Pristupanje sadržaju
Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac
21000 Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jeleni Kvarantan Karuza, kao sucu
pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja N. M., OIB: …, iz Ž.
D., zastupan po punomoćniku M.
K., odvjetniku u Z., protiv tuženika Republike Hrvatske,
zastupan po Odo-u u Splitu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene
dana 09. studenog 2020.g., u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zz tužene, a po objavi
presude dana 29. siječnja 2021.g.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, zastupano po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, da
tužitelju N. M. iz P., OIB: …, na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 12.446,97 kn
bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od :
- 929,33 kn od 16.06.2013.izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 1.503,25 kn od 16.07.2013.izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak
i prireza porezu na dohodak,
- 878,52 kn od 16.09.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 204,52 kn od 16.10.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 373,48 kn od 16.11.2013.izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 488,07 kn od 16.01.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 780,91 kn od 16.06.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 616,44 kn od 16.07.2014.izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 770,55 kn od 16.09.2014.izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 515,93 kn od 16.11.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 431,51 kn od 16.12.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 375,22 kn od 16.01.2015.izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 147,10 kn od 16.02.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 410,96 kn od 16.06.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 936,00 kn od 16.07.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 1.187,00 kn od 16.09.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 329,85 kn od 16.01.2016.izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 361,26 kn od 16.02.2016.izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 394,10 kn od 16.06.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 155,54 kn od 16.08.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 142,02 kn od 16.29.2016.izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 222,12 kn od 16.03.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 144,86 kn od 16.04.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
- 416,63 kn od 16.09.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,
pa do isplate, po zakonskoj stopi koja je određena uvećanjem eskontne stope
HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je prethodilo tekućem
polugodištu za 5 % poena do 31.07.2015. , a od 01.08.2015. do isplate po
prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od
godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno
razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, te
da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 5.937,00kn, zajedno s
zakonskim zateznim kamatama prema navedenoj stopi koja teče od presuđenja
pa do isplate, a sve u roku od 8 dana.
Obrazloženje
U tužbi koja je podnijeta dana 14. kolovoza 2018.g. tužitelj navodi da je zaposlenik
tuženika, djelatnik Područnog carinskog ureda, na radnom mjestu carinika, a sve
sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 20. ožujka 2013. do 05.
travnja 2018., da je tužitelj prema utvrđenom radnom vremenu tuženika, mjesečno ostvarivao
prekovremeni rad, koji da mu nije plaćen:
- u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati,
- u smjenama i turnusima ( u smjenama dužim od 8 sati koliko da je trebao raditi u
smjeni) i (turnusu duže od 12 sati koliko je trebao raditi u turnusu), jer prekovremenim
radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, da
se smatra svaki sat rada duži od smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog
mjesečnog fonda radnih sati,
- u radu na drugi način.
U navedenim oblicima rada, tužitelj da je radio tijekom mjeseca u drugoj smjeni, noću,
subotom i nedjeljom i na dane blagdane i neradne dane koji da se utvrđuju sukladno s
odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji da su u
tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne
službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i
namještenike te internim aktima tuženika koji da se odnose na tužitelja da je određeno da se
prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od
ponedjeljka do petka, smatra svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i
nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u
smjenama ili turnusu da se smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki
sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad koji je tužitelj
ostvarivao na drugačiji način, je da je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog
vremena i koji da su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako da je određeno, da redovni mjesečni
fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40- satnog radnog
tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu
pomnoženi sa 8 sati. Tužitelj da je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdane i neradne
dane Uskrsa, koji da su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji da mu nije plaćen,
pošto da su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim
rasporedom tuženika kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.
Tužitelj da se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali da je isti dopisom
odbijen u cijelosti.
Tužitelj je konačno precizirao svoj tužbeni zahtjev podneskom predanim dana 21. rujna 2020.
