- 1 -              Revd 66/2021-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 66/2021-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja i dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz Z., (OIB: …) - za Područni ured u P., protiv tuženika C. o. d.d. iz Z., (OIB: …), radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja da mu se dopusti revizija protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-1519/2019-2 od 1. srpnja 2020. kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Osijeku, Stalne službe u Slavonskom Brodu posl. br. P-242/2018-9 od 28. siječnja 2019., u sjednici održanoj 19. siječnja 2021.,

 

r i j e š i o   j e :

 

I. Tužitelju se dopušta revizija protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-1519/2019-2 od 1. srpnja 2020. u odnosu na drugo u njegovom prijedlogu za dopuštenje revizije naznačeno pitanje:

 

”da li je sud vezan odlukom upravnog tijela - kojom je upravno tijelo donijelo odluku o prethodnom pitanju - nastanku nesposobnosti za rad i uzrocima nastanka invalidnosti?”

 

II. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije i za prvo u prijedlogu naznačeno pitanje odbacuje se kao nedopušten.

 

Obrazloženje

 

Drugostupanjskom presudom preinačena je prvostupanjska presuda i odbijen tužbeni zahtjev na obvezivanje tuženika platiti tužitelju na ime naknade štete 19.926,75 kn sa pripadajućim i u izreci presude određenim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 21. lipnja 2018. do isplate.

 

Tužitelj je sukladno čl. 387. i 385. Zakona o parničnom postupku podnio prijedlog da mu se protiv drugostupanjske presude dopusti revizija, a sve zbog pravnih pitanja koje (kako navodi) drži važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

Tuženik je odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije i predložio da se ovaj odbaci podredno odbije.

 

Prijedlog je djelomično osnovan a djelomično nedopušten.

 

Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 1. srpnja 2020., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 117. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19), na snazi od 1. rujna 2019. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv presude donesene u drugom stupnju ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."

 

Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:

- odredbe čl. 387. st. 3., koja propisuje obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojoj: "U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.",

- odredbe čl. 385.a st. 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu...“.

 

Tužitelj je predložio da mu se protiv drugostupanjske presude dopusti revizija, pa je, uz navod da odluka o predmetu spora ovisi od pitanja važnih i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu, u prijedlogu naveo da ovog podnosi zbog pitanja:

“na kome leži teret dokazivanja u slučaju kada je tužitelj dostavio dokaze kojima potvrđuje postojanje određenih činjenica, u konkretnom slučaju postojanje uzročno posljedične veze između ozljeda nastalih u prometnoj nezgodi i nastanka invalidnosti osiguranika tužitelja, a tuženik navedene činjenice osporava’”,

”da li je sud vezan odlukom upravnog tijela - kojom je upravno tijelo donijelo odluku o prethodnom pitanju - nastanku nesposobnosti za rad i uzrocima nastanka invalidnosti?”

 

Drugo u prijedlogu postavljeno pitanje valja sagledati imajući na umu da odredbe čl. 385.a ZPP-a predviđaju postojanje u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno formuliranog pravnog pitanja zbog kojeg se prijedlog podnosi i postojanje u osporenoj odluci pravnog shvaćanja koje je suprotno sudskoj praksi ili (u očekivanju) nesigurno ili neujednačeno, toliko da ga treba još i tumačiti - sve kako bi u odnosu na postavljeno pitanje i to shvaćanje Vrhovni sud Republike Hrvatske imao opravdani razlog i mogao ispuniti svoju svrhu („osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“), tumačenjem zakona i ujednačavanjem sudske prakse.

 

Polazeći od toga i odredbe čl. 387. st. 1. ZPP-a, prema kojoj: "Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije." - dakle i u granicama u prijedlogu formuliranog pitanja, drugo u prijedlogu tužitelja postavljeno pitanje Vrhovni sud Republike Hrvatske ocjenjuje važnim za odluku u konkretnom pravnom odnosu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: osporena presuda temeljena je na shvaćanju za koje postoji (gledano primjerice i prema odlukama revizijskog suda posl. br. Rev-x 140/2018-2 od 2. listopada 2019. ili Rev-x 471/2010-2 od 29. veljače 2012.) i može se očekivati neujednačena i nesigurna praksa.

 

Stoga je pravilno za zaključiti:

 

- da u odnosu na to u prijedlogu postavljeno pitanje postoje pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za ujednačavanje primjene prava i preispitivanje sudske prakse po Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (u ostvarenju svrhe: „osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni),

 

- da su (time) u odnosu na to pitanje nastali uvjeti za dopuštenje revizije: sve kako bi se povodom revizije osporena presuda mogla preispitati,

 

te odlučiti kao u izreci ovoga rješenja (primjenom odredaba čl. 387. st. 4. i 6. ZPP-a), u stavku I. izreke.

 

S druge strane, a kako je prijedlog tužitelja prihvaćen i revizija dopuštena već i za drugo u prijedlogu postavljeno pitanje, prvo pitanje iz prijedloga već i zbog toga nema značaj pitanja odgovor na kojeg bi bio važan za odluku o predmetu spora, a pogotovo važan za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu - toliko da bi Vrhovni sud Republike Hrvatske u odnosu na osporeno rješenje i zbog njega imao razloga ujednačavati primjenu prava i preispitivati sudsku praksu.

 

Uostalom, odgovor na njega ovisi od činjeničnih utvrđenja svakog konkretnog slučaja - pa kako se na njega ne može dati načelan i određeni odgovor, tome pitanju se i zbog toga ne može dati značaj pitanja iz odredbe čl. 385.a stavka 1. ZPP-a.

 

Stoga je prijedlog tužitelja u tome dijelu - u odnosu na to pitanje, valjalo (i to ne spada u "pretjerani formalizam", kojeg revizijski sud ne može dopustiti - jer je riječ samo o pravilnoj primjeni odredaba ZPP-a koje uređuju obvezatni sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije i dopuštenost toga prijedloga) odbaciti odlukom iz stavka II. izreke ovoga rješenja (primjenom odredbe čl. 392. st. 1. u svezi sa odredbom čl. 387. st. 4. - ali i st. 5. ZPP-a, prema kojoj: „U rješenju kojim se prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje dovoljno je da se revizijski sud određeno pozove na nedostatak pretpostavki za podnošenje revizije.“).

 

Zagreb, 19. siječnja 2021.