Pristupanje sadržaju
- 1 - Poslovni broj: Usoz-113/19-15
Odvjetnik I. J.
H.
Županijska skupština Splitsko-dalmatinske županije,
S.
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Uprava za prostorno uređenje i dozvole državnog značaja
Z.
Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U–III–5917/2016 od 5. studenoga 2019. usvojena je ustavna tužba i ukinuto rješenje ovog Suda poslovni broj: Usoz-345/13-5 od 29. travnja 2016. te je predmet vraćen ovom Sudu na ponovni postupak. Ukinutim rješenjem bio je odbačen zahtjev za ocjenu zakonitosti članka 59. Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik, broj 9/13., dalje: Odluka), jer podnositelj zahtjeva nije dostavio pojedinačnu odluku u smislu odredbe članka 83. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – odluka Ustavnog suda RH i 29/17., dalje: ZUS) kojom je povrijeđeno njegovo pravo ili pravni interes. Uz to je ocijenjeno da nema uvjeta za pokretanje postupka ocjene zakonitosti po službenoj dužnosti (članak 83. stavak 2. ZUS-a).
Ustavni sud je ocijenio „… da razlozi koje je Visoki upravni sud naveo za odbacivanje zahtjeva podnesenog na temelju članka 83. stavka 1. ZUS-a imaju zakonsku osnovu i objektivno opravdanje, sukladno svrsi i legitimnom cilju zbog kojih su pretpostavke podnošenja zahtjeva za ocjenu zakonitosti općih akata propisane. Stoga, osporenim rješenjem o odbačaju zahtjeva podnesenog na temelju članka 83. stavka 1. ZUS-a podnositelju nije povrijeđeno pravo na pristup sudu zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.“ (točka 16. odluke Ustavnog suda).
Nadalje je zaključio „…da je Visoki upravni sud, unatoč određenim diskrecijskim ovlastima koje ima u donošenju odluke o pokretanju postupka na temelju članka 83. stavka 2. ZUS-a, u onim slučajevima u kojima podnositelji osporavaju zakonitost općeg akta tvrdeći da isti proizvodi pravne učinke na njihova Ustavom i Konvencijom zajamčena prava i slobode, dužan obrazložiti razloge za nepokretanje postupka ocjene zakonitosti općeg akta po službenoj dužnosti.“ (točka 22.2. odluke Ustavnog suda).
Ustavni sud navodi kako je „…Visoki upravni sud dužan … u ponovljenom postupku razmotriti, primjenom kriterija iznesenih u obrazloženju ove odluke, je li podnositelj u zahtjevu za ocjenu zakonitosti prostornog plana pokazao da osporeni opći akt izravno pogađa njegove vlasničke interese i u tom smislu, je li na temelju tog općeg akta došlo do miješanja u njegova Ustavom i Konvencijom zajamčena prava i slobode.“ (točka 24.2. odluke Ustavnog suda).
Zbog navedenog, ovaj Sud je ponovno ispitao jesu li ispunjeni uvjeti za ocjenu zakonitosti sporne odredbe Odluke po službenoj dužnosti.
