Poslovni broj Gž Ovr-5/2021-2

 

Poslovni broj Gž Ovr-5/2021-2

 

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji toga suda Nataši Babić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja S. H. iz V.,  OIB:..., s boravištem u T.,  kojeg zastupa punomoćnica V. Š., odvjetnica iz N., protiv ovršenika 1. Z. H., OIB:..., iz Đ., C. 4, i 2. A. H., OIB:.., iz Đ.,  radi ostvarenja tražbine na radnju i trpljenje, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj 36 Ovr-4333/2016-46 od 3. studenog 2020., 25. siječnja 2021.,

 

 

r i j e š i o j e

 

Prihvaća se žalba ovrhovoditelja, te se ukida rješenje Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj 36 Ovr-4333/2016-46 od 3. studenog 2020., i predmet se vraća sudu prvog stupnja na daljnji postupak.

 

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog ovrhovoditelja za izricanje novčane kazne kao neosnovan, te je stavkom II. obustavljen ovršni postupak i ukinute su sve provedene radnje.

              Protiv navedenog rješenja ovrhovoditelj je podnio pravovremenu žalbu, u kojoj navodi da je predmetno rješenje nezakonito, u suprotnosti sa materijalnom dokumentacijom u spisu, te da je počinjena bitna povreda postupka i pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Ističe se da je prvostupanjski sud zanemario činjenicu da ovrhovoditelj na predmetnoj nekretnini ima uknjiženo pravo plodouživanja te da posjeduje pravomoćnu sudsku presudu i pravomoćno rješenje o ovrsi na temelju kojeg su ovršenici dužni prestati uznemiravati ovrhovoditelja u njegovom pravu plodouživanja, a što nastavljaju činiti time što ga ne puštaju u predmetni stan. Također prvostupanjsko rješenje nije valjano obrazloženo u dijelu u kojem sud zaključuje da nije moguće ostvarenje prava ovrhovoditelja daljnjim izricanjem novčanih kazni ovršenicima. Radi se o ovršnom postupku koji je formalni postupak, pa se neosnovano prvostupanjski sud upustio u utvrđivanje činjeničnog stanja, a vezano uz poremećene odnose između stranaka. Također je irelevantno za ovaj postupak da se radi o stanu površine 62 m2, i da postoje narušeni obiteljski odnosi, te da zbog toga ovrha nije moguća. Ističe se da se ovrhovoditelj prije pokretanja ovršnog postupka obratio ovršenicima dopisom od 18. prosinca 2015., u kojem je tražio da dobrovoljno postupe po presudi, na što ovršenici nisu pristali. Stoga se predlaže da se pobijano rješenje ukine.

             
              Žalba ovrhovoditelja je osnovana.

 

              Prvostupanjski sud je odbio prijedlog ovrhovoditelja za izricanje novčane kazne te je obustavio ovršni postupak, sa obrazloženjem u bitnome da je ovrhovoditelj svojom voljom napustio predmetnu nekretninu kako bi otišao živjeti sa suprugom, te da se radi o narušenim obiteljskim odnosima između ovrhovoditelja i ovršenika, zbog čega je suživot nemoguć u predmetnoj nekretnini, stanu površine 62 m2, pa da se zbog toga ne bi moglo ostvariti pravo ovrhovoditelja izricanjem novčanih kazni ovršenicima u smislu čl. 263. st. 6. Ovršnog zakona. Iz navedenog razloga, a temeljem čl. 82. st. 2. istog Zakona obustavljen je ovršni postupak, jer je prvostupanjski sud utvrdio da ovršenici nisu uznemiravali ovrhovoditelja u njegovom pravu plodouživanja. Naime, ovrhovoditelj je u predmetnu nekretninu pokušao doći jednom i to prije dvije i pol godine, a da pri tom nije utvrđeno da su ga ovršenici na bilo koji način spriječili ili onemogućili u njegovom pravu plodouživanja.

 

              Takvu odluku prvostupanjskog suda ovrhovoditelj osnovano osporava žalbom.

 

              Nije sporno da je u ovom ovršnom predmetu na temelju ovršne isprave – pravomoćne presude zbog ogluhe, Općinskog suda u Osijeku, poslovnog broja P-567/2016-2 od 5. srpnja 2016., određena ovrha, rješenjem prvostupanjskog suda poslovnog broja Ovr-4333/2016-2 od 23. prosinca 2016., a radi prisilnog ostvarenja nenovčane tražbine ovrhovoditelja – prava plodouživanja na nekretnini upisanoj u zk. ul. 1307 k.o. Đ., P.U.4,  i to k.č.br. 636 kuća C. površine 262 m2, etaža 87/10000 dijela, povezano sa vlasništvom stana na I. katu, ukupne površine 62 m2, te im je tim rješenjem o ovrsi, temeljem čl. 262. i čl. 265. u svezi s čl. 16. Ovršnog zakona (NN br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17) zapriječeno novčanom kaznom od 1.000,00 kuna ako se i nakon donošenja rješenja budu ponašali suprotno obvezi iz pravomoćne presude, na temelju koje je određena predmetna ovrha, da ovršenici i nakon donošenja navedenog rješenja o ovrsi nisu postupili sukladno tom rješenju, nakon čega je prvostupanjski sud temeljem čl. 262. u svezi s čl. 16. Ovršnog zakona ovršenicima izrekao zapriječenu novčanu kaznu od 1.000,00 kuna.

