Broj: Kž 293/17

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, po sucu pojedincu Damir Kosu, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog L. D. i dr., zbog kaznenih djela iz čl. 246. st. 2. i dr. Kazneni zakon ("Narodne novine" br: 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenog L. D. i okrivljenog I. D., podnesenim protiv rješenja Županijskog suda u Šibeniku od 3. travnja 2017. godine, broj Kir-t-55/17, dana 6. lipnja 2017. godine,

r i j e š i o   j e

Prihvaćaju se žalbe okrivljenog L. D. i okrivljenog I. D., te se ukida pobijano rješenje i predmet upućuje sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem na temelju čl. 11. st. 1. toč. a/ i f/ Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem ("Narodne novine" br. 145/10. – dalje u tekstu: ZPOIK) određene su privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi prema okrivljenom L. D. i okrivljenom I. D. na način da je L. D. zabranjeno otuđenje i opterećenje:

- 1/2 suvlasničkog udjela nekretnine označene kao kč. br. … Z. U. … K.О. T., Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Šibeniku, u naravi pašnjak površine 398 m2,

- 100/7181, 241/7181 i 104/7181 suvlasničkih udjela nekretnina označenih kao kč.br. … , u naravi put površine 250 m2, kč.br. … ., u naravi pašnjak površine 310 m2, kč. br. … , u naravi put površine 294 m2, sve Z.U. … K.O. V., Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Šibeniku

- 109/5096 suvlasničkog udjela nekretnina označenih kao kč. br. … ., u naravi put površine 199 m2, kč. br. … , u naravi pašnjak površine 205 m2, kč. br. … , u naravi pašnjak i put površine 129 m2, sve Z.U. … K.O. V., Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Šibeniku,

- nekretnine označene kao kč. br. … ZGR, u naravi kuća i dvor ukupne površine 657 m2, Z.U. … K.O. V., Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Šibeniku,

- nekretnine označene kao kč. br. … , u naravi pašnjak površine 237 m2, ZU … , K.O. V., Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Šibeniku

- nekretnine označene kao kč. br. … , u naravi vinograd, ZU … , K.O. V., Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Šibeniku,

- 1/2 suvlasničkog udjela nekretnine označene kao kč. br. … ZGR, u naravi kuća površine 29 m2, ZU … , K.O. V., Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Šibeniku,

zabilježbom zabrane otuđenja i opterećenja L. D. naznačenih nekretnina u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Šibeniku.

Također, u odnosu na:

- 655 redovnih dionica H. J. Š. d.d. oznake …

- 655 redovnih dionica R. d.d. u stečaju oznake …

- 655 redovnih dionica H. I. V. d.d. oznake …

- 23 redovne dionice V. d.d. oznake …

- 69 redovnih dionica H. d.d. oznake …

- 1070 redovnih dionica A. I. V. d.d. oznake …

- 22 redovne dionice I. d.d. oznake …

koje se kod Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. Z. vode na osnovnom računu L. D., oznake računa 690600 određena je zabrana otuđenje i opterećenje naznačenih dionica i prava, uz upis zabrane otuđenja i opterećenja naznačenih dionica i prava kod Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. Z..

Okrivljenom I. D. zabranjeno je otuđenje i opterećenje:

- 1/6 suvlasničkog udjela nekretnine označene kao kč. br. … ZGR Z.U. … K.O. K., Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Šibeniku, u naravi kuća i dvor površine 705 m2;

zabilježbom zabrane otuđenja i opterećenja I. D. naznačenih nekretnina u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Šibeniku.

Također, u odnosu na:

- 252.305 redovnih dionica A. I. V. d.d., oznake …

- 252.304 redovnih dionica R. d.d. u stečaju, oznake …

- 252.304 redovnih dionica H. M. P. d.d., oznake …

- 146.125 redovnih dionica H. I. V. d.d., oznake …

- 252.901 redovnih dionica A. I. V., oznake …

koje se kod Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. Z. vode na osnovnom računu I. D., oznake računa … određena je zabrana otuđenje i opterećenje naznačenih dionica i prava uz upis zabrane otuđenja i opterećenja naznačenih dionica i prava kod Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. Z..

Točkom III pobijanog rješenja navedeno je da se "Navedene privremene mjere osiguranja predlažemo odrediti do isteka roka od šezdeset dana od dana dostave predlagatelju osiguranja obavijesti o tome da je presuda u predmetnom kaznenom postupku postala pravomoćna".

Protiv ovog rješenja žalbu je podnio okrivljeni L. D. po branitelju N. I., odvjetniku iz S. i okrivljeni I. D. po branitelju B. B., odvjetniku iz Š.. Obje žalbe podnesene su uz tvrdnju da pobijano rješenje nije zakonito, te u obje žalbe predlažu da pobijano rješenje bude ukinuto i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Temeljem čl. 495. u vezi čl. 474. st. 1. Zakon o kaznenom postupku ("Narodne novine" br: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13. i 152/14. - dalje u tekstu: ZKP/08) spis je dostavljen Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske.

Žalbe su osnovane.

Nije u pravu okrivljeni L. D. da nije moguće presumirati postojanje opasnosti osujećenja namirenja oduzimanja imovinske koristi, ako se radi o navodnim tražbinama za koje bi imovinskopravne zahtjeve mogle postaviti pravne osobe. Pogrešnu tvrdnju o nužnosti posebnog obrazlaganja u samom rješenju postojanja opasnosti da se oduzimanje imovinske koristi bez donošenja ove mjere ne bi moglo ostvariti u svojoj žalbi ističe i okrivljeni I. D..

Točno je da u slučaju postavljenog i dosuđenog imovinskopravnog zahtjeva oštećenika ne postoji mogućnost oduzimanja imovinske protupravno stečene imovinske koristi koja bi visinom korespondirala sa dosuđenim imovinskopravnim zahtjevom. Međutim, u ovoj fazi postupka, iako je postavljeni imovinsko pravni zahtjev zapreka određenju privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi, ne postoji podatak da bi takav zahtjev oštećenika bio postavljen, a odredba čl. 12. ZOPOIK-a izrijekom je propisano da se postojanje opasnosti da tražbina Republike Hrvatske glede oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom neće moći biti ostvarena, ili da će njezino ostvarenje biti otežano ako privremena mjera ne bude određena, pretpostavlja i ovu pretpostavku nije potrebno posebno dokazivati.

Međutim, opravdano ističe okrivljeni I. D. da pobijano rješenje niti jednom riječju ne spominje vrijednost blokirane imovine niti tu vrijednost stavlja u korelaciju sa navodno pribavljenom imovinskom korišću čije oduzimanje se osigurava. Na taj način prvostupanjski sud potpuno je isključio mogućnost provedbe testa razmjernosti što je nužan uvjet za zakonitost rješenja, jer u protivnom ovakva odluka suda protivna je čl. 1 st. 1. Protokola 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Naime, Presudom Europskog suda za zaštitu ljudskih prava D. protiv Hrvatske od 17. svibnja 2016. godine, koja svojim obrazloženjem obavezuje nacionalne sudove pa time postaje posredni izvor prava, utvrđena je povreda upravo ove norme Protokola 1. Konvencije time što sud u svojoj odluci nije proveo test razmjernosti između vrijednosti imovine koja se blokira i visine potencijalnog iznosa imovinske koristi koji bi se mogao oduzeti.

Naime, već sam prijedlog državnog odvjetnika morao bi sadržavati naznaku vrijednosti imovine za koju se predlaže blokada, kako bi sud u postupku odlučivanja mogao primijeniti test razmjernosti i odlučiti koju imovinu bi se blokiralo od raspolaganja i je li njena vrijednost razmjeran potencijalnoj imovinskoj koristi čije osiguranje oduzimanja se traži. Naravno, time se ne traži provođenje vještačenja vrijednosti imovine čija blokada se predlaže, ali već predlagatelj je dužan naznačiti tržne, prometne, vrijednosti imovine u odnosu na koju se blokada traži kako ih imaju evidentirani organi koji vode evidencije prometa i određuju porezne obaveze na temelju tako prijavljenih prometa.

Također, opravdano u žalbi ističe okrivljeni L. D. da je izreka pobijanog rješenja nerazumljiva u točki III kada sud donoseći odluku o privremenim mjerama u točkama I i II istovremeno u točki III određuje da će "predložiti" određeno trajanje privremenih mjera određenih u prethodne dvije točke pobijanog rješenja. Potpuno je nejasno kome bi to sud predložio i tko bi o tom prijedlogu nakon suda trebao odlučivati.

Stoga, kako je pobijano rješenje u odnosu na oba okrivljenika nerazumljivo u točki III, a istovremeno u obrazloženju u odnosu na oba okrivljenika nije proveden test razmjernosti, kao nužan za zakonitost odluke, valjalo je prihvaćanjem žalbi ukinuti pobijano rješenje.

U ponovljenom postupku sud će otkloniti navedene propuste te će vodeći računa o ranije izloženom donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku, koju će valjano i potpuno obrazložiti.

Iz svega izloženog, na temelju 494. st. 3. toč. 3. ZKP/08 odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 6. lipnja 2017. godine.