U odgovoru na tužbu od 15. veljače 2019. tužena navodi kako predlaže odbaciti tužbu
u predmetnoj pravnoj stvari iz razloga što da nije ispunjen uvjet iz čl. 186. a. Zakona o
parničnom postupku i to upravo zbog toga što u odnosu na zahtjev za mirno rješenje spora
koji je tužitelj podnio 05. travnja 2018. i tužbu, da ne postoji objektivni identitet zahtjeva iz
postupka mirnog rješenja spora i tužbe. Tužitelj tuženoj da nije podnio zahtjev za mirno
rješenje spora koji sadrži sve što sadrži tužba već da je podnio zahtjev za isplatu paušalnog
iznosa od 50.000,00 kn na ime prekovremenog rada, pa da ne postoji objektivni identitet
zahtjeva iz postupka mirnog rješenja spora i tužbe. Isto tako ističe da je tužitelj podnio
stupnjevitu tužbu iz čl. 186. b. Zakona o parničnom postupku bez da su za istu ispunjeni
uvjeti. Tužitelj da od tužene Republike Hrvatske nije zatražio nikakve podatke niti da mu je
tužena odbila dati podatke , pa da slijedom navedenog nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 186. b. ZPP-
a. Slijedom svega navedenog, da se predlaže odbaciti tužbu. Podredno tužena ističe da se
protivi tužbenom zahtjevu te navodi zakonodavni okvir odnosno propise kojima se utvrđuje
što čini plaću carinskih službenika,kao i obračun plaće da su Kolektivni ugovor za državne
službenike i namještenike, Zakon o radu, Zakon o carinskoj službi, Zakon o državnim
službenicima i namještenicima i Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti
poslova za carinske službenike.
U dokaznom postupku sud je pregledao Zahtjev za mirno rješenje spora 05. travnja 2018. ,
odgovor na Zahtjev za mirno rješenje spora tužitelja od 03. srpnja 2018., očitovanje B.
J., I. R., D. T., L. Š., J. U., M. A., e-mail
poruke poslana od strane I. R. ( list spisa 9- 26), evidencije o korištenju radnog
vremena za ožujak 2013. , obračunske isprave ( list spisa 28-148), Izvod iz zapisnika sa 13. ,
2., 3., 4., 12., 13. i 15. sjednice Komisije za tumačenje, vještvo vještaka M. G. od
09. rujna 2019. , dopunsko vještvo vještaka M. G. od 16. rujna 2020.
Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.
Punomoćnici stranka popisali su parnični trošak. Među strankama nije sporno:
- da je tužitelj zaposlen kako djelatnik Područnog carinskog ureda na radno mjesto
carinika, a sve sukladno rješenju o rasporedu radnog mjesta. Kao sporno ostalo je za raspraviti:
- da li su ostvarene zakonske pretpostavke za podizanje tužbe sukladno čl.186 a Zakona
o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01.,
117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 25/13. i 89/14., 70/19, drugdje u tekstu ZPP-a), te kako
je tužitelj podnio stupnjevitu tužbu iz čl. 186 b ZPP-a, bez da su za to ispunjeni
zakonski uvjeti,
- da li tužitelju pripada za razdoblje od 20. ožujka 2013. do 05. travnja 2018. s osnova
prekovremenog rada naknada za sve sate rada kada je tužitelj radio na blagdane,
neradne dane od ponedjeljka do petka, obzirom da je tužitelj radio u turnusu te da mu
se plaća uvećavala zbog rada na blagdan sukladno čl. 44. Kolektivnog ugovora
odnosno da li blagdan ulazi u mjesečni fond radnih sati ili u mjesečni fond sati.
Tužitelj je podnio zahtjev za mirno rješenje spora sukladno čl. 186 a ZPP-a stoga je u
cijelosti neosnovan prigovor tužene kako nisu ispunjene zakonske pretpostavke za tužbu jer
da je u tom zahtjevu tužitelj zatražio paušalnu isplatu na 50.000,00 kn, pa da ne postoji
objektivni identitet spora. Visina koju je tužitelj označio u zahtjevu za mirno rješenje spora
nije od utjecaja na objektivni identitet spora posebno u situaciju kada tužena nije u svom
odgovoru na zahtjev pobliže precizirala, iako je djelomično priznala zahtjev, visinu nespornog
potraživanje tužitelja.
