Baza je ažurirana 20.07.2025.
zaključno sa NN 78/25
EU 2024/2679
1 Poslovni broj: Gž-1345/2020-2
Republika Hrvatska Županijski sud u Splitu Split, Gundulićeva 29a |
Poslovni broj: Gž-1345/2020-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, po sucu ovog suda Marijanu Miletiću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja: 1. B. V., OIB: … i 2. S. V., OIB: …, oboje iz K., oboje zastupani po punomoćnici N. Đ. T., odvjetnici u Z., protiv protustranke A. K. d.o.o., OIB: … iz K., zastupane po direktoru B. K. iz K., te po punomoćniku A. V., odvjetniku u Z., radi otvaranja nužnog prolaza, odlučujući o žalbi predlagatelja 1. i 2., protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini, pod poslovnim brojem 11 RI-34/2015-51 od 21. svibnja 2020., 28. siječnja 2021.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagatelja 1. B. V. i predlagateljice 2. S. V. kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini, pod poslovnim brojem 11 RI-34/2015-51 od 21. svibnja 2020.
Obrazloženje
Sud prvog stupnja riješio je:
I. Odbija se prijedlog predlagatelja koji glasi:
"Osniva se i otvara nužni prolaz za pristup i korist čkbr. 3378/1 k.o. K. G. upisane u z.k.ul. 3050 vlasništvo i posjed predlagatelja preko nekretnine 3376/1 k.o. K. G. upisane u z.k.ul. 3135 vlasništvo i posjed protustranke, pravcem označenim na nalazu u skici očevida od 20.3.2014. brojkom 1 i žutom bojom dimenzija 17,34 x 18,56 x 4,2 m I širinom 6,91 m od ulice u K. do kolnog ulaza na nekretninu predlagatelja dužine 4,21 m na nekretnini čkbr. 3378/1 k.o. K. G., a sve to u roku od 8 dana.
Nalaže se predlagateljima solidarno platiti protustranci novčanu naknadu za osnivanje nužnog prolaza u iznosu od 7.182,00 kn, sve u roku od 15 dana."
II. Nalaže se predlagateljima V. B. i V. S. solidarno nadoknaditi protustranci A. K. d.o.o. trošak ovog postupka u iznosu od 7.500,00 kn (sedamtisućapetsokuna), u roku od 15 dana.
Žale se predlagatelji 1. i 2., pobijajući prvostupanjsko rješenje, zbog žalbenih razloga bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, sve u smislu članka 353. stavak 1. u svezi članka 381. sve Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 I 70/19, dalje u tekstu: ZPP), predlažući da se isto rješenje preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Odgovor na žalbu nije podnesen.
Žalba nije osnovana.
Predmet ovog postupka je prijedlog predlagatelja 1. i 2. za osnivanje I otvaranje nužnog prolaza u korist nekretnine u vlasništvu predlagatelja 1. i 2., označene kao čkbr. 3378/1 z.k.ul. 3050 k.o. K. G. preko nekretnine u vlasništvu protustranke, označene kao čkbr. 3376/1 z.k.ul. 3135 k.o. K. G.
Po provedenom dokaznom postupku, a na temelju izvedenih dokaza i rezultata kompletne raspravne građe, sud prvog stupnja utvrdio je:
- da je nekretnina predlagatelja 1. i 2., u korist koje da predlažu osnovati I otvoriti nužni prolaz, označena kao čkbr. 3378/1 zk.ul. br. 3050 k.o. K. G. (u naravi stambeno-poslovna i pomoćna zgrada, sjenica i dvorište), a koja nekretnina u zemljišnim knjigama da je upisana na ime predlagatelja 1. V. B. i predlagateljice 2. V. S., svakog u ½ dijela, dok nekretnina protustranke, preko koje predlagatelji 1. i 2. da predlažu osnivanje i otvaranje nužnog prolaza, da je označena je kao čkbr. 3376/1 u zk.ul.br. 3135 k.o. K. G. (u naravi zgrada autobusnog kolodvora I parkiralište), a koja nekretnina u zemljišnim knjigama da je upisana na ime protustranke;