U obavijesti trgovačkog društva O. C. d.o.o. iz Z., K. 51, navode se odredbe članaka 56. i 60. Zakona o prostornom uređenju gradnji (Narodne novine, broj 76/07., 39/09., 55/11., 90/11. i 50/12., dalje: ZoPUG) te da je sporni opći akt strateški dokument prostornog uređenja šireg područja iz čega proizlazi da plan užeg područja (PPU G. S. G.) mora biti s istim usklađen. Pojedinačnu odluku bi predstavljala tek lokacijska dozvola odnosno rješenje o uvjetima građenja, dakle preduvjet izdavanja takve pojedinačne odluke je donošenje provedbenog dokumenta prostornog uređenja (UPU). Ističe da je sudjelovalo u postupku javne rasprave i dostavilo primjedbe na prijedlog plana kojima se ukazuje na nezakonitost. Radi se o zemljištu u njegovom vlasništvu. Ističe kako je neprihvaćanjem primjedbe povrijeđeno njegovo pravo i pravni interes, a odgovor na primjedbu ima sve elemente pojedinačne odluke. Nakon stupanja na snagu Odluke o izradi izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, obaviješten je od Grada S. G. o stručnoj podlozi za izradu izmjena i dopuna „Studiji vrednovanja s prijedlogom mjera i kriterija za planiranje izdvojenih zona ugostiteljsko-turističke namjene unutar ZOP–a S.-d. županije“ (dalje: Studija). Studija je analizirala prostorne mogućnosti postojećih ugostiteljsko-turističkih zona te po utvrđenim kriterijima bodovala sve ugostiteljsko-turističke zone u obuhvatu Prostornog plana. Zona B. 1 u tablici bodovanja Studije zavedena je pod rednim brojem 54. s ukupnim brojem negativnih bodova 433,00, s prijedlogom za ukidanje (brisanje) iz plana. Izrađivač Studije u odnosu na zonu B. 1 čini niz pogrešaka činjenične naravi koje rezultiraju takvim položajem na tablici. Prema Studiji sve ugostiteljsko-turističke zone predložene za ukidanje mogu se samo preoblikovati. Studija je prihvaćena i postala je stručna podloga (članak 58. stavak 2. ZoPUG–a). Društvo je s obzirom na obvezujući karakter stručne podloge naručilo izradu elaboriranog prijedloga od ovlaštene osobe prema svim zahtjevima Studije radi inkorporiranja takvog stručnog rješenja u plan. Člankom 6. Odluke o izradi izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije određeni su ciljevi izmjena i dopuna tako da se u bitnome redefiniraju izdvojene zone ugostiteljsko-turističke namjene i ostvare pretpostavke za realizaciju novih razvojnih projekata. Točkom 3. Studije određuje se vrednovanje prijedloga u postupku izrade nacrta prijedloga temeljem očitovanja i u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, a točkom 5. Studije određeno je da se plansko preoblikovanje vrši na način da se ne mijenja položaj u prostoru i veličina obuhvata. U smislu članka 11. ZoPUG–a, stručna podloga je dostavljena Gradu S. G. na usuglašavanje te su se izvršno i predstavničko tijelo Grada pozitivno očitovali na prijedlog preoblikovanja ugostiteljsko-turističke zone B. 1 zaključcima od 5. rujna 2011. i 19. ožujka 2012. koji su dostavljeni izrađivaču plana. Nacrtom prijedloga za prvu raspravu ugostiteljsko-turistička zona B. 1 nije bila uopće planirana (ukidanje po Studiji), dok je nacrtom prijedloga za drugu raspravu ponovno planirana, ali u „starom“ obliku, dakle suprotno Studiji, neovisno o prijedlogu Grada S. G. da se preoblikuje. U postupku javne rasprave društvo je dostavilo primjedbu s prijedlogom, ali je obaviješteno da se primjedba ne prihvaća, jer da realizacija zone u predloženom obuhvatu po kriterijima zakona nije moguća. Poziva se na članak 52. ZoPUG–a i članak 50. koji propisuje da se građevinsko područje u zaštićenom obalnom području mora (ZOP) mora smanjiti na najmanje njegove 70 % površine, ako je njegov izgrađeni dio manji od 50 % površine tog građevnog područja. Po prijedlogu društva (a i Grada S. G.) B. 1 (sada B.) je trebala biti umanjena s 9 ha na 5,6 ha, dakle u potpunosti u skladu s navedenom odredbom, s obzirom da se radi o neizgrađenom građevinskom području. Smatra da prijedlog društva ima sve podatke propisane člankom 71. stavkom 2. ZoPUG–a te da nema zapreka za njegovu inkorporaciju u prostorni plan. Poziva se i na članak 96. ZoPUG–a te smatra da je trebalo dobiti pisanu obavijest s obrazloženjem o razlozima neprihvaćanja primjedbe. Predloženim prostornoplanskim rješenjem društva, u odnosu na sadašnje/staro (osim što je suprotno članku 58. stavku 2. ZoPUG–a), omogućuje se ostvarivanje gospodarskih polazišta održivog razvoja na način da se izravno ostvaruju pogodni uvjeti za razvoj gospodarstva (zonu se može privesti svrsi objektivno u najkraćem mogućem roku). Omogućuje se racionalnije korištenje prostora i omogućava kvalitetnije uređenje područja ugostiteljsko-turističke namjene, kroz dislokaciju središta zone od obalne linije prema unutrašnjosti otoka. Omogućuje se da se dio planirane površine unutar pojasa 100 m od obalne linije bitno smanji te se centralno građevno područje planira bliže lokalnoj cesti, smanjuju se troškovi opremanja zone infrastrukturom, koje troškove u konačnici snosi jedinica lokalne samouprave. Dakle, linearni karakter duž obalne linije građevinskog područja (tzv. zona obalne urbanizacije) planski se smanjuje čime se ostvaruje zahtjev iz Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem, koji su potpisale Republika Hrvatska i Europska unija. Cilj prostornog uređenja je zaštita užeg obalnog područja od gradnje, koji se postiže planiranjem ugostiteljsko-turističke zone po prijedlogu, a ne zadržavanjem u prostoru po stručnoj podlozi zone za ukidanje preuzete prostornim planom bivše Općine H. Ističe kako je područje ZOP–a područje od posebnog državnog interesa. Poziva se na Program i Strategiju prostornog uređenja Republike Hrvatske. Zaključuje kako je nakon što je saznalo o postojanju Studije izradilo prostornoplansko rješenje s kojim se suglasio i Grad S. G., što sve nije ocijenjeno od strane donositelja, nego je primjedba paušalno odbijena. Predlaže ukinuti članak 59. Odluke u dijelu tabličnog prikaza koji se odnosi na ugostiteljsko-turističku zonu B. (područje grada S. G.), tablica 1.17.: izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene.
Donositelj Odluke je obavijestio Sud kako je Odluka postala sastavni dio županijskog prostornog plana, i dalje je na snazi, dok se nije potrebno očitovao na navode obavijesti koja mu je s prilozima uredno dostavljena uz dopis od 5. studenoga 2020.
Sud je pribavio i očitovanje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Uprave za prostorno uređenje i dozvole državnog značaja, koje navodi da je izvršilo uvid u zahtjev te članak 59. Odluke odnosno članak 64. provedbenih odredbi Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, broj 1/03., 8/04., 5/05., 5/06., 13/07. i 9/13.). Napominje kako je donošenje prostornih planova županija u izvornom djelokrugu jedinica područne (regionalne) samouprave, koje su na temelju odredbe članka 18. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine, broj 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13. – pročišćeni tekst, 137/15. – ispravak, 123/17. i 98/19.) samostalne u odlučivanju u poslovima iz svojeg samoupravnog djelokruga. Navodi članak 130. Ustava Republike Hrvatske kojim je propisano da su u obavljanju poslova svojeg djelokruga tijela područne (regionalne) samouprave samostalna i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. Zaključuje kako je u nadležnosti S.-d. županije odlučivanje o prostornoplanskim rješenjima na svom području, proizašlih i utvrđenih nakon provedenog, ZoPUG–om propisanog, postupka izrade i donošenja Izmjena i dopuna Prostornog plana, što je ovdje slučaj. Postupak izrade i donošenja prostornog plana proveden je u skladu sa ZoPUG–om, koji je bio na snazi u vrijeme provođenja postupka. Ministarstvo je u okviru svoje nadležnosti, u skladu sa člankom 97. ZoPUG–a, 11. listopada 2013. izdalo suglasnost KLASA: 350-02/13-04/4, URBROJ: 531-05-13-05, na konačni prijedlog Izmjena i dopuna prostornog plana. U odnosu na Studiju, izrada koje je određena Odlukom o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, broj 