 

              Nakon toga, ovrhovoditelj je 20. prosinca 2019. dostavio prijedlog da se nastavi sa ovršnim postupkom, jer ovršenici nisu postupili po pravomoćnom rješenju o ovrsi, iako im je bila izrečena novčana kazna.

 

              Prvostupanjski sud je navedeni prijedlog odbio sa obrazloženjem da se predmetna ovrha ne može provesti zbog narušenih obiteljskih odnosa, jer se radi o stanu od 62 m2, u kojem bi trebale zajedno živjeti stranke čiji su odnosi narušeni, i da je ovrhovoditelj dobrovoljno napustio stan, te je zbog toga i obustavio ovršni postupak.

 

              Takva odluka prvostupanjskog suda nije osnovana.

 

              Naime, prvostupanjski sud je u ovom ovršnom postupku koji je strogo formalan, trebao odlučivati samo o tome da li su ovršenici postupili ili nisu po ovršnoj ispravi, a u istoj je u stavku II. naloženo tuženicima da uspostave prijašnje stanje, na način da prestanu uznemiravati tužitelja u njegovom pravu plodouživanja nekretnine pobliže navedene u tom dijelu prvostupanjske presude.

 

              Prema tome, prvostupanjski sud nije bio ovlašten ispitivati činjenice koje je trebao ispitati parnični sud prije donošenja ovršne isprave, a koje se odnose na mogućnost zajedničkog uživanja predmetnog stana od strane ovrhovoditelja i ovršenika, već je trebao utvrditi samo da li su ovršenici postupili po predmetnoj ovršnoj ispravi, a iz očitovanja samih ovršenika proizlazi da po istoj nisu postupili, jer nisu na poziv punomoćnika ovrhovoditelja obavijestiti ovrhovoditelja ili njegovog punomoćnika, kada ovrhovoditelj može stupiti u posjed predmetnog stana, te da istome predaju ključ od stana.

 

              Dakle, dok god ovršenici ne postupe po ovršnoj ispravi, a što znači da omoguće ovrhovoditelju posjed stana na način da mu predaju ključ istoga i omoguće mu da stupi u posjed stana, ovršenici po ovršnoj ispravi nisu postupili, što znači da postoje razlozi za daljnje provođenje ovog ovršnog postupka, izricanjem novčanih kazni.

 

              Niti činjenica koju prvostupanjski sud navodi- da je ovrhovoditelj svojom voljom napustio predmetnu nekretninu, kako bi otišao živjeti sa suprugom, - ne znači da je time izgubio pravo plodouživanja, jer se isti uvijek može vratiti, stalno ili povremeno i ostvarivati sadržaj tog prava koje mu pripada, jer iz ponašanja ovrhovoditelja ne proizlazi da se isti trajno  odrekao svog prava plodouživanja.

 

              Iz navedenog razloga prihvaćena je žalba ovrhovoditelja jer proizlazi da ovršenici po ovršnoj ispravi nisu postupili, te da je osnovano ovrhovoditelj zatražio ovrhu, sukladno čl. 262. st. 1. i 2. Ovršnog zakona kao i čl. 16. st. 3. istog Zakona, po kojim odredbama ovrhovoditelj ima pravo tražiti izricanje novčanih kazni ovršenicima, sve dok isti ne postupe po ovršnoj ispravi, a što znači da pozovu ovrhovoditelja da stupi u posjed predmetne nekretnine i da konzumira sadržaj prava plodouživanja, odnosno da mu u svrhu omogućavanja tog prava predaju ključ predmetnog stana.

 

              Slijedom navedenog, a kako je prvostupanjski sud neosnovano odbio prijedlog ovrhovoditelja za izricanjem novčane kazne, te neosnovano obustavio ovaj ovršni postupak, iako isti nije proveden na način da se ovrhovoditelju omogući pravo plodouživanja koje  mu ovršenici uskraćuju, to je prihvaćena žalba ovrhovoditelja, te je prvostupanjsko rješenje ukinuto temeljem čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku, u svezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona.

             

             

U Puli-Pola, 25. siječnja 2021.

Sutkinja

 

Nataša Babić