Pristupanje sadržaju
1 8 R1-7/2021-9
REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U PAZINU
Dršćevka 1, 52000 Pazin
8 R1-7/2021-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Trgovački sud u Pazinu, po sutkinji Sonji Marinac Rumora, kao sucu pojedincu, u
izvanparničnom postupku predlagatelja osiguranja GRAD U., U., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik po zaposlenju I. J., protiv protivnika osiguranja R. d.o.o. U., , OIB: …, radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere, 4. veljače 2021.,
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog za određivanjem privremene mjere koji glasi:
"Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja Grada U. sa sjedištem u U., OIB: … prema protivniku osiguranja R. d.o.o. sa sjedištem u U., , OIB: …, na isplatu novčanog iznosa u visini od 372.591,60 (tri stotine sedamdeset i dvije tisuće pet stotina devedeset i jedna kuna i šezdeset lipa) kuna, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 19. veljače 2019. godine pa do isplate, određuje se
privremena mjera
kojom se zabranjuje protivniku osiguranja otuđenje ili opterećenje nekretnine označene kao
k.č.br. 2434/1, koju čini poseban dio - poslovni prostor u prizemlju zgrade, ETAŽNO
VLASNIŠTVO (E-1), s kojim je povezano pravo vlasništva u suvlasništvu cijele nekretnine
u omjeru od 4/100 idealnih suvlasničkih dijela, A-DIO, A - POSLOVNI PROSTOR, ukupne
površine 193,11 m2.
Zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine sukladno ovome rješenju zabilježit će se u zemljišnu knjigu za k.o. U., z.k.ul. 3624.
Ova privremena mjera ostaje na snazi najduže do proteka petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu".
Obrazloženje
Predlagatelj osiguranja podnio je prijedlog radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 372.591,60 kn određivanjem privremene mjere. Predlagatelj navodi da je pravomoćnim rješenjem o razvrgnuću suvlasničke zajednice donesenim od strane Općinskoga suda u Puli, Stalne službe u Bujama-Buie, poslovni broj R1-280/2017-5 od 27. studenog 2017. Razvrgnuta suvlasnička zajednica između predlagatelja i protivnika osiguranja koju čini poslovni prostor u U., u zgradi sagrađenoj na k.č. br. 2434/1, k.o. U., u prizemlju zgrade, oznake dio A-poslovni prostor, 40/100 etažno vlasništvo (E1), ukupne površine 193,11 m2, i to na način da je samovlasnik poslovnog prostora postao protivnik osiguranja, stekavši suvlasnički udio predlagatelja od 2/5 idealnih dijela. Protivnik osiguranja je rješenjem suda obvezan predlagatelju isplatiti na ime naknade za njegov suvlasnički udio iznos u visini od 372.591,60 kn u roku od 30 dana. Protivnik osiguranja je postupio po rješenju suda te trima uplatama nesporno isplatio utvrđenu naknadu.
Predlagatelj dalje navodi da je 16. siječnja 2018. navedeni iznos naknade od 372.591,60 kn vratio na račun protivnika osiguranja smatrajući da provedeno razvrgnuće nije bilo pravilno, a sve s obzirom na to da je predlagatelj 19. siječnja 2018. podnio prijedlog za ponavljanje izvanparničnog postupka iz internih proceduralnih razloga koji se odnose na nevaljano zastupanje predlagatelja u tom izvanparničnom postupku. Međutim, rješenjem suda prvoga stupanja poslovni broj R1-280/2017-18 od 21. lipnja 2018. prijedlog za ponavljanje postupka odbačen je kao nepravodoban. Nakon što predlagatelj nije uspio sa prijedlogom za ponavljanje postupka, obratio se dopisom od 8. veljače 2019. punomoćniku protivnika osiguranja odvjetniku L. M., ukazujući da je novčani iznos naknade za stečeni suvlasnički udio vraćen protivniku osiguranja iz razloga što se sporazum o razvrgnuću smatrao nevaljanim i zato što se namjeravalo odluku suda anulirati kroz ponavljanje postupka. Tom prilikom je, a budući je prijedlog za ponavljanje postupka pravomoćno odbačen, protivnik osiguranja pozvan na ponovnu uplatu vraćenog novčanog iznosa, što je ovaj odbio. Uplata nije izvršena ni po posljednjem pozivu iz dopisa izravno upućenog protivniku osiguranja 7. srpnja 2020. Predlagatelj stoga potražuje od protivnika osiguranja isplatu iznosa naknade za stečeni suvlasnički udio sa zateznom kamatom tekućom od 19. veljače 2019. godine, kao dana predaje pošti preporučene poštanske pošiljke sa pozivom protivniku osiguranja na isplatu izvršenom putem odvjetnika L. M..