14/10.), navodi kako je člankom 78. stavkom 2. alinejom 6. ZoPUG–a navedeno kako u odluci o izradi prostornog plana treba navesti stručne podloge koje su potrebne za izradu plana. To su tematske stručne podloge koje imaju prostorno, sociološko, graditeljsko, ekonomsko, ekološko, energetsko ili drugo obilježje, a u ovom slučaju određena je izrada Studije vezano uz planiranje razvoja ugostiteljsko-turističke namjene na području Županije. Studija je u skladu sa člankom 58. stavkom 2. ZoPUG–a kao obvezni prilog postala sastavni dio donesenog Prostornog plana. Iz uvida u dokumentaciju vidljivo je da je prostornoplansko rješenje za izdvojeno građevinsko područje izvan naselja B. navedeno u članku 59. Odluke u skladu sa Studijom. Vezano uz postupak izrade i donošenja predmetnog plana, iz dostavljene dokumentacije o postupku (pozivi, obavijesti, objave, zaključci, izvješća s prethodne i javne rasprave i dr.) vidljivo je kako je nositelj izrade nadležan za postupak izrade donošenja prostornog plana, u svemu postupio prema ZoPUG–u, poslao obavijest o izradi plana, prikupio zahtjeve za izradu plana od tijela i osoba određenih posebnim propisima kao i od jedinica lokalne samouprave, uz što im je dostavljena Studija na očitovanje. Isto tako, u postupku prethodne javne rasprave kao i kod traženja mišljenja na nacrt konačnog prijedloga plana, nositelj izrade osigurao je sudjelovanje svima, poštovan je i članak 11. ZoPUG–a te osigurana pravovremena suradnja sa svim sudionicima u izradi plana kao i s jedinicama lokalne samouprave na području županije. U procesu prostornog planiranja koje je interdisciplinarna djelatnost, sagledavajući sve datosti prostora, zakonske i podzakonske uvjete, sve zahtjeve i primjedbe pristigle u pojedinim fazama izrade, sektorske studije i dokumente, zadatak je nositelja izrade u suradnji s izrađivačem plana procijeniti razvojne mogućnosti i doći do prostornoplanskih rješenja koja će osigurati daljnji razvoj, očuvanje i zaštitu prostora i predložiti konačno prostornoplansko rješenje koje se utvrđuje od strane izvršnog tijela i konačno donosi od strane predstavničkog tijela uz prethodno dobivenu suglasnost Ministarstva. Nije sporno da je Grad S. G. aktivno sudjelovao svojim prijedlozima u pojedinim fazama izrade plana, a iz dokumentacije o izradi i donošenju plana vidljivo je da je nositelj izrade plana razmatrao te prijedloge i uredno na njih odgovarao te je u predmetnom slučaju kao najbolje rješenje odredio izdvojeno građevinsko područje izvan naselja B. (umjesto prije planirana tri područja B. 1, B. 2 i B. 3). U odnosu na prigovor da prostorno plansko rješenje nije u skladu s člankom 50. stavkom 2. alinejom 2. ZoPUG–a, odnosno da je površinu izdvojenog građevinskog područja izvan naselja B. trebalo smanjiti za 70 % u odnosu na prije planiranu površinu, obrazlaže kako je osnovni Prostorni plan S.-d. županije donesen 2003. godine u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04., dalje: ZPU). 2004. godine, na temelju članka 45. stavka 1. ZPU–a, Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (Narodne novine, broj 128/04., dalje: Uredba), koja je u članku 17. propisala obvezu usklađenja prostornih planova s Uredbom, a člankom 39. stavkom 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPU (Narodne novine, broj 100/04.) propisana je obveza dobivanja suglasnosti Ministarstva na prostorne planove u ZOP–u koji su doneseni prije stupanja na snagu tog zakona. Usklađenje Prostornog plana S.