Poslovni broj Gž-2859/2020-2

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj Gž-2859/2020-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Osijeku, po sucu Josipu Frajliću, u ostavinskom postupku iza pokojne D.Š., JMBG ..., kćeri D., rođene prezimena P., iz Z., ulica ..., državljanke RH, odlučujući o žalbi oporučne nasljednice Ž.P., zastupane po punomoćniku R.Ž., odvjetniku iz Odvjetničkog društva Ž. i partneri d.o.o. Z., protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Z. od 17. veljače 2020., poslovni broj O-8778/2017-9, 13. siječnja 2021.,

 

r i j e š i o   j e

 

Ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 17. veljače 2020., poslovni broj O-8778/2017-9.

 

A.P. dužna je naknaditi Ž.P. trošak žalbe u iznosu od 771,25 kn.

 

Obrazloženje

 

Rješenjem prvostupanjskog suda je riješeno:

 

"I Upućuje se Ž.P., OIB: ... da u roku 30 dana od pravomoćnosti ovog rješenja pokrene parnicu protiv A.P., OIB: ..., radi utvrđenja opravdanosti isključenja nužne nasljednice A.P. koju je ostaviteljica isključila vlastoručnom nadopunom vlastoručne oporuke od 21. siječnja 2007., a koja nadopuna oporuke je sačinjena 24. svibnja 2007., te o pokretanju parnice obavijestiti ostavinski sud.

 

II Prekida se ostavinski postupak iza pokojne D.Š., JMBG ..., kćeri D., rođenog prezimena P., iz Z., ulica ..., državljanke RH.

 

III Prekid postupka trajat će dok parnica ne bude pravomoćno završena ako stranka pokrene parnicu iz toč. I izreke i o tome obavijesti ostavinski sud u roku 30 dana od pravomoćnosti ovog rješenja.

 

IV Ako stranka upućena na parnicu ne pokrene istu u određenom roku niti u tom roku sudu dostavi dokaz o pokrenutoj parnici, ovaj sud će nastaviti s ostavinskim postupkom te isti dovršiti bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je stranka upućena u parnicu."

 

Protiv toga rješenja podnijela je pravovremenu žalbu oporučna nasljednica Ž.P., pobijajući ga zbog bitnih povreda postupovnog prava te pogrešne primjene Zakona o nasljeđivanju. U žalbi ističe kako je pravomoćnom presudom poslovni broj 2993/13 od 15. svibnja 2014. utvrđeno da su predmetna oporuka i njezina nadopuna valjane pa budući da je valjanost oporuke već pravomoćno presuđena, ne postoji pravna osnova po kojoj bi oporučna nasljednica bila upućena u pokretanje postupka radi utvrđenja opravdanosti isključenja nužne nasljednice. Stoga bi donošenje odluke u parnici o postojanju razloga za isključenje iz nasljedstva dovelo do povrede načela ne bis in idem, odnosno apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 9. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14. i 70/19., u daljnjem tekstu: ZPP). Štoviše, ističe se u žalbi, nužna nasljednica u nastavljenom postupku nije zahtijevala utvrđenje nepostojanja razloga za isključenje iz nasljedstva ostaviteljice pa pobijano rješenje prekoračuje zahtjeve stranaka, čime je počinjena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP-a. Zatim, žaliteljica ističe kako je parnični sud odlučivao o tužbenom zahtjevu A.P. temeljem ocjene izvedenih dokaza pa je ona mogla u žalbi protiv prvostupanjske presude iznositi svoje stavove o pogrešnoj ocjeni dokaza i utvrđenom činjeničnom stanju u pogledu isključenja od nasljeđivanja, što nije učinila. Zaključno, žaliteljica navodi kako nije na ostavinskom sudu da to sada učini, niti je na parničnom sudu da o tome ponovno sudi. Stoga predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje, a posljedično prvostupanjskom sudu predlaže se nastaviti ostavinski postupak.

 

Žalba je osnovana.

