REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Slavonskom Brodu – Stalna služba u Novoj Gradiški
Nova Gradiška

Poslovni broj: 25. Ovr-328/2019-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Slavonskom Brodu - Stalna služba u Novoj Gradiški, po sutkinji Lidiji Klašnja-Petrović, a na prijedlog više sudske savjetnice Melite Adamek Mlinac, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja T. V. iz M. M., Nikole Ljubičića 35, OIB … zastupanog po punomoćnici J. Š., odvjetnici iz S. B.,protiv protivnika osiguranja Lj.L.K. iz B., Ljudevita Gaja 7, OIB …, zastupane po punomoćniku T. K, odvjetniku iz S. B., povodom prijedloga za izricanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine protiv predlagatelja osiguranja, dana 31.prosinca 2020.

r i j e š i o j e

Odbija se prijedlog od 21.svibnja 2019. kao neosnovan.

Obrazloženje

Predlagatelj T. V. podnio je kod ovoga suda 21.svibnja 2019. prijedlog za osiguranje
novčane tražbine na način da se odredi privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina u vlasništvu protivnice osiguranja, a koje su upisane u z.k. ul. 1711 k.o.B.. u svom prijedlogu predlagatelj ističe kako je tijekom 2018.godine pa do ožujka 2019.godine bio u vezi s protivnicom osiguranja tijekom koje joj je isplatio iznos od ukupno 79.500,00 kuna na ime uređenja nekretnina koje su trebale biti zajedničke i budući izvorprihoda za oboje. Nakon ožujka 2019.godine predlagatelj je pozvao protivnicu osiguranja pisanim putem da mu u roku od 15 dana vrati sav novac, a što je ona odbila te je pokrenula "lažni" prekršajni postupak kod Policijske postaje N. G.. Predlagatelj dalje navodi kako ima namjeru pokretanja parničnog postupka u kojem bi dokazao posudbu navedenog novca i kojom bi se protivnicu osiguranja prisilo na povratak novčanog iznosa te da obzirom njegovom mišljenju ista ne bira sredstva kako bi spriječila naplatu tražbine ističe ovu privremenu mjeru. Predlagatelj naime smatra kako postoji opasnost da će protivnica osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu predmetne tražbine na način da prikrije ili na drugi način raspolaže naprijed navedenom nekretninom a čime bi za predlagatelja osiguranja nastala velika šteta.

Uz prijedlog prilaže konto kartice P. B. iz koje je razvidno da je uplaćeno na račun protivnice osiguranja 25.500,00 kn pa u tom dijelu se i ispravlja sadržaj samog prijedloga u kojem je pogrešno naznačeno 25.000,00 kn jer je prijedlog pisan prije nego što je stigao konto kartice. Što se tiče opasnosti za otuđenje nekretnina koje su predložene kao predmet osiguranja, iz samog sadržaja prijedloga, a na koje okolnosti su predloženi svjedoci, razvidno je da je protivnica osiguranja beskrupulozno manipulirala sa predlagateljem osiguranja te da je nakon kupovine kuće i nakon adaptacije apartmana na moru poslala mu poruku da dođe po svoje stvari. Napominje kako istovremeno s podnošenjem ovog prijedloga ima namjeru pokrenuti i parnični postupak protiv protivnice osiguranja.