Nadalje što se tiče prigovora da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za podnošenje stupnjevite tužbe isti je također neosnovan. Takva tužba predstavlja slučaj objektivne
kumulacije tužbenih zahtjeva za koju je potrebno da su manifestacijski zahtjev i
nespecificirani kondemnatorni zahtjev u međusobnoj vezi (članak 186.b ZPP) na način da je
prihvat manifestacijskoga zahtjeva (članak 325.a ZPP) i njegovo eventualno prisilno
ostvarenje, pretpostavka za postavljanje određenog zahtjeva za isplatu, isporuku, predaju i sl.
Dopuštenost stupnjevite tužbe zasniva se na postojanju specifičnog imovinskopravnog
interesa da se preciziranje prvotno neodređenog zahtjeva, može uvjetovati prethodnim
polaganjem računa ili pružanja pregleda imovine i obveza. Ako bi se iz činjenica navedenih u
tužbi moglo zaključiti da te uvjetovanosti nema, sud bi trebao odmah pozvati tužitelja da
postavi određeni tužbeni zahtjev (članak 109. ZPP).
Stoga se u ovoj pravnoj stvari radi o tužbi sa zahtjevom za isplatu dodataka na plaću
za prekovremeni rad, za rad noću, subotama, nedjeljama, blagdanima i u smjenama, za
razdoblje od 20. ožujka 2013. do 5. travnja 2018.g. Utoliko u konkretnom slučaju nisu
ispunjene pretpostavke za podnošenje stupnjevite tužbe, a niti se tužba tužitelja može smatrati
stupnjevitom tužbom. Ovo stoga jer nije ispunjena pretpostavka postojanja obveze tužene u
vidu građanskopravne obveze polaganja računa ili predaje pregleda imovine i obveza koju
tužena ne ispunjava. Naime, tužitelj nije ni tvrdio da mu tužena nije dostavljala obračunske
liste.
Nije sporno da se na tužitelja primjenjuje Kolektivni ugovor za državne službenike i
namještenike ( " Narodne novine" broj 93/08, 89/12, 104/13, 150/13 i 153/13- dalje : KU) ,
kojim je propisano da svaki državni službenik ima pravo na uvećanje plaće od 50 % za
prekovremeni rad ( čl. 44. st. 12. KU) , a da se prekovremenim radom službenika koji rade u
smjenama ili turnusima, kao tužitelj, smatra svaki sat duži od redovnog mjesečnog fonda
radnih sati ( čl. 44. st. 12. KU).
Na okolnost izračuna visine potraživanja tužitelja sud je proveo financijsko vještačenje
po vještaku za financije i računovodstvo M. G..
U svom vještvu od 09.rujna 2019. vještak za financije i računovodstvo M. G.
navodi da je na temelju zadatka suda , dokumentacije koja mu je bila na raspolaganju i
podataka navedenih u gornjoj tablici, stupac 20., red sveukupno, iskazao razlike plaća
tužitelja po osnovi prekovremenog rada za razdoblje od 20. ožujka 2013. do 05. travnja 2018.
u bruto iznosu od 25.562,60 kn.
Tijekom provođenja ovog vještačenja da je izvršio testiranje ispravnosti obračuna sati
rada i naknada po osnovi tog rada tužitelja te da je utvrdio da su podaci koji su korišteni iz
evidencije o korištenju radnog vremena tužitelja ispravno prenijeti u obračunske isprave i da
su ti podaci obračunati sukladno odredbama spomenutog Kolektivnog ugovora, koje odredbe
da se odnose na obračun plaća, odnosno naknada po osnovi rada noću, u drugoj smjeni,
turnusa, rada na državne blagdane , subotom i nedjeljom.
