- 1 -

Broj: Jž-885/2020

  

 

Broj: Jž-885/2020

 

        U   I M E    R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Visoki prekršajni sud  Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te  Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. S. R., zbog prekršaja iz čl. 225. st. 1. Zakona o strancima („Narodne novine“ br. 130/11., 74/13., 69/17., 46/18., 66/19., 53/20., 133/20.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Postaje pomorske policije Dubrovnik, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku od 15. travnja 2020., broj: 2. Pp J-585/2019, u sjednici vijeća održanoj 3. veljače 2021.,

 

p r e s u d i o     j e:

 

I. U povodu žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Postaje pomorske policije Dubrovnik, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda, na načina da se izriče:

 

            Na temelju čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona  („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okr. S. R. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

 

                                                  OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

 

da bi:

 

9. kolovoza 2017. u 16,00 sati kao zapovjednik plovila, imena J., zastava Hrvatska, doveo iz Tivat (Crna Gora) stranca, državljanina Maroko, na granični prijelaz na ulaz u Republiku Hrvatsku, bez prethodno pribavljene i ulijepljene vize RH, 

 

čime bi počinio prekršaj iz čl. 225. st. 1. Zakona o strancima

 

II. Uslijed odluke iz toč. I žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Postaje pomorske policije Dubrovnik je bespredmetna.

             

 

Obrazloženje

 

Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Dubrovniku od 15. travnja 2020., broj: 2. Pp J-585/2019, na temelju čl. 182. toč. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15. i 70/17.) okr. S. R. oslobođen je optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci presude počinio prekršaj iz čl. 225. st. 1. Zakona o strancima, te je, na temelju čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona okrivljenik oslobođen plaćanja troškova prekršajnog postupka.

 

Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava dubrovačko-neretvanska, Postaja pomorske policije Dubrovnik, pravodobno je podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom, da se žalba prihvati i donese nova, na zakonu osnovana i valjano obrazložena odluka. 

 

Žalba je bespredmetna.

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a  po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 6., 7., 9. i 10. toga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.

 

Ispitivanjem po službenoj dužnosti ovaj sud je utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. toč. 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se okr. S. R. optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, a jednako je i u optužnom prijedlogu (povodom prigovora zbog poricanja prekršaja sud je izdani prekršajni nalog stavio izvan snage i prihvatio ga kao optužni prijedlog tužitelja), po propisu nije prekršaj.

 

Naime, iz činjeničnog opisa djela koje se okr. S. R. stavlja na teret izrekom pobijane presude (a jednako i u optužbi), ne proizlaze zakonska obilježja prekršaja iz čl. 225. st. 1. Zakona o strancima.

 

Optužnim prijedlogom okrivljenik se, kao zapovjednik plovila, tereti da je počinio prekršaj iz čl. 225. st. 1. Zakona o strancima, kojim je propisano da će se, za svakog prevezenog državljanina treće zemlje, kazniti prijevoznik koji je dovezao državljanina treće zemlje koji nema valjanu putnu ispravu ili drugu ispravu koja služi za prelazak državne granice, valjanu vizu ili odobrenje boravka (članak 41. stavak 1.).

 

Čl. 41. st. 1. Zakona o strancima propisuje:

„1) Prijevoznik može dovesti državljanina treće zemlje na granični prijelaz ili u Republiku Hrvatsku ako državljanin treće zemlje ima valjanu putnu ispravu ili drugu ispravu koja služi za prelazak državne granice, valjanu vizu, ako mu je potrebna ili odobrenje boravka.“

dok je st. 4. istog članka propisano:

„(4) Odredbe ovoga članka odnose se i na zapovjednika plovila za šport i razonodu.“

 

Dakle, prema citiranoj zakonskoj odredbi čl. 41. st. 4. Zakona o strancima, nedvojbeno proizlazi da se obveze iz čl. 41. st. 1. istog Zakona u odnosu na zapovjednika odnose na zapovjednika plovila za šport i razonodu, pa je, prema tome, okolnost da se radi o plovilu za šport i razonodu, jedna od odlučnih činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koja čini biće prekršaja iz čl. 225. st. 1., Zakona o strancima u odnosu na zapovjednika plovila.

S obzirom da je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog sve odlučne činjenice moraju nužno biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

Kako je to vidljivo iz izreke pobijane presude (a tako je i u optužbi), u činjeničnom opisu se ne naznačuje da bi okrivljenik bio zapovjednik plovila za šport i razonodu,   slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okr. S. R. stavlja na teret. S obzirom da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog razloga sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

 

Slijedom navedenog, djelo za koje se okr. S. R. optužuje i za koje se protiv njega vodi ovaj prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude (jednako je i u optužbi), po propisu nije prekršaj, ovaj sud je, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, okr. S. R. za predmetno djelo prekršaja oslobodio od optužbe na temelju čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona, a budući je prvostupanjski sud odluku o oslobođenju okrivljenika od optužbe temeljio na odredbi čl. 182. toč. 2. Prekršajnog zakona (ako ima okolnosti koje isključuju krivnju), trebalo je preinačiti pobijanu prvostupanjsku presudu i osloboditi okrivljenika od optužbe na temelju čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona.

 

Uslijed ove odluke, žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Postaje pomorske policije Dubrovnik je postala bespredmetna.

 

Iz navedenih razloga, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

 

                                                  Zagreb, 3. veljače 2021.

 

Zapisničarka :                                                                                          Predsjednica vijeća:

                                                                                                            

Emina Bašić, v. r.                                                                                  Gordana Korotaj, v.r.             

 

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.