- nekretnina predlagatelja 1. i 2., označena kao čkbr. 3378/1, na sjeverozapadnom dijelu, neposredno da izlazi na javno-prometnu površinu, tj. ulicu, te da se na tom dijelu nekretnine predlagatelja 1. i 2. nalazi poslovni dio objekta, a sporni pravac, preko kojeg predlagatelji. 1. i 2. da predlažu osnovati I otvoriti nužni prolaz, u naravi da je izgrađeni asfaltirani put, kojim da se kreću prometna vozila, a taj pravac da vodi i do ulaza u dvorište i stambeni dio objekta na nekretnini predlagatelja 1. i 2.;
- pravomoćnom presudom Općinskog suda u Krapini, pod poslovnim brojem P- 691/09-52 od 10. ožujka 2010., da je utvrđeno da predlagatelji 1. i 2. nemaju pravo služnosti provoza i prolaza pravcem kojim predlažu osnovati i otvoriti nužni prolaz;
- uvidom u lokacijsku dozvolu Ureda državne uprave u Krapinsko-zagorskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo, od 14. srpnja 2003. i građevnu dozvolu Ureda državne uprave u Krapinsko-zagorskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo, od 5. veljače 2004., koje da su izdane predlagateljima 1. i 2., da su svi građevni objekti i pripadajuće nekretnine na čkbr. 3378/1 (predmetnanekretnina), kao i na čkbr. 3379 i 3380/1 k.o. K. G., povezani kolnim i pješačkim putem do javno-prometne površine s ulice, te nekretnina predlagatelja 1. i 2. da ostvaruje izravnu vezu s javnom prometnom površinom, ulicom u svojoj širini od 15 metara, te novoformirana građevinska čestica na nekretnini predlagatelja 1. i 2. da ima pristup na javno-prometnu površinu, pa da izgrađeni objekti na toj građevinskoj parceli trebaju imati ulaze usmjerene na taj prilaz, te da se ne može planirati ulaz na susjednu parcelu (predmetnu nekretninu protustranke), dok iz konačnog i pravomoćnog rješenja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Zagreb, od 4. rujna 2008., između ostalog, da " novoformirana čestica ima riješen pristup na javno-prometnu površinu, jer parcele koje ulaze u sastav nove parcele da su već legalno izgrađene i da se smatra da već imaju riješen pristup, te da je točki 8. izreke lokacijske dozvole prvostupanjsko tijelo navelo da parcela ostvaruje isključivo izravnu vezu s javno-prometnom površinom s ulice ..., u svojoj širini od 15 metara.
Na osnovu ovako valjano utvrđenog činjeničnog stanja, kada je ispravno utvrdio, da su predlagatelji 1. i 2. u upravnom postupku ishodili građevinsku dozvolu i lokacijsku dozvolu za gradnju i nadogradnju objekata na svojim nekretninama označenim kao čkbr. 3378/1 i 3378/2 k.o. K. G., upravo na temelju činjenice što da imaju riješenu i od prije postojeću izravnu vezu i pristup s javnom prometnom površinom i to ulicom, te da im nije potreban neki drugi prilaz s javno-prometnom površinom, konkretno, da im nije potreban prilaz preko predmetne nekretnine protustranke, pravilno je sud prvog stupnja zaključio, a obzirom da je odlukama nadležnih upravnih tijela u postupku izdavanja građevinske i lokacijske dozvole za gradnju objekata na predmetnoj povlasnoj nekretnini predlagatelja 1. i 2. utvrđeno da ista nekretnina ima izravnu vezu s javnim putem, da je u ovom postupku sud, a temeljem članka 12. stavka 1. ZPP-a, vezan za odluku upravnog tijela u granicama njezine pravomoćnosti, a kojim upravnim odlukama da je utvrđeno da predlagatelji 1. i 2. imaju izravan prilaz na svoju nekretninu s javno-prometne površine, s ulice, pa da slijedom toga nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 224. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje u tekstu: ZV) za osnivanje i otvaranje po predlagateljima 1. i 2. predloženog nužnog prolaza preko nekretnine u vlasništvu protustranke, pa je ispravno postupio, kada je odbio predmetni prijedlog predlagatelja, rješavajući sve na način, kako je to pobliže opisano u dijelu točke I. izreke prvostupanjskog rješenja.
