Poslovni broj: UsI-1542/19-7

 

 

 

 

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6 i 8

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Radmili Bolanča Vuković, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Katarine Ronyi, u upravnom sporu tužitelja Z. N. iz D., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Z., radi invalidske mirovine, nakon održane javne rasprave, dana 29. siječnja 2021. godine,

 

p r e s u d i o  j e

 

I.              Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/19-01/03005924252, URBROJ: 341-99-05/3-19-1006, broj spisa: 674787 od 11. travnja 2019. godine.

II.               Nalaže se tuženiku da u roku od 60 (šezdeset) dana od dostave presude donese odluku o žalbi koju je tužitelj izjavio protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u B., KLASA: 141-02/18-01/03005924252, URBROJ: 341-02-05/3-18-12168, broj spisa: 75928 od 22. siječnja 2019. godine.

 

Obrazloženje

 

1.              Pobijanim rješenjem tuženika odbijena je kao neosnovana žalba koju je tužitelj izjavio protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u B., KLASA: 141-02/18-01/03005924252, URBROJ: 341-02-05/3-18-12168, broj spisa: 75928 od 22. siječnja 2019. godine, kojim je odbijen kao neosnovan njegov zahtjev za, kako je u izreci navedeno, određivanje invalidske mirovine.

2.              Tužitelj pobija zakonitost rješenja tuženika, kako iz sadržaja tužbe proizlazi, zbog pogrešne primjene materijalnog prava, Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Podnio je zahtjev za izračun naniže braniteljske mirovine jer smatra da na to, kao hrvatski branitelj dragovoljac, ispunjava uvjete, a ne zahtjev za izračun nove invalidske mirovine. Navodi da hrvatski branitelji pripadnici Narodne zaštite koji su ostvarili status hrvatskog branitelja ostvaruju jednaka prava. Pripadnici Narodne zaštite koji imaju najmanje 100 dana borbenog sektora u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. i pripadnici Narodne zaštite koji nisu imali obavezu služenja vojnog roka, a ostvarili su najmanje 30 dana borbenog sektora u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. imaju status hrvatskog branitelja dragovoljca. Nije regulirao obavezu služenja vojnog roka, a ima priznato razdoblje borbenog sektora od 1. kolovoza 1991. do 12. listopada 1991. i

 

 

2

 

tako je ostvario status hrvatskog branitelja. Kao dokaz je priložio kopiju rješenja Ministarstva obrane od 4. srpnja 2018., kopiju potvrde o statusu hrvatskog branitelja.

3.              Tuženik u odgovoru na tužbu, kao i tijekom postupka, pobija osnovanost tužbe iz razloga koje je naveo u obrazloženju pobijane odluke, te predlaže tužbeni zahtjev kao neosnovan odbiti.

4.              Tužbeni zahtjev je osnovan.

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­5.              Sud je, na temelju ovlaštenja iz članka 39. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10., 143/12., 152/14. i 94/16. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 29/17.; dalje ZUS) održao javnu raspravu u prisutnosti I. C., opunomoćene predstavnice tuženika, a u odsutnosti uredno pozvanog tužitelja. Time je strankama, u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a, dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima druge stranke te o svim pitanjima koja su predmet upravnog spora. Tuženik je ostao kod ranije iznesenih navoda.

6.              Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, Sud je izvršio uvid i pročitao je sudski spis i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu, te je utvrđeno da je prilikom donošenja upravnih odluka došlo do pogrešne primjene materijalnog prava, Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, broj: 121/17.; dalje Zakon), na štetu tužitelja.

7.              Člankom 206. Zakona propisano je da će se hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata kojima je najniža mirovina određena prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji („Narodne novine“, br. 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09., 146/10., 55/11., 140/12., 19/13. - pročišćeni tekst, 33/13., 148/13. i 92/14.) po službenoj dužnosti, bez donošenja novog rješenja, odrediti novi iznos najniže mirovine sukladno članku 49. stavku 6. ovoga Zakona, ako je to za njih povoljnije.

