Baza je ažurirana 22.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              16/2020-3

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: 16/2020-3

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Davorke Lukanović - Ivanišević članice vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja zavoda V., OIB: ... , protiv tuženika R. zavoda, radi poništenja izbora za radničko vijeće, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude zbog ogluhe Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj P-1/20-8 od 15. listopada 2020., u sjednici održanoj 23. prosinca 2020.,

 

p r e s u d i o   j e:

 

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda zbog ogluhe Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj P-1/20-8 od 15. listopada 2020.

 

Obrazloženje

 

Županijski sud u Varaždinu je pobijanom presudom zbog ogluhe poslovni broj P-1/20-8 od 15. listopada 2020. prihvatio tužbeni zahtjev i poništio izbore za R. zavoda provedene 17. srpnja 2020. s konačnim rezultatom izbora utvrđenima zapisnikom Izbornog odbora o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće zavoda od 27. srpnja 2020.

 

Protiv navedene presude zbog ogluhe tuženik je pravodobno podnio žalbu, opisno ukazujući na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) prilažući izjave predsjednika R. (izuzev jednog) ... na okolnost njima neizvršene dostave tužbe, poziva na davanje odgovora na tužbu i poziva na pripremno ročište.

 

U odgovoru na žalbu tužitelj poriče navode žalbe, ističući da je dostava tuženiku uredno izvršena, budući da je u izočnosti s rada predsjednika radničkog vijeća, dostava izvršena članu radničkog vijeća. Također, ističe da članovi radničkog vijeća koji su potpisali izjave priložene uz žalbu (R. Š. i R. R.) u vrijeme dostave tužbe tuženiku nisu ni bili članovi R. tužitelja pa su te izjave irelevantne. Predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu.

 

Žalba nije osnovana.

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja, ispitao je pobijanu presudu zbog ogluhe u smislu odredbe čl. 365. st. 1. i 2. ZPP, pazeći pritom po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP te na pogrešnu primjenu materijalnog prava.

 

Postupajući na navedeni način ovaj sud ne nalazi da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju bitnu povredu odredaba parničnog postupka, a na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP na koju ukazuje žalitelj. Prema toj odredbi bitna povreda odredaba parničnog postupka postoji ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom.

 

Naime, iz sadržaja spisa predmeta razvidno je da je član radničkog vijeća B. N. (list 21) primio u ime tuženika dostavljena pismena suda adresirana na ime R. 1. rujna 2020. (list 107).

 

Tuženik u žalbi ne poriče da bi ta dostava bila izvršena članu R. ... B. N., niti tvrdi da on ne bio ovlaštena osoba za preuzimanje pismena, već navodi da predsjednik radničkog vijeća osobno, kao niti 3 člana radničkog vijeća nisu primili navedena pismena suda, niti su o istima imali saznanja.

 

Međutim, odredbama Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17 i 98/19 - dalje: ZR) nije propisan poseban način dostave pismena radničkom vijeću, a tuženik niti tvrdi niti dokazuje da bi to radničko vijeće donijelo poslovnik o svom radu u smislu čl. 154. st. ZR, u kojem bi bilo što posebno propisano u vezi s vršenjem dostave pismena radničkom vijeću, kao niti da bi Sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća, kojim se pobliže uređuju uvjeti za rad radničkog vijeća (čl. 156. st. 9. ZR), bilo što posebno propisano u vezi dostave pismena radničkom vijeću (primjerice da se dostava vrši svim članovima radničkog vijeća ili samo predsjedniku radničkog vijeća). Stoga, valja zaključiti da je dostava u konkretnom slučaju nije izvršena protivno odredbama ZPP kojima je uređena dostava.

 

Pritom valja ukazati da je odredbom čl. 162. st. 1. ZR propisano tko je aktivno legitimiran tražiti poništenje izbora, pa tako i radničko vijeće koje nema pravnu osobnost, ali može biti tužitelj u postupku te mu sud i priznaje svojstvo stranke u postupku (ius standi in iuditio) u skladu s odredbom čl. 77. st. 3. ZPP. Analognom primjenom navedene odredbe ZR, radničko vijeće može biti i tuženik u postupku. Dostava pismena je, u okolnostima ovog konkretnog slučaja, budući da tuženik nije fizička osoba, već oblik udruživanja kojem je priznato pravo stajanja pred sudom, pravilno obavljena članu radničkog vijeća koji se zatekao u poslovnim prostorijama, dok razlozi možebitnog izostanka interne komunikacije o zaprimljenim pismenima suda između članova radničkog vijeća ne utiču na valjanost izvršene dostave.

 

Stoga nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju tuženik ukazuje u žalbi.

 

Prvostupanjski sud je donio presudu zbog ogluhe iz razloga što je tuženiku dostavljena tužba na temelju čl. 284. ZPP i poziv da podnese odgovor na tužbu u roku od 30 dana, u kojem je tuženik upozoren na pravne posljedice ne davanja odgovora na tužbu, a tuženik je, prema priloženoj dostavnicu i potvrdi u spisu, zaprimio tužbu i poziv radi davanja odgovora na tužbu, kao i poziv za pripremno ročište u ovoj pravnoj stvari 1. rujna 2020., dok u ostavljenom roku, računajući od primitka tužbe, nije sudu dostavio odgovor na tužbu. S obzirom na urednu dostavu tužbe tuženiku i uz to da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbu, da činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je podnio tužitelj ili s opće poznatim činjenicama te da nisu postojale opće poznate okolnosti iz kojih bi proizlazilo da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu, što sve tuženik u žalbi niti ne spori, prvostupanjski sud je, u smislu odredbe čl. 331.b ZPP, pravilno prihvatio tužbeni zahtjev i donio pobijanu presudu zbog ogluhe.

 

Obzirom na navedeno, valjalo je žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu zbog ogluhe na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP.

 

Zagreb, 23. prosinca 2020.

 

 

 

Predsjednica vijeća:

Mirjana Magud, v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu