- 1 -              Rev 3005/2019-3

 

 

 

 

 

Broj: Rev 3005/2019-3

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, Branka Medančića člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari prvotužiteljice A. P. R. iz V. G., OIB: …, drugotužitelja K. P. iz Z., OIB: … i trećetužitelja M. P. iz Z., OIB: …, koje zastupa punomoćnica J. Č., odvjetnica u Z., protiv tuženika P. b. … d.o.o. Z., OIB: …, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Ć., Ć., J. & B. j.t.d. Z., radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-78/18-2 od 15. ožujka 2019., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu broj P-4370/15-33 od 10. svibnja 2017., ispravljena rješenjem istoga suda broj P-4370/15-60 od 6. studenoga 2017., u sjednici vijeća održanoj 5. siječnja 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

Prihvaća se revizija tužitelja i ukida se presuda Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-78/18-2 od 15. ožujka 2019. te se predmet vraća istome sudu na ponovno suđenje.

 

O troškovima revizijskog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

 

 

Obrazloženje

 

Presudom suda prvoga stupnja naloženo je tuženiku da tužiteljima isplati iznos od 22.052,20 kn, sa zateznim kamatama na iznos od 13.613,08 kn od 16. svibnja 2014. do isplate, te na iznos od 8.439,12 kn od 31. listopada 2011. do isplate, kao i troškove parničnog postupka u iznosu od 12.171,80 kn sa zateznom kamatom tekućom od 10. svibnja 2017. do isplate, po stopi kako je to pobliže navedeno u izreci prvostupanjske presude (toč. I.). Odbijeni su tužitelji sa zahtjevom za isplatu iznosa od 5.293,98 kn, sa zateznom kamatom, kao i sa zahtjevom za isplatu zakonske zatezne kamate na iznos od 8.439,12 kn od 1. listopada 2011. do 30. listopada 2011., kao i sa zahtjevom za isplatu parničnih troškova preko dosuđenog iznosa (toč. II.). Utvrđeno je da ne postoji potraživanje tuženika prema tužiteljima istaknuto prigovorom radi prebijanja u iznosu od 9.060,88 kn (toč. III.). Tužitelji su obvezani tuženiku nadoknaditi troškove postupka u iznosu od 3.456,25 kn (toč. IV.).

 

Presudom suda drugoga stupnja prihvaćena je žalba tuženika, te u preinačena prvostupanjska presuda u dijelu pod toč. I. na način da su tužitelji u cijelosti odbijeni s postavljenim tužbenim zahtjevom. Ujedno su tužitelji obvezani naknaditi tuženiku daljnji parnični trošak žalbenog postupka u iznosu od 2.562,50 kn.

 

Protiv presude suda drugoga stupnja tužitelji su pravodobno izjavili reviziju iz čl. 382. st. 1. toč. 3., podredno iz čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 - dalje: ZPP). Tužitelji predlažu prihvatiti reviziju i preinačiti pobijanu presudu.

 

Na reviziju nije odgovoreno.

 

Revizija tužitelja je osnovana.

 

U konkretnom slučaju nije dopuštena revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP, budući da vrijednost pobijanog dijela presude ne prelazi iznos od 200.000,00 kn, ne radi se o radnom sporu, niti je sud drugoga stupnja pobijanu presudu donio primjenom odredbi čl. 373. a ili čl. 373. b ZPP. Stoga nije dopuštena revizija iz čl. 382. st. 1. toč. 3. ZPP, pri čemu valja posebno naglasiti da sud drugoga stupnja nije utvrđivao nikakve nove činjenice koje ne bi utvrdio prvostupanjski sud, niti je svoju odluku utemeljio na eventualno nespornim činjenicama koje prvostupanjski sud nije uzeo u obzir prilikom donošenja odluke.

 

Radi navedenog podnesena revizija razmotrena je kao revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP u slučajevima u kojima se ne može podnijeti revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kako se to primjerice navodi u točkama 1. do 3. toga stavka.

 

Odredbom čl. 382. st. 3. ZPP propisano je da u reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg je reviziju podnijela, treba određeno navesti propise i druge važeće izvore prava koji se odnose na postavljeno pitanje, te treba izložiti razloge zbog kojih revident smatra da je postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Pri tome navedeni uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni, pa u slučaju da u reviziji izostane bilo koja od navedenih pretpostavki, revizijski sud neće biti u mogućnosti o podnesenoj reviziji meritorno odlučivati.

 

Preinačujući prvostupanjsku presudu i odbijajući postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti, drugostupanjski sud je svoju odluku utemeljio na shvaćanju da nije moguće zaključiti valjani ugovor o djelu u kojem se kao jedan od potpisnika, i to za tuženik, pojavljuje član nadzornog odbora, jer da je odredbama čl. 261., 263. i čl. 439. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj 111/93, 34/99, 121/99, 118/03, 146/08, 137/09, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15 - dalje ZTD) jasno propisana nespojivost člana uprave sa članstvom u nadzornom odboru društva. Stoga član nadzornog odbora ne može biti potpisnik ugovora u ime i za račun društva ni u situaciji iz odredbe čl. 42. st. 2. ZTD, kada bi mu temeljem punomoći zastupnik po ZTD dao punomoć da može voditi poslove društva. Stoga drugostupanjski sud zaključuje da je takav ugovor ništetan, te kao takav ne može biti predmet konvalidacije, odnosno naknadno odobrenja. Iz tih razloga se zahtjev tužitelja odbija i u pobijanom dosuđujućem dijelu prvostupanjske presude.

 

U reviziji tužitelji postavljaju sljedeća pitanja:

 

„1. Da li činjenica da je predsjednik nadzornog odbora društva s ograničenom odgovornošću potpisao u ime društva sa trećom osobom Ugovor o djelu po kojem je direktor društva kasnije postupio na način da je djelomično vršio plaćanja po tom ugovoru predstavlja konkludentno naknadno odobrenje ugovora?,

 

2. Da li direktor društva može pravovaljano prihvatiti i odobriti Ugovor o djelu koji je sa trećom osobom u ime društva sklopio predsjednik nadzornog odbora i da li je takav Ugovor pravno valjan i egzistirajući?“

 

Kao razlog važnosti tužitelji se pozivaju na odluku revizijskog suda broj Rev-921/10 od 12. lipnja 2012.

 

Postavljena pitanja revizijski sud cijeni važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

U postupku pred nižestupanjskim sudovima je utvrđeno:

 

- da su prednik tužitelja T. P., kao izvršitelj i T. A., kao predsjednik Nadzornog odbora tuženika sklopili 17. svibnja 2011. Ugovor o djelu za razdoblje od 1. listopada 2011. do 31. prosinca 2011. i to za obavljanje poslova savjetovanja uprave,

 

- da je prednik tužitelja prestao biti direktor tuženika 6. svibnja 2011.,

 

- da je ugovorena mjesečna neto naknada u visini od 17.500,00 kn,

 

- da je tuženik platio sukladno ugovoru 27. veljače 2014. iznos od 52.500,00 kn, te je istog dana plaćen i porez i prirez u iznosu od 20.416,67 kn,

 

- da je na temelju provedenog vještačenja utvrđeno postojanje tražbine prednika tužitelja u visini od 22.052,20 kn i to na ime zateznih kamata zbog kašnjenja u plaćanju u visini od 13.613,08 kn, te nepodmireni dio naknade za rujan 2011. nakon odbijanja rate za najam vozila u iznosu od 8.439,12 kn.

 

Prvostupanjski sud je djelomično usvojio zahtjev tužitelja zaključivši da je direktor tuženika A. K. naknadno odobrio navedeni Ugovor o djelu u smislu odredbe čl. 312. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 - dalje ZOO), time što je po sklopljenom ugovoru izvršio plaćanje.

 

Navedeno shvaćanje prvostupanjskog suda pravilnim prihvaća i revizijski sud. Naime, prema odredbi čl. 312. st. 1. ZOO ugovor što ga neka osoba sklopi kao opunomoćenik u ime drugoga bez njegova ovlaštenja obvezuje neovlašteno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri. Time što je tuženik izvršio plaćanje po Ugovoru o djelu, istina sa zakašnjenjem, ima značaj naknadnog odobrenja, a koje pravno shvaćanje je revizijski sud izrazio u odluci na koju se tužitelji pozivaju u reviziji broj Rev-921/10 od 12. lipnja 2012. Dakle, ispunjenjem obveze iz Ugovora o djelu sklopljenog s prednikom tužitelja, tuženik je konkludentno odobrio pravni posao, koji je u njegovo ime sklopio predsjednik Nadzornog odbora tuženika.

 

Radi navedenog nije pravilno shvaćanje drugostupanjskog suda da bi sporni Ugovor o djelu bio ništetan pravni posao. Naime, odredbe ZTD na koje se poziva drugostupanjski sud govore o nadležnosti uprave odnosno nadzornog odbora, kao i da ista osoba ne može obavljati istovremeno poslove uprave i poslove u nadzornom odboru društva s ograničenom odgovornošću. Ugovor koji je u ime tuženika sklopio predsjednik Nadzornog odbora tuženika, a koji je kasnije ispunjen od strane tuženika ne predstavlja ništetan ugovor, već je takav ugovor konvalidirao ispunjenjem, dakle konkludentnom radnjom, od strane tuženika u smislu odredbe čl. 312. ZOO.

 

Zbog pogrešnog pravnog pristupa drugostupanjskog suda nisu ispunjene pretpostavke da bi se pobijana presuda mogla preinačiti. Naime, tuženik je u žalbi protiv prvostupanjske presude iznosio i druge žalbene razloge koje se odnose na pitanje aktivne legitimacije i prava tužitelja glede utužene visine zahtjeva, pa kako na to drugostupanjski sud nije iznio nikakve razloge revizijski sud nema mogućnost preinačiti pobijanu presudu.

 

Stoga je valjalo ukinuti pobijanu drugostupanjsku presudu na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP te predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

U nastavku postupka drugostupanjski sud će ponovno ocijeniti sve žalbene navode tuženika, vodeći računa o pravnom shvaćanju revizijskog suda te ponovno odlučiti o žalbi tuženika.

 

Novom odlukom o glavnoj stvari odlučiti će se o cjelokupnim troškovima postupka, uključujući i troškovima ovog revizijskog postupka u smislu odredbe čl. 166. ZPP.

 

Zagreb, 5. siječnja 2021.

 

                            Predsjednica vijeća:

              Katarina Buljan, v. r.