Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: 7 Gž Ovr-378/2020-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Mirjani Macura, u ovršnom predmetu
ovrhovoditeljice A.M. iz N., OIB:
…., zastupane po punomoćnicima I.Š. i B.V., odvjetnicima iz
Z. protiv ovršenica: 1) K.B. iz N.,
OIB: …, zastupane po punomoćnici M.G.H
odvjetnici iz Z. 2) Š.K. iz Z. OIB: …, uz sudjelovanje treće osobe B.S. iz Z. OIB: …, zastupanog po punomoćnici A.M. odvjetnici iz Z. radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditeljice protiv
rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-3153/2008 od 23. lipnja 2020., dana 1.
veljače 2021.,

r i j e š i o j e

Uvažava se žalba ovrhovoditeljice A.M., ukida rješenje Općinskog suda u
Zadru poslovni broj Ovr-3153/2008 od 23. lipnja 2020. i predmet vraća sudu prvog stupnja na
ponovan postupak.

O troškovima sastava odgovora na žalbu ovršenice pod 1) K.B. i treće
osobe B.S. odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

„Obustavlja se ovrha određena rješenjem o ovrsi ovoga suda gornjeg poslovnog broja od dna 08. prosinca 2008. i od dana 05. veljače 2015., te se ukidaju sve provedene radnje.“

Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavila ovrhovoditeljica iz svih žalbenih razloga, tj.
zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i
pogrešne primjene materijalnog prava, uz prijedlog da se žalba uvaži, pobijano rješenje ukine
i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak. U žalbi ističe da je prvostupanjski
sud počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom
postupku koja se ogleda u tome što je izreka rješenja nejasna i u protivnosti sa stanjem spisa
kao i sa stanjem zadnjeg očevida zbog čega rješenje nije moguće razumjeti i ispitati. Tvrdi da
je mjernički vještak sačinio skicu koja je jasna i u kojoj su točno navedeni dijelovi nekretnina
koje ovršenici trebaju predati u posjed ovrhovoditeljici. Također tvrdi da nije jasno zašto

Poslovni broj: 7 Gž Ovr-378/2020-4 2

vještak građevinske struke navodi da nije u stanju na licu mjesta odrediti bitne točke, jer je to
u skici vještaka A.T. do kraja točno i egzaktno utvrđeno i ucrtano. Takav
zaključak vještaka da ne odgovara istini i da je neobjektivan. Sud prvog stupnja da je trebao
nastaviti ovrhu u ovoj pravnoj stvari jer iz zapisnika od 5. ožujka 2019. ne slijedi da je ovrha
provedena u cijelosti. Navodi i to da se, pored predaje u posjed, traži i naknada parničnog i
ovršnog troška pa ako je prvostupanjski sud smatrao da je ovrha nemoguća, onda je trebao o
tome izvijestiti ovrhovoditeljicu kako bi ona mogla spriječiti troškove koji nisu mali te joj dati
rok da uredi ovršni prijedlog. U navedenoj situaciji da je sud prvog stupnja morao uputiti ili
ovrhovoditeljicu ili ovršenice da u određenom roku ustanu tužbom radi nemogućnosti
predmetne ovrhe. Ovakvo suđenje u ovom ovršnom predmetu da nije pošteno suđenje te da je
prvostupanjski sud pobijanim rješenjem, kao i dugim trajanjem ovog ovršnog postupka bez
krivnje ovrhovoditeljice i njezinog prednika, postupio protivno Ustavu Republike Hrvatske i
to čl. 14., 23. i 29. a i protivno odredbi čl. 6. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i sloboda.

