- 1 -              I Kž 185/2019-4

Broj: I Kž 185/2019-4

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća te Ratka Šćekića i Žarka Dundovića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Marijane Kutnjak-Ćaleta kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog D. U. zbog kaznenog djela iz članka 337. stavka 4. u vezi sa stavkom 1. i člankom 61. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 110/97., 27/98. - ispravak, 50/00. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04. i 84/05. - ispravak - dalje: KZ/97.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 21. prosinca 2018., broj Kov-69/18, u sjednici održanoj 13. siječnja 2021.,

r i j e š i o   j e:

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, preinačuje se pobijano rješenje te se kazneni postupak protiv okrivljenog D. U. zbog kaznenog djela iz članka 337. stavka 4. u vezi sa stavkom 1. i člankom 61. KZ/97. ima nastaviti.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Kov-69/18 od 21. prosinca 2018. na temelju članka 355. stavka 1. točke 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17. - dalje: ZKP/08.-17.) obustavljen je kazneni postupak protiv okrivljenog D. U. zbog kaznenog djela protiv službene dužnosti, zlouporabom položaja i ovlasti iz članka 337. stavka 4. u vezi sa stavkom 1. KZ/97., povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci broj K-DO-49/17 od 5. listopada 2018.

Protiv tog rješenja žalbu je podnio državni odvjetnik zbog povrede kaznenog zakona iz članka 467. točke 2. ZKP/08.-17. te zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 467. točke 3. ZKP/08.-17., s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Sukladno članku 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08.-17. spis je prije dostave sucu izvjestitelju dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

Žalba državnog odvjetnika je osnovana.

Opravdano državni odvjetnik ističe kako prilikom odlučivanja o osnovanosti predmetne optužnice, barem za sada, nije bilo mjesta za donošenje zaključka suda prvog stupnja da je okrivljeni D. U. svakom pojedinačno poduzetom radnjom u inkriminiranom razdoblju ostvario samo obilježja kaznenog djela iz članka 337. stavka 1. i 3. KZ/97., a ne i kaznenog djela iz članka 337. stavka 4. u vezi sa stavkom 1. KZ/97.

Obrazlažući navedeni žalbeni osnov državni odvjetnik smatra da se, imajući u vidu vremensko razdoblje kroz koje je okrivljenik djelovao (… 2004. do … 2006.), okolnost da je u navedenom razdoblju poduzeo više pojedinačnih radnji kojima je ostvario obilježja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti te da je kroz cjelokupno inkriminirano razdoblje postupao s jedinstvenom namjerom za stjecanje znatne imovinske koristi, navedene radnje mogu tretirati kao jedinstvena cjelina u pravnom smislu, budući da su prvenstveno povezane subjektivnim elementom koji se ogleda u stjecanju znatne imovinske koristi, a zbog čega je onda i drugačije trebalo sagledati trenutak nastupanja zastare kaznenog progona u odnosu na konkretne inkriminacije.

Naime, u konkretnom slučaju državno odvjetništvo je okrivljenom D. U. podignutom optužnicom stavilo na teret jedno produljeno kazneno djelo, počinjeno na način da je isti u vremenskom razdoblju od … 2004. do … 2006. ..., nakon što je imenovan za Glavnog istraživača na složenom tehnologijskom istraživačko-razvojnom projektu …, u nakani pribavljanja znatne protupravne imovinske koristi, zatražio od svojih sinova ..., a u najviše navrata od njihovog prijatelja ..., da mu pribave ugovore o djelu redovitog studenta, pa kada su redoviti studenti ... u Studentskom centru podigli na svoje ime ugovore o djelu redovitog studenta ... predavali ih D. U., na koji način je imenovanom predan ukupno 41 ugovor o djelu redovitih studenata, nakon čega je D. U., koristeći svoje svojstvo glavnog istraživača ... svojim potpisom ovjeravao predmetne ugovore i odobravao isplatu ..., a koji iznos je sam odredio i unio u ugovore, iako je znao da navedeni studenti na projektu nisu radili i osnovom takvih ugovora ... fakultet u Z. je iz sredstava dodijeljenih za navedeni projekt izvršio isplatu studentima, pri čemu su potom .... isplaćeni iznosi ukupne vrijednosti od 259.560,00 kuna. Ove radnje su potom, od strane državnog odvjetništva, pravno označene kao kazneno djelo iz članka 337. stavka 4. u vezi s člankom 61. KZ/97.

Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem, na temelju članka 355. stavka 1. točke 3. ZKP/08.-17., obustavio kazneni postupak protiv okrivljenog D. U. zbog ovog kaznenog djela, a povodom naprijed navedene optužnice, navodeći kako sud nije vezan za pravnu kvalifikaciju kaznenog djela označenog u optužnici, već samo za činjenični opis predmetnog kaznenog djela. Nadalje se u prvostupanjskom rješenju ističe kako, polazeći od konkretnog činjeničnog opisa inkriminiranih radnji u okviru produljenog kaznenog djela, niti jednu od radnji koju je okrivljenik poduzeo ne može se podvesti pod pravnu oznaku "znatne imovinske koristi", pa da bi se onda radilo o kaznenom djelu iz članka 337. stavka 4. u vezi sa stavkom 1. KZ/97. Stoga sud prvog stupnja smatra da prema KZ/97., prilikom kvalifikacije produljenog kaznenog djela, ne dolazi u obzir zbrajanje imovinske koristi pribavljene pojedinim odvojenim radnjama, a s obzirom da najviši iznos pribavljene imovinske koristi iz 42 radnje iznosi 9.300,00 kuna, po ocjeni prvostupanjskog suda, proizlazi da se sve pojedinačne radnje imaju podvesti pod pravnu oznaku produljenog kaznenog djela iz članka 337. stavka 3. u vezi sa stavkom 1. KZ/97., a budući da je zadnja takva radnja poduzeta 30. lipnja 2006. to je, po mišljenju navedenog suda, zastara kaznenog progona u svakom slučaju nastupila 30. lipnja 2011.

U pravu je sud prvog stupnja u dijelu pobijanog rješenja u kojem tvrdi da sud nije vezan pravnom oznakom kaznenog djela iz podignute optužnice, međutim, ne može se prihvatiti kao ispravan izraženi stav prvostupanjskog suda u konkretnom slučaju da se kod produljenog kaznenog djela ne mogu zbrajati pojedinačni iznosi pribavljene imovinske koristi.

Naime, ovakvo shvaćanje suda prvog stupnja kako kod produljenog kaznenog djela nikada nije moguće zbrajati pojedinačne iznose pribavljene imovinske koristi i djelo potom pravno označiti prema ukupnoj visini pribavljene imovinske koristi je, po ocjeni Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pogrešno, jer jedan od bitnih elemenata produljenog kaznenog djela je upravo jedinstvena namjera.

To prvenstveno proizlazi iz činjenice što s namjerom, a kada je ona prethodno stvorena i usmjerena na sve buduće pojedinačne radnje kojima će se to kazneno djelo počiniti, može biti obuhvaćen i ukupan iznos pribavljene imovinske koristi, zbog čega je, ovisno o utvrđenjima suda koja se odnose i na taj subjektivni element, moguće zbrajati iznose pojedinačno pribavljene koristi i prema njihovom zbroju onda ocijeniti je li počinjen osnovni ili neki od kvalificiranih oblika predmetnog kaznenog djela. Dakle, to je činjenica koju tek treba utvrditi u tijeku kaznenog postupka pa u tom kontekstu treba promatrati i pravnu oznaku kaznenog djela kao kvalificiranog, s obzirom da je evidentno da je i jedna od teza optužbe da je namjera optuženika u cjelokupnom inkriminiranom razdoblju bila usmjerena upravo na pribavljanje znatne imovinske koristi, a o čemu onda posljedično ovisi i primjena materijalnog prava u smislu ocjene je li u konkretnom slučaju nastupila zastara kaznenog progona ili ne.

Slijedom iznesenog trebalo je, prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika, na temelju članka 494. stavka 3. točke 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19.), odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 13. siječnja 2021.

                                                                                                                Predsjednica vijeća:

Vesna Vrbetić, v. r.