- 1 -

Broj: Ppž-875/2021

 

 

                      

 

 

                      Broj: Ppž-875/2021

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E    H R V A T S K E

                                                                                             

P R E S U D A

 

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: Nediljka Bobana kao predsjednika vijeća, te Drage Klasnića i Koraljke Bašić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Sofije Kovačević kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika M.D., kojeg brani odvjetnica M.M., zbog prekršaja iz članka 32. stavka 4. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20), rješavajući o žalbi okrivljenika M.D., podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Donjem Miholjcu od 23. prosinca 2020., broj: 69.PpP-1761/2020-37, na sjednici vijeća održanoj dana 27. siječnja 2021.,

 

 

p r e s u d i o    j e:

 

 

I.              Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika M.D. i pobijana presuda potvrđuje.

 

II.               Temeljem odredbe članka 138. stavka 2. točke 3. c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), okrivljenik M.D. obvezan je naknaditi paušalni iznos troška drugostupanjskog prekršajnog postupka, u iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna u roku od 60 (šezdeset) dana od dana primitka ove presude.

 

 

Obrazloženje

 

 

Pobijanom presudom okrivljenik M.D. proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 32. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kuna, zbog prekršaja iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna i zbog prekršaja iz članka 289. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna, pa mu je temeljem članka 39. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna u ukupnom iznosu od 13.000,00 kuna.

 

Istom presudom, temeljem članka 58. Prekršajnog zakona okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima „B“ kategorije u trajanju od 6 mjeseci, a temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 200,00 kuna.

 

Protiv navedene presude okrivljenik M.D. putem braniteljice pravodobno je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava te odluke o prekršajnopravnim sankcijama, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači ili ukine.

 

Žalba okrivljenika je neosnovana.

 

Rješavajući predmet povodom žalbe okrivljenika, te ispitujući pobijanu presudu u pobijanom dijelu u smislu odredbe članka 202. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13 ,157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje sud) je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, povrede materijalnog prava na štetu okrivljenika, niti je nastupila zastara prekršajnog gonjenja, što su povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

Rješavajući dalje predmet povodom žalbe okrivljenika, ovaj sud je utvrdio da žalbeni navod da je počinjena bitna povreda prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. Prekršajnog zakona, nije osnovan. Prvostupanjski sud je izložio nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim, cijenio vjerodostojnost proturječnih dokaza, izložio zašto nije prihvatio dokazni prijedlog za ispitivanje svjedoka Josipa Volarevića, te kojim se razlozima vodio pri utvrđivanju postoji li prekršaj i krivnja okrivljenika, a što i ovaj sud u potpunosti prihvaća. Izreka presude je razumljiva i nije proturječna razlozima presude. Iz izreke presude proizlazi obilježje djela prekršaja, a što je prvostupanjski sud u valjano i obrazložio i dao razloge o počinjenju prekršaja i krivnje okrivljenika, a što nije u suprotnosti sa sadržajem zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih zapisnika.

 

            Ispitujući dalje pobijanu presudu povodom žalbe okrivljenika, ovaj sud smatra da je u provedenom postupku prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje. Okrivljenik je iznio u postupku svoju obranu, ispitan je svjedok, policijski službenik D.M., izvršen je uvid u obavijest o izvršenju zaštitne mjere zabrane upravljanje motornim vozilom, dostavnicu obavijesti o zaštitnoj mjeri, presudu Prekršajnog suda u Osijeku PpP-1377/16-7, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola od 22. siječnja 2018., naredbu o određivanju mjere opreza, izvješće o počinjenom prekršaju i potvrdu Ministarstva pravosuđa od 21. prosinca 2020. Prvostupanjski sud temelji presudu na činjenicama i dokazima iznesenim na glavnoj raspravi savjesno cijeneći dokaze pojedinačno i u odnosu na ostale dokaze i temeljem takve ocjene ispravno zaključuje da je okrivljeni počinio prekršaje koji su mu stavljeni na teret. Svoju vjeru je poklonio u potpunosti iskazu svjedoka D.M. i dao valjane razloge zašto, a što ovaj sud u potpunosti prihvaća, a koji iskaz ne samo da cijeni pojedinačno, već i u odnosu na druge provedene dokaze. Činjenično stanje u odnosu na prekršaj pod točkom 1) i 2) utvrđeno je ispitivanjem svjedoka i uvidom u zapisniku o ispitivanju prisutnosti alkohola, dok je činjenično stanje u odnosu na prekršaj pod točkom 3) utvrđeno iskazom navedenog svjedoka i uvidom u presudu Prekršajnog suda u Osijeku, obavijest o izvršenju zaštitne mjere i dostavnicu obavijesti o zaštitnoj mjeri, te ovaj sud smatra da je činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno od strane prvostupanjskog suda. Prvostupanjski sud nije prihvatio dokazni prijedlog da se ispita svjedok J.V. uz obrazloženje da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno temeljem provedenog dokaznog postupka, a što i ovaj sud nalazi ispitujući pobijanu presudu. Temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je nesporno utvrdio ostvarenje obilježja djela prekršaja kod okrivljenika.

 

Neosnovano žalitelj ističe povredu materijalnog prava, budući ukazuje povredu materijalnog prekršajnog prava koja bi proizlazila iz primjene odredaba prekršajnog prava na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, pa se, dakle, ne radi o samostalnoj žalbenoj osnovi iz članka 194. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona. Postojanje povrede materijalnog prekršajnog prava ocjenjuje se u okviru činjeničnog stanja koje je utvrdio prvostupanjski sud i koje je opisano u izreci presude, pa kako je ovaj Sud činjenično utvrđenje iz izreke pobijane presude prihvatio pravilnim, to nije ostvarena niti povreda materijalnog prekršajnog prava, kako se navodi žalbom.

 

Ispitujući dalje pobijanu presudu povodom žalbe okrivljenika u odluci o kazni i zaštitnoj mjeri, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud okrivljeniku pravilno i zakonito utvrdio novčane kazne i izrekao zaštitnu mjeru. Novčane kazne i zaštitna mjera nisu prestroge i valjano su obrazložene, te ovaj sud smatra da su primjereno odmjerene težini počinjenog prekršaja, stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja, pri čemu je prvostupanjski sud cijenio sve okolnosti koje utječu na vrstu i mjeru kazne i okrivljeniku utvrdio novčane kazne u visini zakonskog minimuma za počinjene prekršaje, a ovaj sud ne nalazi razloge za utvrđivanje novčanih kazni ispod zakonom propisanih. Svrha je zaštitne mjere da se njenom primjenom otklone uvjeti koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja, te je s obzirom na navedeno prvostupanjski sud pravilno izrekao i valjano obrazložio zaštitnu mjeru.

 

S obzirom na odredbu članka 138. stavak 2. točku 3. c) Prekršajnog zakona koja predviđa da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju i paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika, te temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalnog iznosa troška drugostupanjskog prekršajnog postupka kao u točki II. izreke ove presude, uzimajući u obzir složenost i duljinu postupka.

 

Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

 

U Zagrebu, 27. siječnja 2021.

 

 

 

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i podnositelja optužnog prijedloga.