Protivnica osiguranja se putem svoga punomoćnika na ročištu kod ovoga suda
održanog 5.lipnja 2019.godine u cijelosti protivila predloženom prijedlogu prvenstveno jer isti sastavljen u skladu s čl.341. i čl.344. Ovršnog zakona, budući da nije naznačena niti tražbine koja se ima osigurati niti vremensko trajanje mjere. Pored toga protivnica osiguranja u cijelosti osporava navode iz prijedloga za osiguranje u dijelu da bi na ruke od predlagatelja osiguranja primila ukupan iznos od 40.000,00 kn. Ne osporava da je na njezin račun G.B. uplatio iznos od 25.500,00 kn, a ne od 25.000,00 kn kako se navodi u prijedlogu te da je navedeni iznos sa svog tekućeg računa podigla i predala na ruke predlagatelju osiguranja. Naime, predlagatelj je koristio tekući račun protivnice za naplatu poslova koje je odrađivao za različite naručitelje, kao što su npr. "G. B.". Naime, predlagatelj je vlasnik obrta koji se bavi između ostalog i sječom, izvlačenjem drva iz šuma, a preko kojeg isti ne može poslovati jer je u dugogodišnjoj blokadi. Za poslove koje je obavio trećim osobama te su mu osobe nagradu za njegov rad isplaćivale na tekući račun protivnice koja bi onda taj novac podigla, predala predlagatelju od kojega bi predlagatelj plaćao svoje radnike, popravljao strojeve i trošio na svakodnevni život. Nesporno je da su predlagatelj i protivnica osiguranja bili u izvanbračnoj zajednici od travnja 2018. do Uskrsa 2019. te da je ta zajednica imala učinke izvanbračne zajednice, tako da je protivnica financijski i na svaki drugi način (perući, peglajući, čisteći, kuhajući i sl.) sudjelovala u zajedničkom životu s predlagateljem i njegovom kćerkom A. V.koja je ovdje predložena kao svjedok. Nikakav dogovor oko zajedničke kupovine predmetne kuće nije postojao iz razloga što je predlagatelj bio blokiran i kao takav si nije mogao priuštiti da na svoje ime stekne imovinu koja bi vjerovnicima koji su ga blokirali bila podobna za ovrhu. Također protivnica ističe kako nema nikakve opasnosti da bi protivnica otuđila nekretninu koja je kao predmet osiguranja navedena u prijedlogu. Navedenu nekretninu je protivnica osiguranja kupila gotovinskim kreditom, dakle bez zasnivanja založnog prava, pa da je htjela osujetiti bilo kakvo namirenje bilo kakve tražbine predlagatelja osiguranja, tada bi ista podigla hipotekarni kredit i na taj način svoje nekretnine opteretila kako bi predlagatelju bilo onemogućeno naplatiti svoju navodnu tražbinu. Protivnica opreza radi ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije budući da iz činjeničnih navoda iz prijedloga nije jasno je li navodno predani novac njoj zajednička imovina predlagatelja i njegove ranije izvanbračne partnerice D. Ž. ili njegova vlastita imovina.

Također protivnica je prema vlastitom iskazu korisnica mirovine u visini od 8.000,00 kuna mjesečno pa ističe kako joj nikako posuđivanje novaca u iznosima kako to navodi predlagatelj nije bilo potrebno jer ovakva mirovina koja je nadprosječno velika za prilike u sredini u kojoj živi osiguravala vrlo pristojan život.

Sukladno odredbi čl. 341.st.1. Ovršnog zakona ( „Narodne novine“ broj 112/2012, 25/2013, 93/2014., 73/2017 – dalje u tekstu OZ) privremena mjera se može predložiti prije pokretanja i tijekom sudskog postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena. Stavkom 2. istog članka propisano je kako u prijedlog za određivanje
privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno naznačiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnog zakona o sredstvima i predmetu ovrhe

Za potrebe ovog postupka sud je izvršio uvid u spis broj P-279/19, te je proveo dokaz
saslušanjem svjedoka Ž. F.. Unatoč opetovanim pozivima suda sud nije mogao uručiti poziv na ročište svjedokinji Dragici Živanović (pismeno vraćeno s naznakom "nepoznat") a predlagatelj nije do okončanja postupka dostavio novu adresu svjedokinje.

Uvidom u spis broj P -279/19 utvrđeno je kako je isti započeo 21.svibnja 2019.godine te da je pokrenut temeljem tužbe T. V. ovdje predlagatelja osiguranja protiv tuženice Lj. L. K. ovdje protivnice osiguranja radi isplate iznosa od 79.500,00 kuna. Predmet nije pravomoćno okončan.