Podneskom predanim na ročištu od dana 27. studenog 2019.g. tužena je prigovarila
nalazu i mišljenju vještaka za knjigovodstvo i financije M. G. na način da je isti
nalaz i mišljenje vještaka odnosno metodologiju izračuna trebalo temeljiti na odredbi čl. 38.
st. 10. i 14. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike kojim da je propisano
što se smatra prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u
turnusu ili u smjenama , a na koji način da je tužitelj i radio u utuženom razdoblju. Ističe se
tumačenje Zajedničke komisije za praćenje i tumačenje odredbi Kolektivnog ugovora br. 8/44
kojim da je propisano da službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za
blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane od ponedjeljka do petka ako
prema rasporedu radnog vremena u te dane da nije trebao raditi te da službenik koji radi u
smjenama i stvarno da radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane
od ponedjeljka do petka ima pravo na uvećanje plaće od 150 % , a pored toga može ostvariti
pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 44. st. 10.
, 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno , za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog
fonda radnih sati.
Nepravilna da je toč 3. naloga suda, u cijelosti navedena u nalazu i mišljenju pod
naslovom " II. NALAZ" s određenjem načina da se treba utvrditi ukupan broj sati rada
odrađen na blagdane, neradne dane utvrđene zakonom te ih obračunati kao sate rada koji
prelaze mjesečni fond radnih sati po isteku pojedinog mjeseca u utuženom razdoblju.
Prekovremeni rad tužitelja u turnusu odnosno u smjeni da je rad koji je duži od redovnog
mjesečnog fonda radnih sati, a ne rad blagdanom kada isti pada od ponedjeljka do petka, čime
da je vještak izvršavajući navedeni zadatak obračunao prekovremene sate rada protivno
zakonskim i podzakonskim propisima. Vještak da je pogrešno prikazao i obračunao ukupno
264 prekovremena sata koje da je još uvećao za 50 % i prilikom obračuna ponovno obračunao
redovan rad službenika koji da je već obračunat prilikom isplate plaće čime da se
multipliciraju sati koji da su već plaćeni. Tužena ističe kako je ključno da se uvećanja
osnovne plaće za prekovremeni rad isplaćuje za stvarno odrađeni prekovremeni rad duži od
mjesečnog fonda radnih sati, a ne zbog same činjenice da tužitelj radi u turnusu u dane
blagdana , neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka.
Sukladno navedenom , neovisno o činjenici što je tužitelj rasporedom rada određen za
rad na blagdan, neradni dan koji u tjednu pada od ponedjeljka do petka, pravo na
prekovremene sate da će ostvariti tek ukoliko broj njegovih stvarno odrađenih sati prijeđe
mjesečni fond radnih sati ili ukoliko odradi više sati u danu od dnevnog radnog vremena.
Predlaže provesti nadopunu nalaza i mišljenja vještaka, sve sukladno i isključivo čl. 38. st.
10 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.
Sukladno istaknutim prigovorima tužene na osnovno vještvo, ovaj sud je naložio
vještaku izraditi i dopunsko vještvo koje je dostavljeno sudu dana 16. rujna 2020.
U dopunskom vještvu vještak G. daje izračun da razlika manje isplaćene plaće
tužitelju po osnovi prekovremenog rada, za razdoblje od 20. ožujka 2013. do 05. travnja 2018.
u brutu iznosi 12.446,97 kn. Vještak ističe da je novi obračun u dopunskom vještvu proveo na
način da je isključio prekovremene sate rada koje je u osnovnom vještvu od 09. rujna 2019.,
prikazao u stupcu 7 tablice, a koji su ostvareni na blagdan u utuženom razdoblju od
ponedjeljka do petka, sve kako je i prikazao u pripadajućoj tablici.
Na tužitelja se kao državnog službenika primjenjuje Zakon o državnim službenicima
( NN 49/12 – pročišćeni tekst , 150 /11, 34/12, 49/12 , 38/13, u daljnjem tekstu ZDS) koji
plaću i druga materijalna prava državnih službenika uređuje u čl. 10. koji propisuje da državni
službenici za svoj rad imaju pravo na plaću, kao i da se Kolektivnim ugovorom mogu urediti
materijalna i druga prava državnih službenika. Nastavno, obveza plaćanja prekovremenog
rada propisana je i čl. 86. Zakona o radu ( NN 149/09, 61/11 i 73/13 – u daljnjem tekstu ZR) .
