-1-

                                                                                                                                              Broj: Ppž-1189/2021

 

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

 

R J E Š E N J E

 

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Davorka Kučana kao predsjednika vijeća, te Koraljke Bašić i Drage Klasnića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika specijalista Zlatka Hasića kao zapisničara, rješavajući o žalbi osuđenika M.T., kojeg zastupa odvjetnik L.L., protiv rješenja Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: 47 Pp Prz-118/2020 od 22. prosinca 2020., u sjednici vijeća održanoj dana 4. veljače 2021.

 

 

r i j e š i o    j e:

 

 

Odbija se kao neosnovana žalba osuđenika M.T. izjavljena protiv rješenja o odbačaju zahtjeva za obnovu postupka i potvrđuje pobijano rješenje.

 

 

Obrazloženje

             

 

Pobijanim prvostupanjskim rješenjem, odbačen je zahtjev osuđenika za obnovu postupka u predmetu broj:74 PpP-27896/12 od 25. ožujka 2013. godine.

 

              Protiv rješenja o odbačaju zahtjeva kao nedopuštenog osuđenik je podnio žalbu u kojoj ističe da ostaje kod navoda iz podnesenog zahtjeva za obnovu postupka.

 

              Žalba nije osnovana.

 

              Rješavajući o žalbi osuđenika ovaj Sud je našao da je odluka prvostupanjskog suda pravilna i zakonita.

 

              Odredbom članka 214. Prekršajnog zakona propisano je:

 

I)              Prekršajni se postupak završen pravomoćnom presudom ili drugom odlukom o prekršaju može obnoviti u korist osuđenika:

 

1. ako se dokaže da je presuda ili druga odluka utemeljena na lažnoj ispravi ili na lažnom iskazu svjedoka , vještaka ili tumača,

2. ako se dokaže da je do presude ili druge odluke došlo zbog kaznenog djela odgovorne osobe tužitelja ili suca,

 

3. ako se iznesu nove činjenice ili se podnesu novi dokazi koji su sami za sebe ili u svezi s prijašnjim dokazima prikladni da prouzroče oslobađanje osuđenika koji je bio osuđen ili njegovu osudu po blažem propisu,

 

4. ako je osuđenik za isto djelo više puta osuđen ili ako je više osuđenika osuđeno zbog istog djela koje je mogao počiniti samo jedan osuđenik ili neki od njih.

 

2)              U slučajevima iz st. 1. toč. 1. i 2. ovog čl. mora se pravomoćnom presudom dokazati da su navedene osobe proglašene krivim za dotična kaznena djela. Ako se postupak protiv tih osoba ne može provesti zbog toga što su umrle ili što postoje okolnosti koje isključuju kazneni progon, činjenice iz stavka 1. točke 1. i. 2. ovog čl. mogu se utvrditi i drugim dokazima.

 

Dakle, člankom 214. Prekršajnog zakona taksativno su navedeni razlozi zbog kojih se može obnoviti prekršajni postupak, a kako se to i navodi u pobijanom rješenju, iz čega proizlazi da razlog koji navodi osuđenik ne spada u razloge zbog kojih se može dopustiti obnova postupka.

 

              Naime, pogrešno žalitelj smatra da je u postupku za koji traži obnovu pogrešno primijenjeno materijalno pravo, odnosno da je njegovo djelo pogrešno pravno kvalificirano jer da je počinio prekršaj iz čl. 43. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama a ne prekršaj iz čl. 57. st. 7. istog Zakona, tj. da je tom prilikom izvršio neopreznu radnju u prometu skretanjem vozilom ulijevo a da tom radnjom nije počinio povredu propisa o prednosti prolaza.

 

              To iz razloga jer djelo okrivljenika kako je opisano u presudi sadrži sva bitna obilježja iz čl. 57. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, dakle, odredbe koja regulira propuštanje vozila i prednost prolaza a činjenica da oba prekršajna djela, dakle, i neoprezna radnja i prednost prolaza sadrže u svom opisu radnju skretanja vozila nema nikakvog utjecaja na pravnu kvalifikaciju djela.

 

              Iz izloženog riješeno je kao u izreci.

 

 

U Zagrebu, 4. veljače 2021.

 

 

 

             

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i podnositelja optužnog prijedloga.