Broj: Kž 446/2018
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ranka Marijana, kao predsjednika vijeća, te Ileane Vinja i Melite Božičević-Grbić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Maje Ivanović Stilinović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv zatvorenice L. D., zbog kaznenog djela iz članka 110. u vezi s člankom 34. stavkom 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., dalje: KZ/11-I), odlučujući o žalbi zatvorenice podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi od 13. srpnja 2018. broj 14 Ik I-228/2018-5, u sjednici održanoj 23. kolovoza 2018.,
r i j e š i o j e
I. Prihvaća se žalba zatvorenice L. D., preinačuje se prvostupanjsko rješenje te se, na temelju članka 59. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17., dalje: KZ/11-II) i članka 159. stavka 3. Zakona o izvršavanju kazne zatvora („Narodne novine“ broj 190/03., 76/07., 27/08., 83/09., 18/11., 48/11. - Odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 125/11. - Kazneni zakon, 56/13. i 150/13., dalje: ZIKZ), zatvorenica L. D., kći J. B. i M. rođene Š., rođena ..., u K. D., R. B. i H., s prebivalištem na adresi u K., a boravištem u Z., državljanka ... i ...,
otpušta na uvjetni otpust
s izdržavanja kazne zatvora u trajanju od dvije godine, na koju je osuđena pravomoćnom presudom koju čine presuda Županijskog suda u Zadru od 10. studenog 2016. broj K-22/15 i presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 13. travnja 2017. broj I Kž 113/17-4, zbog kaznenog djela iz članka 110. u vezi s člankom 34. stavkom 1. KZ/11-I.
Uvjetni otpust započinje trenutkom otpusta s izdržavanja kazne zatvora i traje do isteka neizdržanog dijela kazne zatvora na koju je osuđena, a datum otpusta će biti određen nalogom za otpust.
II. Na temelju članka 161. stavka 2. ZIKZ-a uvjetno otpuštena zatvorenica L. D. može promijeniti prebivalište, odnosno boravište samo uz suglasnost suca izvršenja.
Obrazloženje
Prvostupanjskim rješenjem Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, je na temelju članka 42. stavka 2. točke 4. u vezi s člankom 158. stavkom 1. (pravilno: člankom 157. stavkom 1.) i člankom 159.a stavkom 2. (pravilno: točkom 2.) ZIKZ-a, odbio prijedlog Kaznionice i zatvora u P. za uvjetni otpust zatvorenice L. D. podnesen po službenoj dužnosti u smislu članka 158.a stavka 1. ZIKZ-a. Zatvorenica se nalazi u toj Kaznionici na izdržavanju kazne zatvora u trajanju od dvije godine, na koju je osuđena pravomoćnom presudom koju čine presuda Županijskog suda u Zadru od 10. studenog 2016. broj K-22/15 i presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 13. travnja 2017. broj I Kž 113/17-4, zbog kaznenog djela iz članka 110. u vezi s člankom 34. stavkom 1. KZ/11-I. Predviđeni istek te kazne je 8. veljače 2019.
Protiv tog rješenja žalbu je podnijela zatvorenica po punomoćniku M. Z., odvjetniku u Z., zbog „bitne povrede odredaba ZKP-a te pogrešne primjene materijalnog prava“, predlažući ovom sudu da preinači rješenje prvostupanjskog suda „na način da se osuđenica otpusti na uvjetni otpust“.
Na temelju članka 44. stavka 2. ZIKZ-a u vezi s člankom 495. i člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17 – dalje u tekstu: ZKP/08), spis je dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
Žalba je osnovana.
S pravom zatvorenica žalbenim navodima ističe da su ispunjene pretpostavke za njen uvjetni otpust s izdržavanja kazne zatvora te posljedično da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da bi za postizanje svrhe kažnjavanja bilo nužno da ona nastavi s izdržavanjem kazne.
Naime, iz izvješća Kaznionice i zatvora u P. proizlazi da se zatvorenica nalazi na izdržavanju kazne zatvora u trajanju od dvije godine koja joj ističe 8. veljače 2019., a od koje je, dakle, izdržala više od ¾. Nadalje, u pojedinačnom programu izvršavanja kazne zatvora zatvorenica je procijenjena naročito uspješnom, time da je jednako ocijenjen i njen radni angažman u kojem sudjeluje gotovo od početka izvršavanja kazne zatvora (od 6. travnja 2017.). Protiv zatvorenice nije u tijeku drugi kazneni postupak, nije stegovno tretirana, distancirana je od konfliktnih situacija te je u korektnim odnosima s drugim zatvorenicama i službenim osobljem kaznionice. Osim toga, rizik od kriminalnog povrata kod zatvorenice procijenjen je niskim, dok postpenalni prihvat ima osiguran kod prijateljice, koja joj je spremna pružiti i financijsku pomoć, kako to proizlazi iz dopisa Probacijskog ureda Z. I. i dopisa Centra za socijalnu skrb Z.
Kada se brojnost i značaj izloženih pozitivnih okolnosti koje su odlučne za uvjetni otpust dovedu u vezu s činjenicom da zatvorenica ranije nikada nije kazneno osuđivana, tada, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, duljina neizdržanog dijela kazne, sama za sebe, nije od utjecaja na osnovanost prijedloga za uvjetni otpust. U tom smislu, pogrešno je prvostupanjsko negativno rješenje prijedloga za uvjetni otpust temeljeno prvenstveno na činjenici „nerazmjernog perioda ranijeg otpuštanja“, koja je osnov i za negativno mišljenje Kaznionice i zatvora u P., jer se na taj način dovodi u pitanje sam smisao instituta uvjetnog otpusta, čija je bit ocjenjivanje daljnje potrebe izdržavanja kazne zatvora za osuđenika koji je svoje ponašanje korigirao tijekom izdržavanja kazne, a osnovano se očekuje da na slobodi neće počiniti novo kazneno djelo. Ovo osobito kada se ima na umu odredba članka 59. stavka 1. KZ/11 koja predviđa mogućnost uvjetnog otpuštanja osuđenika s izdržavanja kazne zatvora već nakon što izdrži najmanje jednu polovinu kazne na koju je osuđen.
Također, činjenica da zatvorenici nisu odobravane pogodnosti izlaska iz kaznionice nije od utjecaja na odluku o njenom uvjetnom otpustu, tim više kada se ima u vidu razlog zbog kojeg joj izlazak nije odobravan. Naime, iz izvješća proizlazi da ova pogodnost zatvorenici za vrijeme izdržavanja kazne zatvora nije odobrena jer je u višegodišnjim narušenim odnosima s bivšim suprugom koji joj je u nekoliko navrata prijetio, a ona je izražavala strah da bi joj po izlasku na slobodu on mogao nauditi. Međutim, zatvorenica se sada suglasila s uvjetnim otpuštanjem iz čega slijedi da takav rizik više nije aktualan.
Kod takvog stanja stvari, a osobito cijeneći ponašanje zatvorenice tijekom izdržavanja kazne zatvora kao i osiguran postpenalni prihvat, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je kod zatvorenice L. D. svrha kažnjavanja u cijelosti ostvarena čime su ostvareni uvjeti da ju se uvjetno otpusti s izdržavanja kazne zatvora.
S obzirom na to da Vrhovni sud Republike Hrvatske, ispitujući prvostupanjsko rješenje u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08 nije našao povrede na koje pazi po službenoj dužnosti, to je prihvaćanjem žalbe preinačeno prvostupanjsko rješenje i temeljem odredbe članka 494. stavka 3. točke 3. ZKP/08 riješeno kao u izreci.
Zagreb, 23. kolovoza 2018.