8.              Pravo na najnižu mirovinu regulirano je u Zakonu u članku 49. na način da je propisano da će se korisniku invalidske ili obiteljske mirovine koji dijelom ili u cijelosti ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu prema odredbama ovoga Zakona, a mirovina mu je manja od najniže mirovine, odredit najniža mirovina prema stavcima 5. i 6. ovoga članka, uz uvjet iz stavka 4. ovoga članka (stavak 1.); da će se korisniku prijevremene starosne, starosne za dugogodišnjeg osiguranika, starosne ili invalidske mirovine, hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, kao i korisniku obiteljske mirovine nakon smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji ispunjava uvjete za ostvarivanje mirovine prema ovom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju, a mirovina mu je manja od najniže mirovine, odredit će se najniža mirovina prema stavcima 5. i 6. ovoga članka, uz uvjet iz stavka 4. ovoga članka (stavak 2.); najniža mirovina pripada korisniku mirovine iz stavka 1. ovoga članka, osobama iz stavka 2. ovoga članka i hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata iz stavka 3. ovoga članka ako oni odnosno osobe na temelju kojih izvode pravo na najnižu mirovinu imaju priznato sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u najmanjem trajanju od 100 dana u borbenom sektoru (stavak 4.).

9.              Predmetni upravni postupak pokrenut je po zahtjevu tužitelja od 25. listopada 2020. koji zahtjev je podnesen na temelju članka 49. Zakona, a u kojem je tužitelj tražio da mu se odredi mirovina po „novom zakonu o hrvatskim braniteljima“.

 

 

 

3

 

10.              Javnopravna tijela su se u odbijanju zahtjeva tužitelja pozvala na članak 206. u vezi s člankom 49. stavkom 6. Zakona s obrazloženjem da je tužitelj korisnik invalidske mirovine prema tada važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju ali nije ostvario pravo, odnosno nije korisnik najniže mirovine prema članku 31. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji („Narodne novine“, broj: 107/04) odnosno da se odredbe članka 206. i članka 49. stavka 6. Zakona primjenjuju samo na zatečene korisnike najniže mirovine.

11.              Ovaj Sud ne prihvaća takvo utvrđenje javnopravnih tijela pravilnim i na zakonu osnovanim, jer su na utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenili materijalno pravo s obzirom da se članak 206. Zakona ne može primijeniti na predmetni postupak pokrenut po zahtjevu tužitelja jer nije relevantan za rješavanje ove upravne stvari, već je o zahtjevu tužitelja trebalo odlučiti na temelju članka 49. Zakona, o čemu će tuženik voditi računa u ponovnom postupku.

12.              Nesporno je među strankama da je tužitelju rješenjem Područnog ureda u B. u od 15. siječnja 2018. određena, počevši od 12. veljače 2015., invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti prema Zakonu o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj: 157/13.). Dakle, pravo mu je priznato temeljem odredbi općeg odnosno Zakona o mirovinskom osiguranju, dok je za primjenu odredbe članka 206. Zakona potrebno da je podnositelj zahtjeva korisnik mirovine sukladno posebnom propisu, odnosno ranije važećem Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, a koji uvjet u konkretnom predmetu nije ispunjen.

13.              Tužitelj je podnio novi zahtjev za izračun mirovine sukladno odredbama Zakona, te je isti potrebno uzeti kao zahtjev za izborom mirovine prema posebnom propisu jer tužitelj ima pravo na izbor mirovine, te mu je potrebno odrediti mirovinu u skladu s odredbama članka 49. Zakona, odnosno odrediti mu isplatu povoljnije mirovine.

14.              Slijedom navedenog, trebalo je, temeljem odredbe članka 58. stavka 1. ZUS-a, usvojiti tužbeni zahtjev i poništiti osporavano rješenje tuženika, s time da će tuženik sam ili putem svog prvostupanjskog tijela u ponovljenom postupku donijeti novo rješenje, pridržavajući se, sukladno odredbi članka 81. stavka 2. ZUS-a, pravnog shvaćanja ovog Suda i njegovih primjedaba u vezi postupka.

 

U Zagrebu, 29. siječnja 2021.

 

     Sutkinja

Radmila Bolanča Vuković, v.r.

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nije dopuštena žalba (članak 66.a stavku 1. ZUS-a).