Poslovni broj: 19 Gž Ovr-473/2020-2

1

 

 

 

 

 

 

R E P U B L I K A H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Blanki Pervan, u pravnoj stvari ovrhovoditelja G. Z., OIB: ..., zastupanog po gradonačelniku, a ovaj po punomoćnici D. H., odvjetnici iz O. društva „H. & P.“ d.o.o. iz Z., protiv ovršenika S. P. iz Z., OIB: 7..., zastupanog po punomoćnici K. T., odvjetnici iz Z., radi naplate novčane tražbine pljenidbom nekretnina ovršenika, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-76/2020 od 4. ožujka 2019., dana 4. siječnja 2021., 

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

Uvažava se žalba ovršenika S. P., ukida rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-76/2020 od 4. ožujka 2020. i predmet vraća istom sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

 

 

Obrazloženje

 

 

              Uvodno označenim rješenjem o ovrsi suda prvog stupnja odlučeno je:

 

              „1. Na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. broj Ovr-8645/15 od dana 30. srpnja 2015. godine, a radi namirenja tražbine ovrhovoditelja u iznosu od kn 64.848,00 na ime glavnog potraživanja sukladno presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. broj P-6284/10 od dana 14. lipnja 2011. godine, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim:

             

- na iznos od kn 2.702,00 od 05.01.2006. do isplate,

- na iznos od kn 2.702,00 od 05.02.2006. do isplate,

- na iznos od kn 2.702,00 od 05.03.2006. do isplate,

- na iznos od kn 2.702,00 od 05.04.2006. do isplate,

- na iznos od kn 2.702,00 od 05.05.2006. do isplate,

- na iznos od kn 2.702,00 od 05.06.2006. do isplate,

- na iznos od kn 2.702,00 od 05.07.2006. do isplate,

- na iznos od kn 2.702,00 od 05.08.2006. do isplate,

- na iznos od kn 2.702,00 od 05.09.2006. do isplate,

- na iznos od kn 2.702,00 od 05.10.2006. do isplate,

- na iznos od kn 2.702,00 od 05.11.2006. do isplate,

- na iznos od kn 2.702,00 od 05.12.2006. do isplate,

- na iznos od kn 2.702,00 od 05.01.2007. do isplate,

- na iznos od kn 2.702,00 od 05.02.2007. do isplate,

- na iznos od kn 2.702,00 od 05.03.2007. do isplate,

- na iznos od kn 2.702,00 od 05.04.2007. do isplate,

- na iznos od kn 2.702,00 od 05.05.2007. do isplate,

- na iznos od kn 2.702,00 od 05.06.2007. do isplate,

- na iznos od kn 2.702,00 od 05.07.2007. do isplate,

- na iznos od kn 2.702,00 od 05.08.2007. do isplate,

- na iznos od kn 2.702,00 od 05.09.2007. do isplate,

- na iznos od kn 2.702,00 od 05.10.2007. do isplate,

- na iznos od kn 2.702,00 od 05.11.2007. do isplate,

- na iznos od kn 2.702,00 od 05.12.2007. do isplate,

 

prema stopi koja se do 31. prosinca 2007. godine određuje sukladno odredbi čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, od 1. siječnja 2008. godine do 31. srpnja 2015. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

 

iznosa od kn 1.218,14 na ime troškova ovršnog postupka sukladno presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. broj P-6284/10 od dana 14. lipnja 2011. godine, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 14. lipnja 2011. godine do isplate, po stopi koja se do 31. srpnja 2015. godine određuje za svako polugodište u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

 

iznosa od kn 1.000,00 na ime troškova parničnog postupka sukladno presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. broj P-6284/10 od dana 14. lipnja 2011. godine, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 14. lipnja 2011. godine do isplate, po stopi koja se do 31. srpnja 2015. godine određuje za svako polugodište u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

 

iznosa od kn 990,00 na ime troškova ovršnog postupka priznatih rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. broj Ovr-8645/15 od dana 30. srpnja 2015. godine, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 30. srpnja 2015. godine do isplate po stopi koja se do 31. srpnja 2015. godine određuje za svako polugodište u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

 

kao i troškova ovog postupka u iznosu kn………zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja rješenja o ovrsi do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

 

određuje se ovrha

 

na nekretnini ovršenika i to:

 

- na nekretnini upisanoj kod Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu u poduložak broj ..., knjiga PU: G. Z., u naravi stan na III (trećem) katu desno, koji se sastoji od dvije sobe i ( ostalih prostorija u ukupnoj površini od 50.16 čm, a koji se nalazi u stambenoj zgradi Ulica.... Z., sagrađena na čest. br. ... i dr, po novoj izmjeri čest. br. ... k.o. Trešnjevka, zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom predmetne nekretnine te namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

 

2. Zabilježbu ovog rješenja o ovrsi u zemljišnoj knjizi provest će Zemljišnoknjižni odjel Općinskog građanskog suda u Zagrebu.“

 

Protiv citiranog rješenja o ovrsi žalbu je izjavio ovršenik zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi navodi da je određena ovrha na nekretnini koja u zemljišnoj knjizi nije upisana kao punopravno vlasništvo ovršenika, jer je iz izvatka iz zemljišne knjige vidljivo da je zabilježeno da je prijenos prava vlasništva na ovršenika obavljen radi osiguranja, u smislu odredbe čl. 274. st. 5. Ovršnog zakona. Sukladno odredbama 28. Glave Ovršnog zakona predlagatelj osiguranja, u konkretnome ovršenik, nije ovlašten otuđiti a ni opteretiti preneseno pravo. On nije u posjedu nekretnine i nema vlasničkih ovlasti, pa je iz tog razloga očito kako se ne radi o pravu koje može biti predmetom ovrhe. Odredbom čl. 276. st. 2. Ovršnog zakona izričito je predviđeno kako u slučaju ovrhe protivnik osiguranja protiv predlagatelja osiguranja ima izlučno pravo na stvari koju je prenio na predlagatelja osiguranja. Pred prvostupanjskim je sudom u tijeku parnični postupak broj P-5438/17 po tužbi N. Z. i B. Z. (protivnika osiguranja i potonjeg vlasnika predmetne nekretnine) radi povrata nekretnine koja je predmetom ovog postupka. Ističe da su ispunjene i pretpostavke za brisanje uknjižbe prava vlasništva nekretnine izvršene u korist ovršenika. Donošenjem pobijanog rješenja o ovrsi prvostupanjski je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku. Predlaže žalbu uvažiti i odbiti ovršni prijedlog ovrhovoditelja, uz naknadu troška ovršenika.

 

Na žalbu nije odgovoreno.

 

Žalba je osnovana.

 

Iz spisa predmeta proizlazi da je temeljem pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi prvostupanjskog suda broj Ovr-8645/15 od 30. srpnja 2015., radi namirenja tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 64.848,00 kn na ime glavnice, sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka, određena ovrha na nekretnini ovršenika S. P. i to nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi prvostupanjskog suda, u naravi stana na trećem katu desno, u površini od 50,16 m², u stambenoj zgradi u Z., ..., sagrađenoj na čest.zem. ... nove izmjere k.o. T., zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, njezinom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

 

Iz zemljišnoknjižnog izvatka iz knjige položenih ugovora proizlazi da je predmetna nekretnina (stan na trećem katu desno, u površini od 50,16 m², u stambenoj zgradi u Z., ..., sagrađenoj na čest.zem. ... nove izmjere k.o. T.) upisan kao vlasništvo P. S. na temelju Ugovora o kupoprodaji od 25. kolovoza 1992., odnosno, temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 18. prosinca 1992., upisan je prijenos prava vlasništva ove nekretnine i kao vlasnik upisan B. Z. iz Z.

 

              Temeljem solemniziranog Sporazuma o prijenosu vlasništva na nekretnini dužnika koja je upisana u zemljišne knjige radi osiguranja tražbine vjerovnika OU-727/97 od 4. lipnja 1997. upisan je prijenos prava vlasništva ove nekretnine i kao vlasnik upisan ovršenik S. P., uz zabilježbu da je prijenos obavljen radi osiguranja, sukladno odredbi čl. 274. st. 5. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 88/05 i 67/08 - dalje: OZ) koji se ovdje ima primijeniti.

 

              Odredbom čl. 75. OZ ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnina, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

 

              Sukladno odredbi čl. 77. st. 1. OZ uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj je dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika. Odredbom st. 2. istog članka Zakona propisano je da ako je pravo na nekretnini iz st. 1. tog članka OZ, upisano u zemljišnoj knjizi na drugu osobu, a ne na ovršenika, prijedlogu se može udovoljiti samo ako ovrhovoditelj podnese ispravu podobnu za upis ovršenikova prava.

 

              Fiducijarno vlasništvo, o čemu je ovdje riječ, podrazumijeva svoju ograničenost raskidnim uvjetom, drugim riječima, ako fiducijaru (fiducijarnom vjerovniku) tražbina osigurana prijenosom vlasništva stvari bude ispunjena, pravo vlasništva te stvari vraća se fiducijantu (fiducijarnom dužniku). Sklapanjem Ugovora sa sporazumom o prijenosu vlasništva i upisom njegova prava vlasništva u zemljišnoj knjizi fiducijar stječe pravo vlasništva kao prethodni vlasnik, dok fiducijant postaje potonji vlasnik, odnosno mogući budući ovlaštenik prava vlasništva za slučaj prestanka osigurane tražbine. Tako dugo dok se ne ostvari uvjet prestanka osigurane tražbine, vlasnik nekretnine je fiducijar kao sadašnji vlasnik, dok je fiducijant tek mogući budući vlasnik (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi broj Rev-644/2018-2 od 9. srpnja 2019.).

 

              U konkretnom slučaju iz samog je zemljišnoknjižnog izvatka za spornu nekretninu vidljivo tko je njezin vlasnik i koji je propis potrebno primijeniti.

 

              Naime, u ovom slučaju, s obzirom na vrijeme nastanka osiguranja potraživanja (4. lipnja 1997.) i njegova upisa u zemljišne knjige (istog datuma), mjerodavan je Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 i 114/01) temeljem kojeg fiducijarni vlasnik nije pravi vlasnik, već se radi o ograničenom, oročenom odnosno uvjetovanom vlasništvu, odnosno, upisuje se prethodni i potonji vlasnik, te suspenzivni uvjet ili raskidni uvjet. Tek kasnije, 2003. navedeno zakonsko rješenje izmijenjeno je stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama OZ ("Narodne novine" broj 173/03), s tim da u konkretnome treba primijeniti zakon koji je regulirao upisani fiducij, a ne propise na snazi u vrijeme kada je podnesen prijedlog za ovrhu. Ovdje je za kazati i to da unatoč tome što je fiducijar (predlagatelj osiguranja) upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine, u slučaju ovrhe, ta nekretnina ne može biti predmetom ovrhe. Predmet ovrhe može biti samo fiducijarno vlasništvo na nekretnini, odnosno, kako je zakonom propisano, pravni položaj predlagatelja osiguranja (fiducijara), sukladno odredbi čl. 276. OZ.

 

              Takav pravni stav iznesen je u Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III/3303/2008 od 30. rujna 2010., pa je sukladno iznesenom stavu Ustavnog suda, valjanost fiducijarnog prijenosa potrebno utvrđivati prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme upisa fiducijarnog prijenosa prava vlasništva.

 

              Ustavni je sud u spomenutoj Odluci naveo da osiguranje tražbine prijenosom prava vlasništva na nekretnini (fiducijarno osiguranje) ne dovodi na strani vjerovnika (kreditora, fiducijara) do stjecanja svih onih ovlaštenja koje ima drugi vlasnik nekretnine. On nekretninu ne koristi i nema je u neposrednom posjedu, već je kao neposredni posjednik koristi fiducijant (protivnik osiguranja).

 

              Prvostupanjski je sud pobijano rješenje o ovrsi izdao otiskivanjem štambilja na prijedlogu za ovrhu, sukladno odredbi čl. 37. st. 3. OZ, ali nije vidljivo koje je materijalno pravo prvostupanjski sud primijenio prilikom njegovog donošenja.

 

              Naime, iz spisa predmeta proizlazi da je treća osoba B. Z. podneskom od 8. svibnja 2020. podnio prigovor protiv ovrhe u kojem je naveo da ima izlučno pravo na nekretnini koja je predmetom ovrhe i da su se, u konkretnome, ispunile pretpostavke za brisanje uvjetnog prijenosa prava vlasništva ovršenika, što je ovršenik i potvrdio, jer u spisu prileži njegovo Brisovno očitovanje ovjereno pred Javnim bilježnikom I. P. iz Z. broj OV-19576/10 od 11. listopada 2010.(l.s. 27 i 40).

 

              Stoga je, po ocjeni ovog suda drugog stupnja, prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijanog rješenja o ovrsi počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 77. OZ, jer je nepravilno primijenio odredbu čl. 77. OZ koja je povreda utjecala na pravilnost i zakonitost pobijane odluke, na koju opisno ukazuje žalba ovršenika.

 

              Na osnovi iznesenog, trebalo je po čl. 380. toč. 3. ZPP u svezi čl. 19. st. 1. OZ, uvažiti žalbu ovršenika, ukinuti pobijano rješenje o ovrsi i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

 

              Prvostupanjski će sud u ponovljenom postupku otkloniti bitnu povredu postupka na koju je ukazano ovim rješenjem, te vodeći računa o iznesenom i ponovno odlučiti o ovrhovoditeljevom prijedlogu za ovrhu na predmetnoj nekretnini.

 

 

U Zadru 4. siječnja 2021.

 

 

Sutkinja

 

Blanka Pervan