U utuženom razdoblju primjenjivali su se : Kolektivni ugovor za državne službenike i
namještenike ( NN 93/08, 23/09, 39/09, 90/10 ) i Kolektivni ugovor za državne službenike i
namještenike ( NN 89/12 , 104 /13).
Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike ( NN 93/08, 23 /09,
39/09, 90/10 ) i to u čl. 44. je određeno da se osnovna plaća službenika i namještenika
uvećava za 40 % za rad noću, 50 % za prekovremeni rad, 25 % za rad subotom, 35 % za rad
nedjeljom , 10 % za rad u drugoj smjeni, te ukoliko službenik ili namještenik radi na
blagdane, neradne dana utvrđene Zakonom i na Uskrs, ima pravo na plaću uvećanu za 150 % .
Nadalje, za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično ili
najmanje dva radna dana u tjednu u prvoj i drugoj smjeni uvećanje plaće iznosi 10 % za
dvokratni rad sa prekidom dužinom od 90 minuta uvećanje iznosi 10 % i za rad u turnusu
uvećanje osnovne plaće iznosi 5 % . Prema st. 2. tog čl. navedeni dodaci se međusobno ne
isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni . Prema st. 9. tog čl.
prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od
ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada
subotom ili nedjeljom.
Nadalje se prema st. 10. tog čl. prekovremenim radom, kada je rad službenika i
namještenika organiziran u smjenama ili u turnus, smatra svaki sat rada duži od redovnog
mjesečnog fonda radnih sati. Prema st. 12. tog čl. redovni mjesečni fond radnih sati su sati
koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj
radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati.
Prema st. 13. tog čl. umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana.
Iz čl 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ( NN 89/12,
104/13 ) proizlaze prava državnih službenika i namještenika na jednaki način kako to sadrži i
čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 93/08, 23/09, 39/09 i
90/10. )
Prema ocjeni ovog suda valja primijeniti obračun fonda radnih sati koji proizlaze iz
odredbe čl. 44. st. 12. KU kojom je propisan način utvrđenja broja prekovremenih sati rada
tako da se od ukupnog broja odrađenih sati rada odbije mjesečni fond radnih sati dok mjesečni
fond radnih sati čini broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen sa 8 sati. Kako je blagdan
neradni dan ( koji je u konkretnom slučaju padao u razdoblju od ponedjeljka do petka ) ovaj
sud smatra da blagdan ne ulazi u mjesečni fond radnih sati već u mjesečni fond sati. Tuženik
je u konkretnom slučaju tužitelju prekovremene sate utvrđivao na bazi mjesečnog broja sati, a
ne mjesečnog fonda radnih sati što je pogrešno s obzirom na odredbu čl. 44. st. 12. KU.
Dakle, za državne službenike i namještenike koji rad u smjenama ili u turnusu,
prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih
sati, a taj fond označava samo sate koji ulaze u radne dane pojedinog mjeseca. Dakle, ne i one
sate koji padaju u neradne dane od ponedjeljka do petka. Prema tome redovni mjesečni fond
radnih sati je u svakom slučaju manji broj sati, nego što je to mjesečni fond sati , a koji fond
sati uračunava u sebe i sate koji padaju u radne, ali i sate koji padaju u neradne dane, ako ti
neradni dani padaju od ponedjeljka do petka. Iz prednjeg proizlazi da je kod tužitelja vršena
pogrešna evidencija prekovremenih sati jer su mu prekovremeni sati morali biti obračunavani
prema redovnom mjesečnom fondu radnih sati. tj. na način da mu je prekovremeni rad svaki
sat preko redovnog mjesečnog fonda radnih sati. To znači da ukoliko u jednom mjesecu pada
jedan neradni dan u razdoblju od ponedjeljka do petka, sati toga dana ne ulaze u redovni
mjesečni fond radnih sati ( jer je dan neradni ) ali ti sati ulaze u dan za koji se plaća naknada
plaće, tj. ulaze u redovni mjesečni fond sati.