Svjedok Ž. F. pred ovim sudom je iskazao na ročištu dana 5.lipnja 2019.godine, kako se u trećem mjesecu u posjetu N. G. zatekao na privatnom parkiralištu kod trgovine "Fiesta" te vidio kako predlagatelj osiguranja predaje protivnici osiguranja omotnicu. Kada ih je ugledao, glasno je komentirao situaciju, ali da mu nije bilo poznato što je u omotnici. Nadalje iskazao kako je predlagatelj osiguranja vlasnik obrta, ali da je smatrao kako u trenutku kada ih je vidio on više nije vlasnik te da nikada nije bio zaposlen u njegovom obrtu. Daljnja pitanja predlagatelja osiguranja svjedoku nisu bila dozvoljena budući da je riječ o sugestivnim pitanjima punomoćnice predlagatelja osiguranja (u tom trenutku odvjetnice I. P. iz N. G.) koja su sugerirala svjedoku da njegov  iskaz nije točan u pogledu vremena kada je navodno svjedočio ovome događaju.

Temeljem svega naprijed navedenog i prema utvrđenjima ovog suda prijedlog za određivanje privremene mjere u cijelosti neosnovan. Naime, sukladno odredbi čl.341. Ovršnog zakona prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine mora sadržavati zahtjev u kojem će točno biti označena tražbina čije se osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te ukoliko je potrebno i sredstva osiguranja kojima će se ista ostvariti. U prijedlogu se moraju navesti i činjenice na kojima se temelji zahtjev te predložiti dokaze kojima se ti navodi potkrijepiti. U konkretnom prijedlogu predlagatelj osiguranja svom zahtjevu nije jasno naznačio radi čega traži izricanje privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine protivnice odnosno nije naznačio da li se ista traži radi osiguranja novčane tražbine na koju se osvrće na prijedlogu. Jedna od najvažnijih pretpostavki za isticanje privremene mjere sukladno Ovršnom zakonu je pretpostavka da se predlagatelj neće moći kasnije naplatiti odnosno da bi raspolaganje protivnika bila usmjerena u tom smjeru da se njega ošteti u nastojanju da naplati svoju novčanu tražbinu. Iz dokaza koje je u spis predložila protivnica osiguranja evidentno je da ona ostvaruje stabilno primanje – mirovinu i to u iznosu koji je znatno izvan prosjeka njezine sredine. Također, predmetna nekretnina je njezino samovlasništvo, a do zaključenja ovoga postupka u mjesecu prosincu 2020.godine, predmetna nekretnina je još uvijek njezino samovlasništvo bez novih opterećenja, koja bi na istu bila upisana nakon podnošenja prijedloga u ovome postupku 21.svibnja 2019.godine. Važno je za napomenuti da predlagatelj osiguranja do okončanja ovoga postupka nije bio u mogućnosti osigurati sve dokazne prijedloge na koje se poziva u svome prijedlogu za osiguranje, a predloženi i saslušani svjedok Ž. F.u svome iskazu nije bio precizan, pa mu sud nije mogao u cijelosti pa čak niti djelomično pokloniti vjeru. Imajući u vidu sve navedeno, a posebno kako je naznaka tražbine čije se osiguranje traži prema mišljenju ovog suda nedostatno naznačena kao i da postojanje same tražbine nije valjano dokazano pa tako i vjerojatnost postojanja sprečavanja ili otežavanja naplate tražbine na način da bi protivnik osiguranja raspolagao nekretninama sud je odbio prijedlog za određivanje privremene mjere u ovom postupku (O TOME: Županijski sud u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici rješenje broj Gž- Ovr- 338/17-2 od 16.travnja 2018.).

Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Novoj Gradiški 31.prosinca 2020.

Sutkinja

Lidija Klašnja-Petrović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 8 dana
od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovoga suda nadležnom Županijskom
sudu u tri jednaka pisana primjerka.

DNA:

1. Jasna Špiranović, odvjetnica iz Slavonskog Broda

2. Tihomir Kovačić, odvjetnik iz Slavonskog Broda

Broj zapisa: eb2f5-4c740

Kontrolni broj: 03d86-779af-89c73

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=LIDIJA KLAŠNJA-PETROVIĆ, L=SLAVONSKI BROD, O=OPĆINSKI SUD SLAVONSKI BROD,
C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati
izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Slavonskom Brodu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.