- 1 -

Broj: Ppž- 443/2021

Broj: Ppž-443/2021

              R E P U B L I K A   H R V A T S K A

                    R J E Š E NJ E                                                                     

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. N.B., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine", broj 70/17. i 126/19.), odlučujući o žalbi okr. N.B. podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru od 12. listopada 2020., broj: 25. Pp J-373/2020, u sjednici vijeća održanoj 27. siječnja 2021.,

r i j e š i o  j e:

                    Prihvaća se osnovanom žalba okr. N.B., ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zlataru od 12. listopada 2020., broj: 25. Pp J-373/2020 proglašen je krivim okr. N.B. da je na način činjenično opisan u izreci presude počinio prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je primjenom propisa o ublažavanju kazne izrečena kazna zatvora od 3 dana, u koju je uračunato vrijeme oduzimanja slobode okrivljenika od 19. rujna 2020. u 20,45 sati do 22. rujna 2020. u 20,45 sati kao 3 dana zatvora.

Istom presudom okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka od 200,00 kuna.

Protiv te presude okr. N.B. po branitelju odvjetniku I.B. pravodobno je podnio žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenik oslobodi krivnje, podredno da se presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

Žalba je osnovana.

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona  ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje podnositelj žalbe  navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da osnovano podnositelj žalbe pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

Žalbom se ističe da je iskaz ošt. M.H. dan na zapisnik 20. rujna 2020. očigledno u proturječnosti sa iskazom koji je dala na zapisnik pred policijom, a sama oštećenica u navedenom iskazu tvrdi kako je bila uzrujana i kako je prijavu načinila u ljutnji. Žalbom se tvrdi da oštećenica pati od psihijatrijski dijagnosticiranog poremećaja ličnosti (F60.3), te često vrši neistinite prijave u ljutnji. U prilog navedenim tvrdnjama okrivljenik je uz žalbu dostavio Rješenje Županijskog suda u Zagrebu od 8. listopada 2020. (4 dana prije donošenja pobijane presude), iz kojeg proizlazi kako je u tom predmetu ošt. M.H. neistinito prijavila okrivljenika, a i u tom predmetu je naknadno povukla inicijalnu neistinitu prijavu s obrazloženjem da je istu podnijela u afektu uzrokovanom gore navedenom dijagnozom. Konačno, žalbom se ističe da su u ovom predmetu čak trojica svjedoka iskazivala kako okrivljenik u navedeno vrijeme nije počinio djelo za koje se tereti. 

Prema obrazloženju pobijane presude, prvostupanjski sud odluku o krivnji okr. Nikole Bivala za počinjeni prekršaj temelji na iskazu ošt. M.H., izvanbračne supruge okrivljenika, cijeneći ga vjerodostojnim, uz otklon obrane okrivljenika. Sud, nadalje, nije prihvatio iskaz svjedoka V.H. cijeneći ga nevjerodostojnim jer je u suprotnosti sa iskazom okrivljenika i oštećenice o povodu svađe, kao ni iskaz svjedoka J.K., jer je u dobrim odnosima s okrivljenikom, dok je iz iskaza svjedoka I.K. sud zaključio da isti nije sve vidio, niti čuo sve pojedinosti, jer je događaj kratko trajao.

Međutim, po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud nije dovoljno kritički i savjesno ocijenio provedene dokaze u cilju pravilnog i točnog utvrđenja činjenica koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke

Kada se imaju u vidu izneseni razlozi iz pobijane presude, karakter i kvaliteta iskaza svjedokinje koja je teretila okrivljenika, obrana okrivljenika i iskazi drugih svjedoka u postupku, i po ocjeni ovog suda, prvostupanjski je sud pogrešno utvrdio da je iskaz svjedokinje takve kvalitete da na njemu može temeljiti odluku o krivnji. Prvostupanjski je sud u cijelosti prihvatio iskaz svjedokinje navodeći da je o događaju iskazivala uvjerljivo i jasno te točno opisala sve okolnosti događaja, pa sud nije imao razloga dvojiti u istinitost njezinog iskaza. Sud je svoju odluku temeljio isključivo na temelju iskaza svjedokinje, a valjana ocjena kvalitete istog od strane prvostupanjskog suda je izostala. Naime, sud je sa više kritičnosti trebao cijeniti okolnost da je svjedokinja na dodatno pitanje koje joj je sud postavio o tome da se njezin iskaz pred sudom razlikuje od iskaza na zapisniku pred policijom, odgovorila „da ne zna kako je to rekla, da je bila uzrujana i to je sve učinila u ljutnji“. Na osnovu takvog iskaza oštećenice sud je iz činjeničnog opisa djela izostavio dio optuženja da je okrivljenik oštećenici rekao „Kaj si ti kurvetina“, zavrnuo ruku i  nehotice udario po ruci mlt. F,, te ponovno zavrnuo ruku, a što je svjedokinja izjavila pred policijom, dok je iskaz oštećenice u dijelu da joj je okrivljenik rekao da je „retardirana i bolesna“, sud prihvatio.

              Međutim, ovaj drugostupanjski sud smatra da prvostupanjski sud nije imao dovoljno valjanih razloga cijeniti iskaz oštećenice vjerodostojnim uz obrazloženje da je o događaju iskazivala uvjerljivo i jasno, te točno opisala sve okolnosti događaja, budući je svjedokinja promijenila svoj prvobitni iskaz koji je dala pred policijom neposredno nakon događaja, rukovodeći se emocijama, nedosljedna je u svom kazivanju, pa navedena nedosljednost i njeni razlozi, za razliku od zaključka prvostupanjskog suda, dovodi u sumnju vjerodostojnost njenog iskaza koji ostavlja dvojbu u odnosu na odlučne činjenice, a dovodeći iskaz svjedokinje u vezu sa iskazima drugih svjedoka ispitanih u postupku. Sud je trebao cijeniti i činjenicu da je okrivljenik u svojoj obrani isticao da unatrag godinu dana „imaju dosta problema jer oštećenica stalno zove policiju, iako joj on ništa uvredljivo ne kaže“, te u postupku, a uzimajući u obzir razloge mijenjanja iskaza oštećenice, provjeriti takve navode obrane okrivljenika. 

Slijedom iznijetog, osnovana je žalba zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

Iz navedenih razloga trebalo je prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, u kojem će prvostupanjski sud ponovno provesti sve potrebne dokaze, po potrebi i druge, dati valjanu ocjenu izvedenih dokaza, te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

                                     Zagreb, 27. siječnja 2021.

Zapisničarka :                                                                                      Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v. r.                                                                                Gordana Korotaj, v.r.             

              Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.