Žalbenim navodima predlagatelja 1. i 2. – kojima isti u biti ponavljaju navode iz prvostupanjskog postupka, dajući svoju ocjenu činjeničnih utvrđenja, suprotnu od pravilno utvrđenog činjeničnog stanja po sudu prvog stupnja, smatrajući da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, kada je točkom I. izreke svoga rješenja odbio predmetni prijedlog predlagatelja 1. i 2., ističući da oni u naravi nemaju drugi kolni put do svoje nekretnine, te da ukoliko bi se poštivala odluka suda, predlagatelji 1. i 2. da bi trebali srušiti 3 metra svoje postojeće kuće, u kojoj da stanuju dvije obitelji, te nadalje ističući da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo, kada je smatrao da je vezan odlukom upravnog tijela u granicama njezine pravomoćnosti – ničim se ne dovodi u sumnju ispravnost činjeničnih utvrđenja i zaključaka po prvostupanjskom sudu i na toj osnovi pravilnost primjene materijalnog prava, kada je sud prvog stupnja donio prvostupanjsku odluku, pa se predlagatelji 1. i 2., a kako bi se izbjeglo suvišno i nepotrebno ponavljanje, upućuju na obrazloženje pobijane odluke, kojim obrazloženjem je prvostupanjski sud dao jasne i valjane razloge o tome zašto odbije predmetni prijedlog predlagatelja 1. I 2., a koje razloge kao pravilne prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
Nadalje, žaliteljima je i za navesti, da je, suprotno njihovim žalbenim navodima, prvostupanjski sud ispravno postupio, kada je zaključio da je vezan za odluku upravnog tijela u granicama njezine pravomoćnosti, a kojim upravnim odlukama da je utvrđeno da predlagatelji 1. i 2. imaju izravan prilaz na svoju nekretninu s javno-prometne površine, s ulice, odnosno da nekretnina predlagatelja 1. i 2. ostvaruje izravnu vezu s javnom prometnom površinom, ulicom, u svojoj širini od 15 metara, a kako to proizlazi iz lokacijske dozvole i građevne dozvole (listovi od 23 do 29 spisa) i konačnog i pravomoćnog rješenja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Zagreb, od 4. rujna 2008. (listovi 37 i 38 spisa), te suviše žaliteljima je i za navesti, da bi iz stanja spisa predmeta, a imajući u vidu sadržaj lokacijske dozvole, građevne dozvole I konačnog i pravomoćnog rješenja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Zagreb, proizlazilo da su predlagatelji 1. i 2. sami svojim radnjama (nadogradnjom i rekonstrukcijom predmetne nekretnine) sebe doveli u situaciju da su do javne površine ostali bez adekvatnog pristupnog puta do svoje nekretnine, a koji adekvatni put do svoje nekretnine u širini od 15 metara su imali prije nadogradnje i rekonstrukcije svoje nekretnine, pa predlagatelji 1. i 2. daljnjim radnjama na svojoj nekretnini mogu uspostaviti adekvatni put s javne površine do svoje nekretnine, a koji put u širini od 15 metara do svoje nekretnine su i imali prije izvođenja predmetnih radova na svojoj nekretnini, pa je, imajući u vidu navedene okolnosti, i prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja ispravno zaključio da nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 224. stavka 1. ZV-a za osnivanje i otvaranje po predlagateljima 1. i 2. predloženog nužnog prolaza preko nekretnine u vlasništvu protustranke, a time je i pravilno postupio, kada je točkom I. izreke svog rješenja odbio predmetni prijedlog predlagatelja 1. i 2.
Isto tako, žaliteljima je i za navesti, da je prvostupanjski sud pobijanim rješenjem odlučio o onom prijedlogu predlagatelja 1. i 2. glede osnivanja i otvaranja predmetnog nužnog prolaza upravo u granicama prijedloga predlagatelja 1. i 2. postavljenog u njihovom podnesku od 11. rujna 2019. (listovi 182 i 183 spisa), a činjenica što u izreci prvostupanjskog rješenja nije navedeno i da se odbija prijedlog i u dijelu kojim su predlagatelji 1. i 2. predlagali da se predloženi nužni prolaz upiše u zemljišnim knjigama, u okolnostima kada je sud prvog stupnja odbio prijedlog za osnivanja i otvaranje po predlagateljima 1. i 2. predloženog nužnog prolaza, tada ta činjenica, što sud prvog stupnja izrekom svog rješenja nije odbio i prijedlog predlagatelja 1. i 2. i u dijelu kojim su predlagali da se predloženi nužni prolaz upiše u zemljišne knjige, ne utječe na zakonitost i pravilnost prvostupanjskog rješenja.
Prema tome, žalba predlagatelja 1. i 2. izjavljena zbog žalbenih razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, nije mogla biti uvažena.
Pravilno je sud prvog stupnja postupio i kada je točkom II. izreke svog rješenja naložio predlagateljima 1. i 2., a koji nisu uspjeli u ovom postupku, da protustranci naknadi troškove postupka u iznosu od 7.500,00 kuna, a to stoga, jer je predmetni postupak proveden u interesu predlagatelja 1. i 2., slijedom čega je o troškovima postupka sud prvog stupnja odlučio u skladu s paragrafom 20 pravnih pravila bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku objavljenom u Sl. novinama 175 XLV od dana 1. kolovoza 1934. i to na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“, broj 73/91) i paragrafu 12. Zakona o nužnim prolazima.
Slijedom navedenog, budući da žalbeni navodi nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja, a prvostupanjskim rješenjem, kao niti postupkom, koji mu je prethodio, nije počinjena, kako žalbom istaknuta, tako ni niti bilo koja od ostalih bitnih postupovnih povreda, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, a na pravilno utvrđeno činjenično stanje, materijalno pravo je ispravno primijenjeno, valjalo je neosnovanu žalbu predlagatelja 1. i 2. odbiti i potvrditi prvostupanjsko rješenje, slijedom čega je riješeno kao u izreci (članak 380. točka 2. ZPP-a).
Split, 28. siječnja 2021.
Sudac: Miho Mratović, v. r. |
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.