1

Poslovni broj Gž Ovr-412/2020-2

 

 

 

 

 

 

             

 

Poslovni broj Gž Ovr-412/2020-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Mileni Vukelić Margan, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja G. p. Z. d.o.o. Z. OIB:.., protiv ovršenika S. S. iz Z. OIB:..., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja podnesenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 165 Ovr-892/2019-17 od 28. veljače 2020., 28. siječnja 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

              Odbija se kao neosnovana žalba ovrhovoditelja i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 165 Ovr-892/2019-17 od 28. veljače 2020.

 

 

 

Obrazloženje

 

 

              Rješenjem suda prvog stupnja je obustavljena ovrha određena rješenjem o ovrsi istog suda posl.br. Ovr-892/2019 od 8. ožujka 2019.

 

              Protiv rješenja je žalbu podnio ovrhovoditelj. U žalbi navodi da nisu bile ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 137. st. 3.  Ovršnog zakona („Narodne novine“ 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17; dalje OZ) za obustavu ovrhe jer da iz Zaključka suda prvog stupnja od 7. kolovoza 2019. proizlazi da pljenidba pokretnina zakazana za dan 1. kolovoza 2019. nije provedena jer ovršenik nije zatečen, što da se očigledno ponovilo i na uredovanju 4. rujna 2019. Ističe da je za uredovanje 4. rujna 2019. bio pozvan uplatiti predujam bez napomene da se prethodno uredovanje odgodilo iz razloga što ovrhovoditelj nije pristupio. Ukazuje na dio zaključka kojim je navedeno da će se po potrebi ponovno uredovanje obaviti uz djelatnike Ministarstva unutarnjih poslova i bravara, uz prisutnost dva svjedoka ili javnog bilježnika, u svezi koje napomene nije bilo daljnjih radnji niti je pozvan uplatiti predujam za provođenje tog postupka. Stoga smatra da se ponovljeno uredovanje ne može smatrati odgodom zbog nedolaska ovrhovoditelja.

 

              Predlaže ukinuti pobijano rješenje i nastaviti postupak.

 

              Žalba nije osnovana.

 

              U donošenju pobijanog rješenja nije počinjena neka od bitnih postupovnih povreda iz čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19; dalje ZPP), na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a koji propis se na odgovarajući način primjenjuje u ovršnom postupku na temelju odredbe čl. 21. st. 1. OZ-a. Pravilno je primijenjena odredba čl. 137. st. 3. OZ-a kada je obustavljena ovrha.

 

              Naime, kako to pravilno utvrđuje sud prvog stupnja, u realizaciji rješenja o ovrsi na pokretninama ovršenika, sud prvog stupnja je Zaključkom od 11. lipnja 2019. zakazao uredovanje radi pljenidbe pokretnina ovršenika u skladu s odredbom čl. 137. OZ-a te je ovrhovoditelj pozvan obavijestiti sudskog ovršitelja o mjestu gdje će pokretnine biti smještene na čuvanje. Ovrhovoditelj je uredno primio zaključak suda, uplatio je predujam za izlazak sudskog ovršitelja, međutim na uredovanje nije pristupio. Nakon toga je sud prvog stupnja odredio ponovno uredovanje Zaključkom od 7. kolovoza 2019. za dan 4. rujna 2019., naložio uplatu predujma ovrhovoditelju uz upozorenje na posljedice propuštanja, a ovrhovoditelj je i drugi zaključak uredno primio (9. kolovoza 2019.), uplatio je predujam za uredovanje sudskog ovršitelja, međutim nije pristupio ni na drugo uredovanje.

 

              Prema odredbi čl. 137. st. 3. OZ-a ako ovrhovoditelj izostane s pljenidbe a uredno je pozvan, sud će odgoditi pljenidbu, ali ne duže od 60 dana. Ako uredno pozvan ovrhovoditelj ne pristupi na ponovo zakazanu pljenidbu sud će obustaviti ovrhu.

 

              Iz navedenog slijedi zaključak da ovrhovoditelj mora aktivno sudjelovati u postupku te se izlaže riziku da će se postupak obustaviti ukoliko izostane dvaput na zakazanu pljenidbu, pri čemu je neodlučno što istovremeno s uredovanja izostane i ovršenik, jer ta okolnost ne utječe na nastupanje pravnih posljedica u odnosu na ovrhovoditelja. Tako, primjerice, prema odredbi čl. 144. OZ-a ako se pljenidba ne može obaviti zato što ovršenik nije nazočan ili neće otvoriti prostoriju ili je prostorija zaključana, tada je ovrhovoditelj dužan odmah na uredovanju očitovati se predlaže li ponovnu pljenidbu uz sudjelovanju dvaju punoljetnih svjedoka ili javnog bilježnika te drugih osoba potrebnih za prisilno otvaranje ulaza u prostoriju u kojoj treba obaviti pljenidbu (st. 1. ). Ako ovrhovoditelj ne predloži ponovnu pljenidbu, a pljenidba se ne može obaviti iz razloga koji su navedeni u st. 1. tog članka, ovrha će se obustaviti (st. 2.). Dakle, sudjelovanje ovrhovoditelja je nužno i za slučaj da ovršenik nije nazočan ili neće otvoriti prostoriju u koju treba ući radi sastavljanja pljenidbenog popisa, pa su žalbeni navodi ovrhovoditelja, kojima pokušava prikazati da pljenidba nije provedena zbog izostanka ovršenika, neodlučni za ishod ovog postupka.

 

              Zbog izloženog je valjalo žalbu ovrhovoditelja odbiti i rješenje suda prvog stupnja potvrditi na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a.

 

 

U Rijeci 28. siječnja 2021.

 

 

             Sutkinja

 

Milena Vukelić-Margan