 

Prvostupanjski sud u obrazloženju rješenja – uz ostalo – navodi:

 

"Sud je rješenjem od 3. rujna 2008., koje je postalo pravomoćno 1. listopada 2008., pogrešno uputio A.P. na pokretanje parničnog postupka protiv oporučnih nasljednika radi utvrđenja da nisu postojali razlozi za isključenje od nasljedstva, umjesto da je na takav parnični postupak uputio oporučne nasljednike. S obzirom da je to rješenje postalo pravomoćno, a A.P. u parničnom postupku nije istaknula zahtjev da se utvrdi da nisu postojali razlozi za isključenje od nasljedstva, to samo znači da ona nije dokazala da takvi razlozi nisu postojali. Međutim, ona to ni ne treba dokazati. Tu činjenicu trebaju dokazati oporučni nasljednici (čl. 86. st. 3. ZN). U konkretnom slučaju, tu činjenicu treba dokazati Ž.P.." (završen citat iz rješenja).

 

Iako je točna konstatacija prvostupanjskog suda da je u smislu čl. 86. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03., 163/03., 35/05. i 127/13.) u slučaju spora o opravdanosti isključenja teret dokaza da je isključenje opravdano na onome koji se na isključenje poziva, ipak je bitna činjenica (na koju opravdano upozorava žaliteljica) da je A.P., ukoliko je smatrala da je rješenje kojim je upućena na parnicu nezakonito, imala mogućnost koristiti se pravom na žalbu sukladno uputi o pravnom lijeku, ali se nije žalila već je pokrenula parnicu na koju je bila upućena. U tom postupku i prvostupanjski i drugostupanjski sud potvrdili su valjanost oporuke odnosno odbili tužbeni zahtjev tužiteljice (zakonske nasljednice).

 

Ovome treba dodati da je rješenjem od 3. rujna 2008. zakonska nasljednica A.P. upućena u parnicu radi utvrđenja da pismena oporuka ostaviteljice i dodatak istoj nisu istiniti i pravovaljani, jer nisu postojali razlozi za isključenje iz nasljedstva temeljem čl. 85. ZN te da je ostaviteljica oporuku napisala ne svojom voljom, nego po nagovoru zainteresiranih osoba.

 

Nakon što je o njenom zahtjevu pravomoćno odlučeno, (novo) upućivanje na pokretanje parnice sada Ž.P. protiv A.P. radi utvrđenja opravdanosti isključenja nužne nasljednice A.P. koju je ostaviteljica isključila vlastoručnom nadopunom vlastite oporuke od 21. siječnja 2007., a koja nadopuna oporuke je sačinjena 24. svibnja 2007. – bilo bi bespredmetno.

 

Naime, zapravo bi se raspravljalo o istoj materiji (valjanost oporuke, osnovanost isključenja od nasljedstva) kao u prethodno pravomoćno okončanoj parnici – samo u izmijenjenim procesnim pozicijama stranaka.

 

Hipotetski, kada bi se dopustilo upućivanje na parnicu Ž.P. i kada bi u parničnom postupku bila donesena nova presuda, tada bi – opet hipotetski – postojale dvije sudske presude o valjanosti iste oporuke, što bi bilo suprotno i procesnim pravilima i načelu pravne sigurnosti (uz ostalo i zbog mogućnosti ishoda druge parnice).

 

Stoga nije bilo osnova za upućivanje na (drugu po kronološkom redu) parnicu Ž.P.pa je pobijano rješenje ukinuto što za posljedicu ima da prvostupanjski sud treba nastaviti ostavinski postupak.

 

Slijedom izloženoga riješeno je kao u izreci na osnovi čl. 380. toč. 3. ZPP-a.

 

Žaliteljici je priznat trošak žalbe u iznosu od 771,25 kn sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, jer je sa žalbom uspjela pa je taj trošak opravdan (čl. 155. ZPP-a).

 

 

Osijek, 13. siječnja 2021.

 

                                                                                                                Sudac

                                                                                                                Josip Frajlić, v.r.