- 1 -              I Kž 27/2021-4

 

 

 

 

 

Broj: I Kž 27/2021-4

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ileane Vinja kao predsjednice vijeća te Ranka Marijana i Melite Božičević-Grbić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Maje Ivanović Stilinović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okr. N. R., zbog kaznenog djela iz čl. 110. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okr. N. R., podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Šibeniku od 18. prosinca 2020., broj Kov-18/2020., u sjednici održanoj 21. siječnja 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

Odbija se žalba okr. N. R. kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

Pobijanim rješenjem je, na temelju čl. 351. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.), odbijen prijedlog okr. N. R. za izdvajanjem iz spisa predmeta, kao nezakonitog dokaza, nalaza i mišljenja psihijatrijske vještakinje dr. I. Ć. od 18. kolovoza 2020.

 

Protiv tog rješenja žalbu je podnio okr. N. R., po branitelju T. M., odvjetniku iz V., zbog "pogrešne primjene materijalnog prava", s prijedlogom pobijano rješenje preinačiti te iz spisa, kao nezakonit, izdvojiti označeni dokaz.

 

Spis je, u skladu s odredbom čl. 495. u vezi s čl. 474. st. 1. ZKP/08., bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

Žalba je neosnovana.

 

Nije u pravu okr. N. R. da je psihijatrijski nalaz i mišljenje nezakonit dokaz prema čl. 10. st. 2. ZKP/08., jer je sudska vještakinja u nalaz i mišljenje unijela saznanja prikupljena od okrivljenika pri provođenju forenzičkog intervjua.

 

Nasuprot žalbenim tvrdnjama okrivljenika, prvostupanjski sud je pravilno odbio prijedlog okrivljenika za izdvajanjem nalaza i mišljenja psihijatrijske vještakinje dr. I. Ć. od 18. kolovoza 2020.

 

Naime, forenzički intervju okrivljenika, pribavljen za potrebe vještačenja, nije sam za sebe dokaz i ne predstavlja iskaz okrivljenika koji bi, u postupovnom smislu, morao biti pribavljen sukladno zakonom predviđenim pravilima. Prilikom izrade nalaza i mišljenja, vještaci se rukovode stručnim znanjem, metodama i tehnikama, pri čemu je forenzički intervju jedan od instrumenata koji služi vještaku kao za obavljanje postavljenog zadatka, u procjeni stupnja ubrojivosti okrivljenika u vrijeme počinjenja kaznenog djela. Očitovanja okrivljenika o okolnostima inkriminiranog događaja, koja su sadržana u forenzičkom intervjuu, ne mogu se smatrati iznošenjem obrane okrivljenika i ne predstavljaju izvor saznanja o odlučnim činjenicama. Stoga, protivno stavu žalitelja, sadržaj tog razgovora ne predstavlja osnovu za usporedbu "načina" obrane okrivljenika i ne podliježe ocjeni vjerodostojnosti obrane okrivljenika.

 

Pored toga, okrivljenik je prije vještačenja višekratno poučen o pravima (uz nalog za pretragu doma, prije ispitivanja u svojstvu osumnjičenika, prije prvog ispitivanja pred državnim odvjetnikom, uz rješenje o provođenju istrage), a primio je i nalog za psihijatrijsko vještačenje. Dakle, okrivljenik je bio upoznat sa svojim pravima obrane u postupku koji je u tijeku, ali i zadatkom postavljenim vještakinji. Stoga nema govora o tomu da bi nalaz i mišljenje vještakinje, u koji je prenesen i sadržaj razgovora s okrivljenikom, bio pribavljen povredom Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane, niti je pribavljen povredom odredaba kaznenog postupka.

 

Izloženo pravno stajalište već je izraženo u više odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske (I Kž-636/19., I Kž-200/18., Kžm-27/17., Kžzd-8/17., I Kž-109/14., I Kž-467/09., I Kž-1039/09.). U ovom predmetu nema razloga odstupiti od tog stajališta.

 

Imajući u vidu navedeno, pravilno je utvrđenje prvostupanjskog suda kako prijedlog okrivljenika za izdvajanjem nalaza i mišljenja psihijatrijske vještakinje dr. I. Ć. od 18. kolovoza 2020., kao nezakonitog dokaza, nije osnovan.

 

Budući da žalbom okr. N. R. nije dovedena u sumnju osnovanost pobijanog rješenja, niti su pobijanim rješenjem ostvarene povrede na koje sud drugog stupnja, sukladno čl. 494. st. 4. ZKP/08., pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP/08. odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 21. siječnja 2021.