U odgovoru na žalbu ovrhovoditeljice, ovršenica pod 1) je istakla kako je
ovrhovoditeljica podnijela žalbu protiv rješenja poslovni broj Ovr-5153/2008, a ne protiv
rješenja poslovni broj Ovr-3153/2008 koje je postalo pravomoćno, pa da je žalba
nedopuštena. Navodi i to da, opreza radi, u cijelosti osporava osnovanost žalbenih navoda.
Sudski vještak za građevinu D.Dž. da je u više navrata na očevidu na licu mjesta
naglasio da se provođenje ovrhe na konkretnoj nekretnini ne može provesti budući se protivi
svim pravilima i propisima struke. Predlaže da se žalba odbaci kao nedopuštena, podredno
odbije i potvrdi pobijano rješenje te traži naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

Također i treća osoba B.S. (dalje treća osoba) podnijela je odgovor na žalbu.
Ističe da je žalba izjavljena protiv rješenja poslovni broj Ovr-5153/2008, a ne protiv rješenja
koje je u ovom postupku doneseno 23. lipnja 2020., u predmetu koji se vodi pod poslovnim
brojem Ovr-3153/2008, stoga da se ima smatrati da u ovom postupku žalba nije niti
podnesena te da je rješenje postalo pravomoćno pa da žalbu treba odbaciti. Navodi i to da nisu
osnovani žalbeni navodi ovrhovoditeljice, neslaganje iste s mišljenjem građevinskog vještaka
tek u žalbi da spada u domenu iznošenja procesnih prigovora na nalaz i mišljenje vještaka
koje je imala vremena iznijeti tijekom trajanja postupka. Također navodi da sud nije trebao
davati ovrhovoditeljici ikakve rokove da eventualno uredi svoje zahtjeve, odnosno ovršni
prijedlog jer je ista zastupana po dvojici punomoćnika iz redova odvjetnika. Predlaže da se
žalba odbaci, podredno odbije kao neosnovana i potvrdi pobijano rješenje te traži naknadu
troška odgovora na žalbu.

Žalba je osnovana.

Točno je da je ovrhovoditeljica u žalbi navela poslovni broj Ovr-5153/2008, a ne
poslovni broj predmetnog spisa Ovr-3153/2008. Međutim, kako su u žalbi označene upravo
stranke iz ovršnog spisa poslovni broj Ovr-3153/2008, te kako je reproduciran sadržaj rješenja
koje je donijeto pod tim poslovnim brojem kao i naveden točan datum rješenja, proizlazi da se
žalba sadržajno odnosi upravo na rješenje od 23. lipnja 2020. doneseno u predmetnom
ovršnom postupku poslovni broj Ovr-3153/2008, dakle, da se pobija zapravo to rješenje.
Stoga su neosnovani navodi ovršenice pod 1) i treće osobe da je isto rješenje postalo
pravomoćno te da je žalba ovrhovoditeljice nedopuštena.

Ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine”, broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001.,

Poslovni broj: 7 Gž Ovr-378/2020-4 3

117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst,
25/2013., 28/2013. i 89/2014. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, dalje ZPP), koji
se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o parničnom postupku („Narodne novine”, broj 70/2019.), a sve u vezi čl. 19. st. 1.
Ovršnog zakona („Narodne novine”, broj 57/1996., 29/1999., 42/2000., 173/2003., 194/2003.,
151/2004., 88/2005. i 67/2008. - dalje OZ), ovaj drugostupanjski sud nalazi da
ovrhovoditeljica u žalbi pravilno ukazuje da je u postupku pred sudom prvog stupnja
počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

Naime, pobijanim rješenjem obustavljena je ovrha određena rješenjem o ovrsi
poslovni brojem Ovr-3153/2008 od 8. prosinca 2008. i od 5. veljače 2015. te su ukinute sve
provedene radnje, pozivom na odredbu čl. 67. st. 2. OZ (kojom odredbom je propisano da će
se ovrha obustaviti ako je postala nemoguća ili se iz drugih razloga ne može provesti).

Međutim, nejasni su razlozi pobijanog rješenja zbog čega prvostupanjski sud smatra
da je provedba ovrhe radi iseljenja i predaje u posjed realnih (fizičkih) dijela nekretnina te
radi pljenidbe i prodaje pokretnina radi namirenja troškova ovršnog postupka postala
nemoguća.

Naime, prvostupanjski sud u svom obrazloženju kao razlog da je ovrha postala
nemoguća navodi činjenicu da se prema skici mjerenja vještaka A.T. od 20.
lipnja 2007., koja skica je sastavni dio ovršne isprave (presude Općinskog suda u Benkovcu,
poslovni broj P-108/2004 od 7. rujna 2017., djelomično preinačene presudom Županijskog
suda u Zadru poslovni broj Gž-2078/2007 od 20. svibnja 2008.), nije mogla provesti,
pozivajući se pri tome na sadržaj zapisnika o provedbi ovrhe od 5. ožujka 2019. (u
obrazloženju rješenja očito pogrešno: 6. veljače 2019.)