Tužena nije evidentirala prekovremeno odrađene sate kod državnih službenika kakav
je tužitelj ( radi u smjenama) na ispravan način, jer se prekovremeni sati kod takvih državnih
službenika evidentiraju na broj sati koji odgovara redovnom mjesečnom fondu radnih sati tj.
oni sati koji padaju samo i isključivo u radne dane pojedinog mjeseca. Znači takvim
službenicima nije bio evidentiran sav prekovremeni rad sukladno odredbama navedenih
Kolektivnih ugovora. U prilog tome ide i tumačenje Zajedničke komisije za tumačenje
odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike od
16. svibnja 2012. g. iz kojeg slijedi da se prekovremeni sati rada djelatnika koji radi u turnusu,
dobije na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni
mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj
radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8 sati . Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani
određeni zakonom. Identično tumačenje ova Komisija je dala dana 29. travnja 2013. g. u
odnosu na rad u smjenama. Stoga ovaj sud u cijelosti prihvaća Dopunsko vještvo vještaka
G. od 16. rujna 2020., u kojem je vještak ponovno izvršio obračun na način da je
isključio prekovremene sate tužitelja ostvarene na blagdan od ponedjeljka do petka u
razdoblju od 20. ožujka 2013. do 05. travnja 2018., te utvrdio da je tužitelj ostvario pravo na
isplatu razlike na ime neplaćenih prekovremenih sati u iznosu od 12.446,97kn.
Tužitelju su na dosuđeni iznos priznate i zatezne kamate na svaki pojedinačni mjesečni
iznos ( utvrđen u Tablici vještaka priložene uz Dopunsko vještvo od 16.rujna 2020.), koja teče
od 15.-og dana u mjesecu za prethodni mjesec pa do isplate, po stopi uređenoj čl. 29. st. 2.
ZOO-a, a koja se određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je
vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za petpostotnih
poena do 31. srpnja 2015.g. a od 01. kolovoza 2015.g. po stopi koja se određuje za svako
polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje
dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje
koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.
Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. temelji 154. st. 1 i 155. ZPP-a, VPS te popisu trošku punomoćnika tužitelja.
Tužitelju je priznat trošak: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora –100 bodova, za
sastav tužbe –100 bodova, za sastav podneska : 07. ožujka 2019. , 17. rujna 2019., - za svaki
po 100 bodova, za sastav podneska od 22. rujna 2020. – 50 bodova, za zastupanje na
ročištima 17. travnja 2019 i 27. studenog 2019.- za svaki po 100 bodova, za zastupanje na
ročištu dana 9. studenog 2020. – 50 bodova, za sastav podneska od 22. rujna 2020. - 50
bodova, što daje ukupno 750 bodova ( vrijednost 1 boda sa paušalom =10 kn ) , daje iznos od
7.500,00kn + 25 % PDV, što daje iznos od 9.375,00 kn. Tom iznosu valja pridodati i
materijalni trošak vještačenja u iznosu od 2.500,00 kn, što daje konačan iznos od
11.875,00kn.
Sukladno čl. 154. st.2. ZPP-a ovaj sud smatra da je tužitelj cijeneći osnov i visinu
tužbenog zahtjeva (obzirom da je tužitelj smanjio tužbeni zahtjev što predstavlja djelomično
povlačenje tužbe) uspio sa 75%, a tužena sa25%, kada se postotak kojim je tužena uspjela u
parnici odbije od postotka kojim je tužitelj uspio u parnici, dobije se postotak od 50% u kojem
je tužitelj uspio u ovoj parnici.
Kako je tužitelj uspio konačno sa 50 % u tom omjeru mu je od priznatog parničnog
troška obistinjen iznos od 5.937,00kn.
Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.
U Splitu, 29. siječnja 2021.g.
Sudac
Jelena Kvarantan Karuza, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke može se izjaviti žalba Županijskom sudu
u Splitu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana
primitka pismenog otpravka iste.