U odnosu na prijedlog za osiguranje predlagatelj drži da su iz iznesenog historijata tužbe
razvidne odlučne činjenice i dokazi u prilog postojanja njegove novčane tražbine prema
protivniku osiguranja na isplatu iznosa u visini od 372.591,60 kn. Navodi da je protivnik osiguranja vlasnik posebnog dijela nekretnine označene kao k. č. br. 2434/1, kojega čini poslovni prostor u prizemlju zgrade, ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1), s kojim je povezano pravo vlasništva u suvlasništvu cijele nekretnine u omjeru od 4/100 idealnih suvlasničkih dijela, A-DIO, A - POSLOVNI PROSTOR, ukupne površine 193,11 m2, pa predlaže sudu odrediti osiguranje privremenom mjerom na način da zabrani otuđenje i dodatno opterećenje predmetne nekretnine kako bi se, za slučaj uspjeha u parnici, mogao nesmetano naplatiti. Predlagatelj drži da se radi o povećem novčanom iznosu glavnice potraživanja predlagatelja osiguranja kojemu valja još pridodati zakonske zatezne kamate u trenutku naplate. Predlagatelj tvrdi da protivnik osiguranja nema druge vrijednije imovine iz koje bi se predlagatelj mogao naplatiti, a predmetna nekretnina je već počela biti objektom osiguranja drugih tražbina (razvidno opterećenje iz zk. izvatka), pa da je stoga nužno osigurati privremenom mjerom kako uopće mogućnost naplate iz imovine protivnika osiguranja, tako i prvenstveni red naplate koji će omogućiti što potpunije namirenje tražbine (po mogućnosti potpunu naplatu). Bez predložene privremene mjere da je veoma vjerojatno da bi protivnik poduzeo mjere i radnje kojima bi onemogućio vjerovniku naplatu, posebice prodajom ili opterećenjem nekretnine, a sve to obzirom na njegovo držanje i ponašanje kojim, unatoč pozivima predlagatelja na mirno rješenje spora i mirnu naplatu, niječe svoj dug i uporno odbija njegovo plaćanje. Predlagatelj drži da je
postupao veoma korektno i pošteno tijekom pokušaja ponavljanja izvanparničnog postupka,
odnosno da je postupao savjesno i pošteno, a što da se ne može reći za protivnika osiguranja koji da namjerno i uporno pokušava onemogućiti naplatu tražbine u iznosu određenom odlukom suda. Osim navedenog, predlagatelj napominje da protivnik osiguranja ne bi određivanjem predložene privremene mjere trpio gotovo nikakvu štetu iz razloga što se mjera sastoji u zabrani otuđenja i opterećenja stvarnim pravima predmetnog posebnog dijela nekretnine, pri čemu bi protivnik osiguranja kao vlasnik mogao poslovni prostor slobodno koristiti i njime poslovati, odnosno, mogao bi ostvarivati zaradu (dobit) čak i njegovim davanjem u zakup i naplatom zakupnine, sve to budući obveznopravno raspolaganje (zakupom) ne bi bilo onemogućeno. Stoga, da je već temeljem članka 344. stavka 2. Ovršnog zakona prijedlog osnovan budući nije potrebno dokazivati opasnost iz stavka 1. članka 344. Ovršnog zakona.
Rješenjem poslovni broj 8 P-451/2020-3 od 26. kolovoza 2020. odlučeno je da će se
razdvojeno razdvajati po prijedlogu za određivanje privremene mjere te da će se postupak o kojemu će se odlučivati po prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom voditi pod poslovnim brojem 8 R1-54/2020.
Prijedlog za osiguranje privremenom mjerom dostavljen je protivniku osiguranja isticanjem pismena na e-oglasnoj ploči. Protivnik osiguranja nije se očitovao na prijedlog.
Izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu i to rješenje Općinskog suda u Puli-
Pola, Stalna služba u Bujama-Buie poslovni broj R1-280/2017-5 od 27. studenog 2017. (str. 5-7 spisa), zapisnik Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne služba u Bujama-Buie poslovni broj R1- 280/2017-4 od 27. studenog 2017. (str. 8 i 9 spisa), karticu kupca od 10. siječnja 2018. (str. 10 spisa), prijedlog za ponavljanje izvanparničnog postupka od 19. siječnja 2018. izjavljene na predmet Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne služba u Bujama-Buie poslovni broj R1-280/2017 (str. 11-13 spisa), rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne služba u Bujama-Buie poslovni broj R1-280/2017-18 od 21. lipnja 2018. (str. 14-16 spisa), rješenje Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1324/2018-2 od 16. siječnja 2019. (str. 17 i 18 spisa), zahtjeve za ponovnu uplatu naknade za razvrgnuće suvlasničke zajednice (str. 19-21 spisa) i izvadak iz zemljišne knjige (str. 22 i 23 spisa).
Prijedlog za osiguranje privremenom mjerom nije osnovan.
Odredbom članka 344. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14,
55/16, 73/17, u daljnjem tekstu - OZ) predviđene su pretpostavke za određivanje privremene mjere. Sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja novčane tražbine, ukoliko predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, osobito time što bi svoju imovinu otuđio, prikrio ili na drugi način njome raspolagao. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati postojanje subjektivne opasnosti ukoliko učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (članak 344. stavak 2. OZ-a).
Čitanjem dokumentacije priložene spisu utvrđeno je da je rješenjem Općinskog suda u
Puli-Pola, Stalne služba u Bujama-Buie poslovni broj R1-280/2017-5 od 27. studenog 2017.
razvrgnuta suvlasnička zajednica predlagatelja i protivnika osiguranja na nekretnini označenoj
kao 40/100 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1), s kojim je povezano pravo vlasništva u suvlasništvu cijele nekretnine na posebnom dijelu zgrade u prizemlju A: A - poslovni prostor, ukupne površine 193,11 m2, obojen narančastom bojom, u zgradi sagrađenoj na k. č. br. 2434/1, k.o. U. Suvlasnička zajednica razvrgnuta je isplatom na način da predmetna nekretnina u cijelosti pripadne u vlasništvo protivnika osiguranja, uz obvezu protivnika osiguranja da u roku od 30 dana od donošenja navedenog rješenja isplati predlagatelju iznos od 372.591,60 kn na ime vrijednosti njegovog suvlasničkog udjela. Nadalje, utvrđeno je da je protivnik osiguranja ispunio obvezu prema predlagatelju višekratnim uplatama u korist računa predlagatelja, sve kako to u prijedlogu i navodi predlagatelj osiguranja. Nadalje, utvrđeno je da je rješenjem Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Bujama-Buie poslovni broj R1-280/2017-18 od 21. lipnja 2018. kao nepravovremen odbačen prijedlog predlagatelja za ponavljanje postupka, koje je rješenje potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1324/2018-2. Čitanjem dokumentacije utvrđeno je da se predlagatelj radi ponovnog plaćanja naknade za razvrgnuće suvlasničke zajednice obratio kako odvjetniku L. M., koji je zastupao protivnika osiguranja u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice, a također i neposredno protivniku osiguranja. Iako predlagatelj nije dostavio dokaz o tomu da je izvršena dostava zahtjeva za ponovnim plaćanjem naknade za razvrgnuće iz prijedlogu priloženih zahtjeva razvidno je da je na istima sadržana otpremna naredba i štambilj sa datumom otpreme. Sud iz iznesenoga zaključuje da je predlagatelj učinio vjerojatnim postojanje novčane tražbine prema protivniku osiguranja u iznosu od 372.591,60 kn.
Međutim, pored navedene pretpostavke, postojanja novčane tražbine, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje subjektivne opasnosti, kao drugopostavljene pretpostavke za određivanje privremene mjere. Naime, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da će protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Kako je već navedeno, predlagatelj je naveo da protivnik osiguranja nema druge vrijednije imovine iz koje bi se on mogao naplatiti te da je predmetna nekretnina već počela biti objektom osiguranja drugih tražbina, što da je razvidno iz spisu priloženog zemljišnoknjižnog izvatka.