Međutim, iz navedenog zapisnika proizlazi da je vještak mjernik – geodet M.G., na traženje sudskog ovršitelja, obilježio prema skici A.T. točke na
terenu, tj. četiri realna (fizička) dijela zemljišta. Nakon što je utvrđeno da od tako označena
četiri dijela nekretnina tri realna dijela u naravi predstavljaju dio dvorišta ali i dio objekta,
sudski ovršitelj je pozvao vještaka građevinske struke D.Dž. da označi unutarnje
točke međe u objektima, na što je vještak izjavio da takve točke nije u mogućnosti označiti iz
razloga što se ne može pozvati na niti jedan normativ, standard ili pravilnik. Potom je raniji
ovrhovoditelj sada pok. B.M. (prednik sadašnje ovrhovoditeljice) prigovorio iskazu
vještaka ističući da se jednostavnom matematičkom radnjom putem mjernog uređaja može
izračunati udaljenost od početnih točaka G-H-I-J-K pa prema točkama B-C-D-F te dodao da
se u konkretnom slučaju ne radi o diobi kako to pogrešno zaključuje vještak pa da nema
mjesta primjeni propisa na koje se poziva vještak građevinske struke.

Iz navedenog zapisnika nadalje slijedi da je sudski ovršitelj konstatirao da je
ovrhovoditelj B.M. uvedena u posjed dijela nekretnine, identificiran od strane
vještaka mjernika M.G. kao čest. zem. … te na dio čest. zem. ….prema skici mjerenja od 20. lipnja 2007. izrađene po vještaku A.T., izuzev
samih objekata.

Dakle, prema sadržaju zapisnika od 5. ožujka 2019., na koji se poziva prvostupanjski
sud, jasno proizlazi da je predmetna ovrha djelomično provedena pa je nejasno zašto je
prvostupanjski sud obustavio ovrhu u cijelosti i ukinuo sve provedene radnje, dakle i u dijelu
u kojem je ovrha, prema sudskom zapisniku, djelomično provedena.

Poslovni broj: 7 Gž Ovr-378/2020-4 4

Kako je navedeno obrazloženje prvostupanjskog suda nerazumljivo te ima nedostataka
zbog kojih se ne može ispitati, to je pred sudom prvog stupnja počinjena bitna povreda
odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju ovrhovoditeljica ukazuje u žalbi te
na koju ovaj drugostupanjski sud pazi i po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381.
ZPP i čl. 19. st. 1. OZ).

Slijedom iznesenog valjalo je, na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi čl. 19. st.

1. OZ, uvažiti žalbu ovrhovoditeljice, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog
stupnja na ponovan postupak.

U nastavku postupku sud prvog stupnja će otkloniti navedenu bitnu povredu odredaba
postupka te će utvrditi u kojem je konkretnom dijelu, prema zaključku o određivanju
provedbe ovrhe od 6. veljače 2019. (l. s. 308-309) a s obzirom na sadržaj zapisnika od 5.
ožujka 2019. (l.s. 344-345), ovrha provedena, a u kojem dijelu nije, zatim je li u dijelu u
kojem nije provedena postala nemoguća i, ako jest, iz kojih razloga uvođenje u posjed
nekretnine i iseljenje ovršenika nije moguće provesti kao ni pljenidbu pokretnina određenu
radi naplate troškova parničnog postupka i troškova ovrhe. Nakon toga prvostupanjski sud će
donijeti odgovarajuću odluku u ovom ovršnom predmetu. Pri tome bi trebalo voditi računa i o
činjenici da iz zapisnika od 5. ožujka 2019. nije vidljivo na koje se konkretne normative,
standarde i pravilnike pozvao vještak građevinske struke D.Dž.

Odluka o troškovima sastava odgovora na žalbu ovršenice pod 1) i treće osobe temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

Zadar, 1. veljače 2021.

S u t k i n j a

Mirjana Macura,v.r.