Broj: Kž 234/2017

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Lidije Grubić Radaković kao predsjednice vijeća te Ranka Marijana i Melite Božičević-Grbić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Melanije Grgić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženika I. K., zbog kaznenog djela iz članka 110. u vezi članka 34. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 - u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru od 06. ožujka 2017., broj K-1/17, u sjednici vijeća održanoj 1. lipnja 2017.

p r e s u d i o   j e

Odbija se žalba optuženika I. K. kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

Presudom Županijskog suda u Bjelovaru od 06. ožujka 2017., broj K-1/17 utvrđeno je da je optuženik I. K. u neubrojivom stanju počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv života i tijela, pokušaj ubojstva iz članka 110. u vezi članka 34. stavak 1. KZ/11. Na temelju članka 554. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda i 143/12, 145/13, 152/14 - u daljnjem tekstu: ZKP/08) optuženiku je određen ...

Na temelju članka 148. ZKP/08 odlučeno je da troškovi kaznenog postupka iz 145. stavak 2. točka 1. - 6. ZKP/08 te nagrada i nužni izdaci branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

Protiv te presude optuženik I. K. je po braniteljici po službenoj dužnosti M. B., odvjetnici iz B., podnio žalbu, kako je u njoj navedeno, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08, povrede kaznenog zakona, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, a posebice zbog odluke o kaznenim sankcijama, no žalba sadrži samo razloge za žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Predloženo je preinačenje prvostupanjske presude u smislu žalbenih razloga a podredno ukidanje pobijane presude i vraćanje predmeta na ponovno suđenje.

Spis je u skladu s odredbom članka 474. stavak 1. ZKP/08, bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske na razmatranje.

Žalba optuženika je neosnovana.

Nije u pravu žalitelj kada navodi da je izreka presude proturječna razlozima presude te da u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama. Ovu žalbenu osnovu žalitelj argumentira osporavanjem pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja iznoseći svoju analizu i tumačenje provedenih dokaza, posebno o namjeri s kojom je postupao kritične zgode. Protivno navodima optuženikove žalbe, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio namjeru optuženika a to je da ubije oštećenika - ..., za što je dao uvjerljive, logične i jasne razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. Naime, ispitan kao svjedok S. K., ... žalitelja je iskazao da ga je u jednom trenutku probudio ubod u .... Vidio je kako njegov ... u desnoj ruci drži ... Nakon uboda je skočio i primio ... za ruku u kojoj je držao nož, jer je vidio da ga on želi još jednom ubosti jer je imao tako položenu ruku spremnu za ubod. Tada je došla i njegova supruga i počela vikati na ... pa ga je i ona primila za ruku i nož mu je ispao iz ruke na pod, a supruga ga je odgurnula prema kuhinji. Suglasno je iskazivala i ... žalitelja J. K. ispitana kao svjedokinja navodeći da je čula supruga kako galami na ... što to radi pa kad je došla do sobe, njezin suprug je već primio ... za ruku u kojoj je ovaj držao nož, prišla je i ona pa su zajedno uspjeli izbiti nož iz ruke njenog ..., a nož je zatim pao na pod pa ga je ona uzela i bacila dalje u kuhinju. Slijedom navedenog, žaliteljeva namjera za usmrćenje ..., nije dovedena u pitanje žalbenim navodima pa činjenično stanje nije pogrešno utvrđeno a niti postoji proturječje između izreke i razloga presude. Prvostupanjski sud je naveo razloge zbog kojih je prihvatio iskaze žaliteljevih ... kao svjedoka te koje činjenice je na temelju tih iskaza utvrdio pa nije osnovana ni žalbena tvrdnja da izostaju razlozi o odlučnim činjenicama. Na tako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio odredbe kaznenog zakona utvrdivši da je žalitelj u neubrojivom stanju počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela pokušaja ubojstva, što je potkrijepljeno i nalazom i mišljenjem sudskomedicinskog vještaka.

Protivno navodima žalbe prvostupanjski sud nije žalitelju izrekao kaznenopravnu sankciju, s obzirom da ga nije proglasio krivim već je utvrdio da njegove radnje čine protupravno djelo pa je uslijed njegovog stanja odredio prisilni smještaj žalitelja u psihijatrijsku ustanovu. Pravilna odluka o prisilnom smještaju žalitelja potkrijepljena je nalazom i mišljenjem psihijatrijske vještakinje doc. dr. sc. T. Ž. P., koja je kod žalitelja vještačenjem utvrdila teške duševne smetnje koje imaju tendenciju progresije i teško se može očekivati da će se psihičko stanje optuženika kvalitetno promijeniti u budućnosti. Zbog težih duševnih smetnji nastupila je neubrojivost optuženika pa bi on mogao ponovno počiniti teže kazneno djelo. Prema mišljenju vještakinje za otklanjanje te opasnosti potrebno je njegovo liječenje u psihijatrijskoj ustanovi u vidu prisilnog smještaja. Naime, zbog ozljede mozga kod žalitelja se razvio ... koji uključuje i jednu osobinu a ta je nepredvidivost, zbog čega je s takvom osobom vrlo teško vladati pa smatra da je svakako potrebno provesti prisilni smještaj nad optuženikom radi uspostave barem nekakve kontrole nad bolesti i ponašanjem žalitelja, nakon čega će doći u obzir razmatranje mogućnost nastavka liječenja na slobodi, što u ovoj fazi vještakinja ne može preporučiti. Vještakinja je naglasila da su ove teže duševne smetnje od kojih žalitelj boluje vrlo teško korektibilne i u bolničkim uvjetima, a sigurno je kod kuće bilo teško kontrolirati uzimanje terapije. Slijedom navedenog, okolnosti koje su u žalbi istaknute kao olakotne nisu pokrepljene stručnim nalazom i mišljenjem pa ne mogu utjecati niti izmijeniti odluku o prisilnom smještaju jer, kako je pravilno utvrdio prvostupanjski sud, postoji velika vjerojatnost da bi žalitelj zbog duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njegova neubrojivost mogao počiniti teže kazneno djelo i za otklanjanje te opasnosti potrebno je njegovo liječenje u psihijatrijskoj ustanovi.

Ispitujući prvostupanjsku presudu u skladu s odredbom članka 476. stavak 1. ZKP/08, ovaj sud nije utvrdio da bi bila počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti da je na kakav drugi način povrijeđen kazneni zakon na štetu okrivljenika, na što je dužan paziti po službenoj dužnosti.

Slijedom navedenog je na temelju članka 482. ZKP/08 odlučeno kao u izreci.

Zagreb, 01. lipnja 2017.