-d. županije s Uredbom je provedeno 2005. godine (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, broj 5/05. i 5/06.) te je ovo Ministarstvo izdalo suglasnosti KLASA: 350-02/05-04/4, URBROJ: 531-06-05-7 od 12. travnja 2005. i KLASA: 350-02/06-04/65, URBROJ: 531-06-06-2 od 20. travnja 2006. U tom postupku sagledane su sve prostornoplanske mogućnosti s obzirom na uvjete planiranja u zaštićenom obalnom području koji su određeni Uredbom te su istima određeni položaj, veličina te vrste i kapacitet izdvojenih građevinskih područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene. Isto je provedeno i s prostornim planovima lokalne razine koji su se usklađivali s parametrima vezano za površinu, tj. mogućnosti proširenja ili smanjenja izdvojenih građevinskih područja izvan naselja. Zaključuje kako usklađenost spornih Izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije sa člankom 50. stavkom 2. ZoPUG–a nije upitna imajući na umu i članak 348. stavak 1. ZoPUG–a prema kojem se prostorni planovi unutar ZOP–a i oni čiji se dijelovi nalaze unutar ZOP–a, a koji do dana stupanja na snagu ZoPUG–a nisu dobili suglasnost Ministarstva, moraju uskladiti s odredbama ZoPUG–a kojima se uređuje ZOP; budući da je taj postupak usklađenja već proveden. U postupku donošenja Odluke, na temelju Studije, provedeno je preispitivanje postojećih prostornoplanskih rješenja i planiranje izdvojenih građevinskih područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, unutar zadanog okvira određenog u postupku usklađenja s Uredbom. Naglašava da je u cijelosti poštovana procedura izrade i donošenja prostornog plana. Prijedlogom podnositelja, upućenom u tijeku javne rasprave, da se izdvojeno građevinsko područje izvan naselja B. oblikuje prema elaboratu društva oznake TD14/11, ističe se da je isti usklađen s odredbom članka 71. stavka 2. ZoPUG–a, što je možda i točno, ali nije presudno za rješavanje zahtjeva. ZoPUG, kao ni ostali zakoni, ne propisuje određeno jednoznačno prostorno rješenje, već definira okvir, kontekst unutar kojeg je izrađivač prijedloga plana dužan ponuditi odabrano prostorno rješenje koje je sinteza svih datosti, obveza i ograničenja. Pritom je bitni element za novu planiranu organizaciju i prostorni razmještaj izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, navedena Studija koja je izrađena prema zakonskim i stručnim pretpostavkama, a njezini rezultati i zaključci su ugrađeni Odluku. Zaključuje da je u propisanoj proceduri, u tijeku javne rasprave, društvo uputilo prijedlog koji su nositelji izrade i izrađivač plana razmotrili i riješili te o tome obavijestili podnositelja. Utvrđivanjem konačnog prijedloga Izmjena i dopuna Prostornog plana županije, ishođenjem suglasnosti Ministarstva te donošenjem plana od strane Skupštine Splitsko-dalmatinske županije završen je postupak izrade plana kako je propisano zakonom.
Odredba članka 59. Odluke glasi:
Članak 59.
Članak 64. mijenja se i glasi:
„Sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene smještaju su u građevinskim područjima površine naselja i površinama izvan naselja za izdvojene namjene. Kriteriji za raspored, kategoriju, kapacitet i veličinu turističkih zona moraju se zasnivati na kapacitetu i broju osnovnih turističkih privlačnosti okolnog prostora (nosivi kapacitet prema mogućnostima sociokulturnih zadatosti), a ne isključivo na prostornim mogućnostima za smještaj samih objekata u zadatostima mikrolokacije.
Za sadržaje ugostiteljsko-turističke namjene odgovarajuće se primjenjuju i utvrđuju uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora u svrhu njegove zaštite svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja.
Ovim Planom utvrđuju se izdvojena građevinska područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene:
UNUTAR ZOP-a
GRAD/OPĆINA: STARI GRAD
NASELJE: STARI GRAD
NAZIV: BOROVA
MAX. POVRŠINA (ha): 9,00
MAX. KAPACITET: 800
VRSTA: T2
U skladu sa ovim Planom omogućuje se planiranje zona ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja ukupne površine do 20% građevinskih područja naselja.“
Odluka je donesena na temelju ZoPUG–a pa je taj zakon mjerodavan za ocjenu zakonitosti sporne odredbe.
Iz navoda podnositelja obavijesti proizlazi da u osnovi smatra kako izdvojeno građevinsko područje izvan naselja B. na području grada S. G. nije formirano u skladu sa Studijom i ZoPUG–om te da je navedenu zonu trebalo preoblikovati u skladu s njegovim prijedlogom, prema kojem je zona trebala biti manje površine od Odlukom propisane (5,6 ha umjesto 9,00 ha).
