Baza je ažurirana 09.07.2025. 

zaključno sa NN 77/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd 2601/2020-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Revd 2601/2020-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Davorke Lukanović - Ivanišević predsjednice vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. A. iz P., OIB ..., zastupanog po punomoćniku N. B., odvjetniku u P., protiv tuženice P. H. iz P.,  OIB:..., zastupane po punomoćniku N. S., odvjetniku u P., radi utvrđenja pravne valjanosti oporuke, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici broj -1724/19-2 od 10. lipnja 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli-Pola broj P-1156/18-29 od 18. rujna 2019., na sjednici održanoj 23. prosinca 2020.,

 

r i j e š i o   j e:

 

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

 

Obrazloženje

 

Tuženica je 17. kolovoza 2020. podnijela prijedlog za dopuštenje revizije od protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici broj -1724/19-2 od 10. lipnja 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli-Pola broj P-1156/18-29 od 18. rujna 2019. postavljajući slijedeća pitanja:

 

- Da li je u sporovima kao što je predmetni ili u onima sa sličnom činjeničnom i pravnom osnovom, bitno provoditi nadvještačenje, ukoliko o nalazu i mišljenju vještaka u konačnici ovisi ishod spora?

- Da li u situacijama kada vještak ne može svoje mišljenje iskazati sa stopostotnom sigurnošću postoji potreba za provođenjem nadvještačenja?

- Koji omjer sigurnosti izvedenog mišljenja iz vještačkog nalaza sud uzima kao odlučan u svakom pojedinom slučaju, ali i u predmetnom?

- Da li je svrsishodno provoditi vještačenje ukoliko sud u obrazloženju svoje odluke navede: „bez obzira na vještačenje“, iz čega proizlazi da bi spor svejedno imao isti ishod? Da li onda time sud postupa suprotno načelu ekonomičnosti?

- Ako je utvrđeno da jedan od uvjeta za proglašenje oporuke valjane nije ispunjen, da li je onda svrsishodno provoditi druge dokaze kojima se utvrđuje postojanje odlučnih činjenica o kojima ovisi je li ili nisu ispunjeni ostali uvjeti? Da li onda nastaju troškovi koji nisu bili nužni za rješavanje pojedine pravne stvari te da li se onda oštećuju i povrjeđuju prava stranke u postupku?

- Može li drugostupanjski sud odbiti žalbu kao neosnovanu bez dostatne ocjene žalbenih navoda koji su od odlučnog značaja za odluku u sporu?

 

U odnosu na postavljeno pitanje tuženica, kao razloge zbog kojih pitanja smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, navodi da je shvaćanje drugostupanjskog suda u pobijanoj odluci o navedenim pitanjima različito od shvaćanja zauzetog u odlukama ovog revizijskog suda broj Rev-552/97 od 1. ožujka 2000., Gzp-36/09 od 1. lipnja 2009., Revx 905/11 od 21. rujna 2011. Revr 6/02 od 3. srpnja 2003., Revx 557/11 od 29. lipnja 2011. i Rev1402/19 od 16. travnja 2019.

 

U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije, tužitelj se je usprotivio prihvaćanju istoga, ne predlažući određenu odluku revizijskog suda.

 

Postupajući u skladu s odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da postavljena pitanja u prijedlogu nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer ono na što predlagateljica u postavljenim pitanjima ukazuje da bi bilo sporno (kada u postupku postoji potreba za nadvještačenjem te koje je dokaze svrsishodno izvoditi u postupku) je pitanje činjenične naravi i odgovor je potpuno vezan za okolnosti svakog pojedinog slučaja.

 

Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP pa je, na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. ZPP, riješeno kao u izreci.

 

 

Zagreb, 23. prosinca 2020.

 

 

Predsjednica vijeća:

Davorka Lukanović-Ivanišević, v.r.

.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu