- 1 -                                                              Broj: Jž-1562/2018

 

                                                               

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R  J  E  Š  E  N  J  E

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratkovć i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. D. J. i dr., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94), odlučujući o žalbi okr. I. L., podnesenoj protiv presude Prekršajnog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom od 9. svibnja 2018., broj: 12. Pp J-936/17, u sjednici vijeća održanoj 27. siječnja 2021.,

 

r i j e š i o   j e

 

I.              U povodu žalbe okr. I. L., a po službenoj dužnosti, te po službenoj dužnosti i u odnosu na okr. D. J., ukida se prvostupanjska presuda te predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

 

II.              Uslijed odluke pod I., žalba okr. I. L. je bespredmetna.

 

 

Obrazloženje

 

Pobijanom prvostupanjskom presudom Prekršajnog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Jastrebarskom od 9. svibnja 2018., broj: 12. Pp J-936/17, proglašeni su krivim okr. D. J. i okr. I. L. da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji im je, izrečena novčana kazna u iznosu od 553,73,00 kuna, a što je protuvrijednost 150 DEM, odnosno 74,93 Eur-a, svakom okrivljeniku ponaosob, koju kaznu su dužni platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja 2/3 izrečene novčane kazne.

 

U odnosu na troškove prekršajnog postupka, pobijanom prvostupanjskom presudom, okrivljenici su obvezan naknaditi iste u paušalnom iznosu od 200,00 kuna, svaki.

 

              Protiv te presude, okr. I. L. pravodobno je po braniteljici odvjetnici S. M. podnio žalbu, naznačujući da se žali zbog svih žalbenih osnova dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.

 

              Žalba je bespredmetna.

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15 i 118/18), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 6., 7, 9. i 10. ovoga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. 

 

Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 10. Prekršajnog zakona.

 

Naime, odredbom čl. 90. st. 2. Prekršajnog zakona, propisano je da su nezakoniti dokazi, oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu.

 

              Odredbom čl. 172. st. 2. Prekršajnog zakona propisano je:

              „(2) Kada se okrivljenik privi put ispituje zbog prekršaja za koji je alternativno propisana kazna zatvora ili kada je u smislu članka 134. ovog članka uhićen i doveden pred sud, sudac ga je dužan upozoriti o pravu na branitelja. Ako se okrivljenik očituje da želi branitelja, zastat će se s ispitivanjem najviše do dva sata u kojem vremenu će se na odgovarajući način omogućiti okrivljeniku da si uzme branitelja ili da ga izabere s liste dežurnih odvjetnika. Ako u tom vremenu okrivljenik ne uzme branitelja ili branitelj kojeg je uzeo ili izabrao u tom vremenu ne dođe, sud može ispitati okrivljenika i bez nazočnosti branitelja. Očitovanje okrivljenika o branitelju unijet će se u zapisnik.“

              Odredbom čl. 172. st. 4. Prekršajnog zakona propisano je:

              „(4) Ako je postupljeno protivno st. 2. i 3. ovog članka, na iskazu okrivljenika ne može se utemeljiti osuđujuća presuda.“

 

              Slijedom citiranih zakonskih odredaba nedvojbeno je da se osuđujuća presuda ne može temeljiti na iskazu okrivljenika koji prilikom ispitivanja nije upozoren o pravu na branitelja, a radi se o prekršaju za koji je alternativno propisana kazna zatvora ili ako se radi o uhićeniku koji je doveden pred sud, odnosno da takav iskaz predstavlja nezakonit dokaz.

 

              Iz stanja spisa i to Zapisnika o glavnoj raspravi od 25. listopada 2017. razvidno je da prvostupanjski sud prilikom prvog ispitivanja okr. D. J., nije  na zakonom propisan način upozoren o pravu na branitelja, odnosno iako je prvostupanjski sud istog upozorio da ima pravo na branitelja u zapisnik o ispitivanju okrivljeniku nije upisana njegova izjava odnosno očitovanje povodom upozorenja, a sve u skladu s odredbom čl. 172. st. 2. Prekršajnog zakona.

 

Isto tako, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti ovaj sud je utvrdio da se pobijana prvostupanjska presuda, temelji i na nezakonitim dokazima iz čl. 90. Prekršajnog zakona, i to na iskazima u postupku ispitanih svjedoka B. J., Đ. L., T. J. i N. L., koji nisu pravilno i zakonito poučeni o svojim pravima i dužnostima, odnosno, nisu ispitani sukladno odredbama čl. 173. Prekršajnog zakona u vezi čl. 285. Zakona o kaznenom postupku (NN broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - Odluka i Rješenje USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 dalje ZKP/08) o ispitivanju svjedoka.

 

Odredbom čl. 173. Prekršajnog zakona propisano je, da će se pri ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku smisleno primjenjivati odredbe koje važe u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka, a iz zapisnika o ispitivanju svjedoka B. J., Đ. L., T. J. i N. L. jasno je vidljivo da u predmetnim Zapisnicima nije ubilježeno da su navedeni upozoreni na svoja prava sukladno gore navedenom zakonskim odredbama, odnosno sukladno odredbi čl. 300. st. 1. toč. 2., 3. i 5. Zakona o kaznenom postupku, kojom je propisano da se, iskaz svjedoka ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako je kao svjedok ispitana osoba koja ne mora svjedočiti, a nije na to upozorena ili se nije izričito odrekla tog prava (čl. 300. st. 1. toč. 2. Zakona o kaznenom postupku), ako upozorenja i odricanje iz čl. 285. st. 3.  Zakona o kaznenom postupku (osobe iz čl. 285. st. 1. toč. 1. do 3., a to; osoba s kojom je okrivljenik u braku ili izvanbračnoj zajednici, rođaci okrivljenika u uspravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do trećeg stupnja zaključno te srodnici po tazbini do drugog stupnja zaključno, posvojenik i posvojitelj okrivljenika, upozorit će se da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku moći koristiti kao dokaz. Upozorenja i odgovori unose se u zapisnik.), nisu ubilježena u zapisnik (čl. 300. st. 1. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku) te ako upozorenja iz čl. 288. st. 3. tog Zakona (da nije dužan odgovarati na pitanja predviđena u čl. 286. st. 1. Zakona o kaznenom postupku) nisu ubilježena u zapisnik (čl. 300. st. 1. toč. 5. Zakona o kaznenom postupku).

 

Naime, iz Zapisnika o glavnoj raspravi od 25. listopada 2017. (list 14-15 spisa) proizlazi da je u dokaznom postupku ispitan svjedok B. J. koji je stric okr. D. J. (rođak okrivljenika u pobočnoj lozi u trećem stupnju) te svjedokinja Đ. L. koja je majka okr. I. L. (srodnik okrivljenika u ravnoj lozi), a koji svjedoci nisu uopće upozoreni da s obzirom da srodstvo nisu dužni svjedočiti, a osim toga nisu upozoreni niti u smislu čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku. Isto tako, svjedok B. J. i svjedokinja Đ. L. nisu propisano i zakonito upozoreni na u smislu čl. 288. st. 3. Zakona o kaznenom postupku, obzirom da nisu upozoreni da nisu dužni odgovarati na pitanja predviđena u čl. 286. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (svjedok nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili bliskog srodnika kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti).

 

Nadalje, iz Zapisnika o glavnoj raspravi od 9. svibnja 2018. (list 26-28 spisa) proizlazi da je u dokaznom postupku ispitan svjedok T. J. koji je stric okr. D. J. (rođak okrivljenika u pobočnoj lozi u trećem stupnju) te svjedokinja N. L. koja je supruga okr. I. L. (osoba s kojom je okrivljenik u braku), koji iako su upozoreni na blagodat svjedočenja, nisu propisno i zakonito upozoreni sukladno čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku (osobe koje imaju pravo uskratiti iskaz, upozorit će se da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz) odnosno upozorenje i odgovor nije unesen u zapisnik. Isto tako, svjedoci T. J. i svjedokinja N. L. nisu propisano i zakonito upozoreni na u smislu čl. 288. st. 3. Zakona o kaznenom postupku, obzirom da nisu upozoreni da nisu dužni odgovarati na pitanja predviđena u čl. 286. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (svjedok nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili bliskog srodnika kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti).

 

Iz navedenih razloga, trebalo je ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Slijedom navedenog, obzirom da je u povodu žalbe okr. I. L. utvrđeno da razlozi zbog kojih pobijanu presudu treba ukinuti postoje i u odnosu na okr. D. J., to je primjenjujući načelo blagodati spojenosti (beneficium cohaesionis), na temelju čl. 202. st. 6. Prekršajnog zakona, po službenoj dužnosti, postupljeno kao da takva žalbe postoje.

 

U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti zakonite dokaze kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.

 

Slijedom svega navedenog, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove odluke.

 

 

   U Zagrebu, 27. siječnja 2021.

 

 

 

 

              Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 4 otpravka za spis, okrivljenike, braniteljicu okr. I. L. i tužitelja.