Nadalje iz priloga dostavljenih uz obavijest proizlazi da je podnositelj sudjelovao u postupku javne rasprave donošenja Odluke te je uložio primjedbu na koju je odgovoreno, a odgovor dostavljen podnositelju uz dopis Upravnog odjela za prostorno uređenje S.-d. županije KLASA: 350-01/11-01/0010, URBROJ: 2181/1-11/00-10-13-0575 od 14. listopada 2013. Iz odgovora na primjedbu proizlazi kako je podnositelj obavijesti uložio primjedbu s ciljem da se turistička zona B. 1 preoblikuje u zonu obuhvata njegove vlasničke parcele. Primjedba nije prihvaćena uz obrazloženje da predloženi obuhvat (vlasnički objedinjen) nije moguć po kriterijima Zakona pa je zona zadržana u Planom već definiranom obuhvatu.
Podnositelj smatra spornu odredbu Odluke u nesuglasju s odredbom članka 50. stavka 1. alineje 2. ZoPUG–a, prema kojoj se u ZOP–u građevinsko područje planira tako da se mora smanjiti na najmanje 70 % njegove površine, ako je njegov izgrađeni dio manji od 50 % površine toga građevinskog područja.
Odredbom članka 50. stavka 2. ZoPUG–a je propisano se iznimno od stavka 1. ovog članka, izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja koji se nalaze u pojasu 100 m od obalne crte ne mogu proširiti niti se mogu planirati takvi novi dijelovi.
Međutim, usklađenje Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije s Uredbom provedeno je 2005. godine, a objavljeno u Službenom glasniku Splitsko-dalmatinske županije, broj 5/05. Nadalje, Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije broj, 13/07.) sporna zona je bila planirana na sljedeći način: B. 1 (površine 9,00 ha, maksimalnog kapaciteta 800), B. 2 (površine 15,00 ha, maksimalnog kapaciteta 1000) i B. 3 (površine 7,00 ha i maksimalnog kapaciteta 600).
Dakle, budući da nije došlo do povećanja površine sporne zone u odnosu na prethodnu regulaciju, Sud ne nalazi da bi sporna odredba Odluke bila protivna naprijed navedenim zakonskim odredbama s kojima je prostorni plan već ranije usklađen.
Isto tako Sud ne nalazi da bi navedeno bilo suprotno Studiji kao stručnoj podlozi za izradu Odluke, koja se navodi u članku 7. stavku 1. alineji 4. Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, broj 14/10.). Naime, iako je u Studiji navedeno kako zone od red. br. 52 do red. br. 79 navedene u Tablici 1. (Tablica bodovanja zona po kriterijima) nemaju uvjeta za realizaciju planiranih sadržaja (zona B. 1 je uvrštena pod rednim broj 54.); zona B. 1 (čijoj površini, smještajnom kapacitetu i vrsti odgovara sporna zona B.) se ne nalazi u Tablici ukinutih zona Studije (Tablica 2), koja se navodi kao rezultat procesa bodovanja zona po kriterijima.
Nadalje iz sheme metodologije rada navedene u Studiji, proizlazi da su zone izdvojene ugostiteljsko-turističke namjene, grupirane u dvije kategorije: zone predviđene za ukidanje i ostale zone (koje se mogu ukinuti na prijedlog jedinice lokalne samouprave ili ostaju u postojećem obuhvatu – uz mogućnost preoblikovanja, osim ako je zona vlasnički objedinjena u granicama obuhvata). Iz navedene sheme ne proizlazi obveza preoblikovanja zona koje ostaju u postojećem obuhvatu, dok je preoblikovanje isključeno u slučaju da je zona vlasnički objedinjena u granicama obuhvata.
Slijedom izloženog, na sjednici vijeća održanoj 25. siječnja 2021., Sud je ocijenio kako nema razloga za ocjenu zakonitosti sporne odredbe Odluke po službenoj dužnosti.
U Zagrebu 25. siječnja 2021.
Predsjednica vijeća
mr. sc. Inga Vezmar Barlek, v.r.