Baza je ažurirana 22.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Broj: Kž 289/2017

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca doc. dr. sc. Marina Mrčele kao predsjednika vijeća te Žarka Dundovića i Ranka Marijana kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Dubravke Kovačević kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog A. D. B., zbog kaznenog djela iz članka 230. stavka 2. i drugih Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. - dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Splitu od 6. srpnja 2017. broj Kov-Iz-16/17, o produljenju istražnog zatvora nakon podignute optužnice, u sjednici održanoj 11. kolovoza 2017.,

 

r i j e š i o   j e

 

I.              U povodu žalbe okrivljenog A. D. B., a po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjsko rješenje te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

II.              Uslijed odluke pod I., žalba okrivljenog A. D. B. je bespredmetna.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Splitu, nakon podignute optužnice protiv okrivljenog A. D. B., zbog kaznenog djela iz članka 230. stavka 2. i drugih KZ/11., na temelju članka 131. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13. i 152/14. - dalje u tekstu: ZKP/08.) i članka 127. stavka 4. ZKP/08., okrivljeniku je produljen istražni zatvor iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08.

 

Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni A. D. B. po branitelju, odvjetniku D. P., bez izričitog navođenja žalbene osnove, s prijedlogom da se okrivljeniku ukine istražni zatvor.

 

Ispitivanjem pobijanog rješenja u povodu žalbe okrivljenika, a po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 494. stavka 4. ZKP/08., ovaj sud je utvrdio da je u pobijanom rješenju ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., zbog čega se to rješenje ne može valjano ispitati.

 

Naime, obrazlažući postojanje osnovane sumnje da je okrivljenik počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret, kao opće pretpostavke za primjenu mjere istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. ZKP/08., prvostupanjski sud u pobijanom rješenju najprije navodi „Imajući u vidu ...a posebice obranu okrivljenika u kojoj priznaje počinjenje sva četiri kaznena djela ...nije dvojbeno postojanje osnovane sumnje da je okrivljenik počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom.“. Potom, obrazlažući postojanje osobitih okolnosti iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. koje upućuju na opravdanu bojazan da će okrivljenik boravkom na slobodi ponoviti ista ili slična kaznena djela, prvostupanjski sud navodi: „...uzimajući u obzir ...da je u kratkom vremenu počinio četiri kaznena djela ...“. S obzirom na to, u pobijanom rješenju postoji proturječje zbog kojeg se prvostupanjska odluka ne može ispitati.

 

Osim toga, treba navesti da prvostupanjski sud okrivljenika smatra osnovano sumnjivim za inkriminirana mu četiri kaznena djela, a potom tvrdi da je okrivljenik počinio četiri kaznena djela. Pojmovi "osnovane sumnje u počinjenje" i "počinjenje" različiti su po nazivu i po sadržaju. Bez obzira na to što je, kako izgleda, okrivljenik priznao počinjenje kaznenih djela to ne znači da je on počinitelj jer nije pravomoćnom sudskom odlukom proglašen krivim. Stoga je osim očigledne proturječnosti, navođenje da je okrivljenik počinitelj kaznenih djela, a to nije utvrđeno pravomoćnom presudom, povrijeđena pretpostavka nedužnosti zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 

Zato su u obrazloženju pobijanog rješenja razlozi o odlučnim činjenicama u znatnoj mjeri proturječni, čime je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., pa se pobijano rješenje za sada ne može valjano ispitati. Stoga je u povodu žalbe okrivljenog A. D. B., a po službenoj dužnosti, sukladno odredbi članka 494. stavka 3. točke 3. i stavka 4. ZKP/08., pobijano rješenje trebalo ukinuti i odlučiti kao u izreci.

 

U ponovljenom postupku preispitivanja razloga za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenog A. D. B., prvostupanjski sud će uzeti u obzir primjedbe iznesene u ovom rješenju i otkloniti nedostatke na koje je upozoren. Najprije će određeno i potpuno obrazložiti na temelju kojih činjenica i dokaza u konkretnoj situaciji proizlazi postojanje osnovane sumnje da je okrivljenik počinio inkriminirana mu kaznena djela. Potom će uz pravilno utvrđene okolnosti koje upućuju na opasnost od ponavljanja djela na strani okrivljenika, utvrditi i ocijeniti i sve one okolnosti koje su od utjecaja na odluku o mogućnosti zamjene mjere istražnog zatvora, kao krajnje mjere, blažim mjerama. Zatim će, postupajući osobito žurno, sukladno odredbi članka 122. stavka 3. ZKP/08., donijeti novo i na zakonu utemeljeno rješenje, koje će u svim njegovim dijelovima i valjano obrazložiti, uvažavajući odredbe članka 124. ZKP/08. o sadržaju rješenja kojim se produljuje istražni zatvor.

 

U pogledu zamjene istražnog zatvora jamstvom koje se također spominje u pobijanom rješenju, potrebno je voditi računa o tome da je 27. srpnja 2017., nakon donošenja pobijanog rješenja, na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 70/17. od 19. srpnja 2017.), kojim je izmijenjena odredba članka 102. stavka 1. ZKP/08., koja se odnosi na mjeru jamstva. Sukladno toj izmjeni, mjera jamstva, kao blaža mjera kojom se može ostvariti svrha istražnog zatvora, može se primijeniti samo ako je istražni zatvor protiv okrivljenika određen iz razloga navedenih u članku 123. stavku 1. točki 1. ZKP/08., zbog opasnosti od bijega, a o tome ovdje nije riječ.

 

Budući da je pobijano rješenje ukinuto iz formalnopravnih razloga, to se ovaj sud nije upuštao u razmatranje navoda u okrivljenikovoj žalbi o osnovanosti razloga za primjenu mjere istražnog zatvora. Ti će se razlozi razmatrati u povodu eventualne žalbe nakon što prvostupanjski sud na valjan način obrazloži rješenje o produljenju istražnog zatvora.

 

Zagreb, 11. kolovoza 2017.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu