- 1 -              Revd 3821/2020-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 3821/2020-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan, predsjednice vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, Branka Medančića člana vijeća i Slavka Pavkovića člana vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Suvlasnici stambene zgrade u Z., i to C. A. d.o.o. za trgovinu, OIB …, Z.; V. J., OIB …, Z.; M. J., OIB …, Z.; A. M., OIB …, Z.; M. P., OIB …, Z.; T. P., OIB …, Z.; E. Š., OIB …, Z.; A. Š., OIB …, Z.; M. V.-Ž., OIB …, Z., zastupani po upravitelju G. s. k. g. d.o.o., Z., a oni zastupani po OD H. & Partneri d.o.o., Z., protiv tuženika T. M., OIB …, Z., radi isplate, odlučujući  o "žalbi" tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-184/2018-2 od 21. travnja 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu, poslovni broj Povrv-765/2017-13 od 16. studenoga 2017., te odlučujući o "žalbi" tuženika protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-184/2018-4 od 23. travnja 2020., te rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-184/2018-3 od 22. travnja 2020.,u sjednici vijeća održanoj 12. siječnja 2021.

 

 

r i j e š i o  j e:

 

              "Žalba" tuženika odbacuje se kao nedopuštena.

 

 

Obrazloženje

             

              Tuženik T. M. podnio je "žalbu" protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-184/2018-3 od 22. travnja 2020., protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-184/2018-4 od 23. travnja 2020., te protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-184/2018-2 od 21. travnja 2020.

 

              "Žalba" nije dopuštena.

 

              U konkretnom slučaju, s obzirom da je pobijana drugostupanjska presuda donesena 21. travnja 2020., za podnošenje pravnih lijekova protiv drugostupanjskih odluka mjerodavne su odredbe Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99,  117/03, 88/05, 84/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP).

 

              Odredbom čl. 117. st. 1. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o parničnom postupku, koji je stupio na snagu 1. rujna 2019. propisano je načelno da će se postupci pokrenuti prije stupanja na snagu tog Zakona dovršiti primjenom odredbi Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 43/13, 89/14 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

 

              U odredbi st. 4. tog članka propisana je iznimka od navedenog načela, prema kojoj će se sve nove odredbe ZPP o reviziji (izvanrednom pravnom lijeku protiv pravomoćnih drugostupanjskih odluka), primjenjivati na sve postupke u tijeku u kojima je do stupanja na snagu ovog Zakona nije donesena drugostupanjska odluka.

 

              Prethodno ovdje treba naglasiti kako se žalbom (kao redovnim pravnim lijekom) može pobijati samo presuda donesena u prvom stupnju (čl. 348. st. 1. ZPP).

 

              Žalba podnesena protiv prvostupanjske presude sprječava nastupanje njene pravomoćnosti, prema odredbi čl. 333. st. 1. ZPP, koja propisuje da presuda koja se više ne može pobijati žalbom postaje pravomoćna.

 

              Polazeći od spomenute odredbe čl. 333. st. 1. ZPP, odluka žalbenog suda postaje pravomoćna čim je donesena jer se ta odluka ne može pobijati žalbom.

 

              Prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP stranke mogu podnijeti reviziju protiv pravomoćne drugostupanjske presude ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije.

             

Iznimno, prema odredbi čl. 382.a ZPP, stranke mogu podnijeti reviziju protiv presude donesene u drugom stupnju  bez dopuštenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u sporu:

- o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa;

- o utvrđivanju majčinstva ili očinstva;

- u povodu tužbi za zaštitu od diskriminacije;

- u povodu tužbi radi objave ispravka informacije.

 

Podnesak kojeg tužitelj naziva "žalbom" ne sadrži elemente prijedloga za dopuštenje revizije.

 

Sve kad bi se i radilo o prijedlogu za dopuštenje revizije, takav prijedlog bio bi nedopušten u smislu odredbe čl. 392. st. 4. ZPP.

 

              Naime, prema odredbi čl. 91.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 43/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP) stranka može podnijeti prijedlog za dopuštenje revizije i reviziju preko punomoćnika koji je odvjetnik.

 

              Prema st. 2. istog članka, iznimno od st. 1. ovog članka, stranka može sama podnijeti prijedlog za dopuštenje revizije i reviziju ako ima položen pravosudni ispit, odnosno za nju može prijedlog za dopuštenje revizije i reviziju podnijeti kao punomoćnik osoba koja ju je prema odredbama ovog ili kojeg drugog Zakona ovlaštena zastupati u tom svojstvu iako nije odvjetnik - ako ima položen pravosudni ispit.

 

              Prema st. 3. istog članka stranka, odnosno njezin punomoćnik iz st. 2. ovog članka, dužni su uz prijedlog za dopuštenje revizije i reviziju, najkasnije do isteka roka za njihovo podnošenje, priložiti izvornik ili presliku potvrde o položenom pravosudnom ispitu ili drugu javnu ispravu u izvorniku ili preslici iz koje proizlazi da stranka ili njezin punomoćnik ima položen pravosudni ispit, ako takva potvrda ili druga javna isprava u izvorniku ili preslici prethodno nije podnesena sudu u istom postupku.

 

              S obzirom da tuženik nije dostavio uvjerenje o položenom pravosudnom ispitu, to je u smislu odredbe čl. 392. st. 4. ZPP valjalo riješiti kao u izreci.

 

Zagreb, 12. siječnja 2021.

 

Predsjednica vijeća:

Katarina Buljan, v. r.