Predlagatelj samo navodi da protivnik osiguranja osim predmetne nekretnine nema druge vrijednije imovine ali nije učinio vjerojatnim kolika bi bila vrijednost ostatka imovine protivnika osiguranja. U odnosu na navode o tomu da je predmetna nekretnina objektom osiguranja drugih tražbina valja naglasiti da je iz izvatka iz zemljišne knjige (str. 23 spisa) razvidno da je na predmetnoj nekretnini predbilježeno pravo zaloga radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 8.570,00 kn uvećano za zatezne kamate i troškove ovršnog postupka i to na temelju rješenja o osiguranju poslovni broj Povr-264/14-6 od 8. svibnja 2014. Dakle, predbilježba prava zaloga je izvršena prije no što je razvrgnuta suvlasnička zajednica stranaka pa ne proizlaze osnovanim navodi predlagatelja o postojanju opasnosti u vidu da je nakon nastanka njegove novčane tražbine predmetna nekretnina protivnika osiguranja počela biti objektom osiguranja drugih tražbina.
Predlagatelj tvrdi da bi bez određivanja predložene mjere protivnik osiguranja vjerojatno poduzeo mjere i radnje koji će onemogućiti naplatu predlagateljeve tražbine, a posebice da će poduzeti radnje prodaje ili opterećenja nekretnine. Osim iznošenja svog zaključka o tomu da će protivnik osiguranja prodati ili opteretiti nekretninu predlagatelj nije iznio činjenice i dokaze na temelju kojih bi učinio vjerojatnim da će protivnik osiguranja postupiti na način kako to predlagatelj pretpostavlja. Naime, da bi sud odredio predloženu privremenu mjeru predlagatelj osiguranja je bio dužan učiniti vjerojatnim da protivnik osiguranja poduzima, ili da bi mogao poduzeti neku radnju kojom ugrožava naplatu tražbine te uzročnu vezu između tog ponašanja i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežavanju naplate te njegove tražbine. Takva ponašanja su u Ovršnom zakonu opisno navedena, ali bi to moglo biti i svako raspolaganje imovinom na način da spriječi ili znatno oteža naplatu tražbine. Opasnost da će protivnik osiguranja onemogućiti ili znatno otežati naplatu potraživanja mora biti subjektivne prirode. Sud mora utvrditi postojanje takvih radnji, odnosno propuštanja protivnika osiguranja i subjektivni odnos protivnika osiguranja prema njima. Ne može se smatrati da je ta opasnost učinjena vjerojatnom zbog nepostupanja protivnika osiguranja po predlagateljevu zahtjevu za ponovnom uplatom naknade za razvrgnuće.
Osim navedenog, predlagatelj nije učinio vjerojatnim da bi određivanjem predložene mjere za protivnika osiguranja nastala neznatna šteta (članak 344. stavak 2. OZ-a). Iako predlagatelj drži da bi unatoč zabrani protivniku osiguranja da otuđi ili optereti predmetnu nekretninu isti i nadalje mogao nesmetano koristiti predmetnu nekretninu (poslovni prostor) i njome poslovati, sukladno sudskoj praksi (VTSRH, rješenje poslovni broj 78 Pž-862/2019-2 od 7. veljače 2019.) upis zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine nedvojbeno nepovoljno utječe na stvarnu mogućnost raspolaganja nekretninom, kao i na tržišnu vrijednost nekretnine prilikom raspolaganja pa sama činjenica što je pravno raspolaganje nekretninom i dalje moguće sukladno odredbi članka 345. stavka 5. OZ-a ne može značiti da bi za protivnika osiguranja nastala neznatna šteta, već bi upis takve zabrane nepovoljno utjecao na poslovanje protivnika osiguranja.
Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.
U Pazinu 4. veljače 2021.
SUTKINJA
Sonja Marinac Rumora
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.
DNA:
- Predlagatelju osiguranja u rješenje VTS RH od 20. siječnja 2021.
Kontrolni broj: 0a9df-026ce-9a59f
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom: CN=SONJA MARINAC RUMORA, L=PAZIN, O=TRGOVAČKI SUD U PAZINU, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati
izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Pazinu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.