- 1 -              I Kž 698/2020-4

 

 

 

 

 

Broj: I Kž 698/2020-4

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ranka Marijana, kao predsjednika vijeća, te Melite Božičević-Grbić i Ileane Vinja, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Davorke Simunić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv opt. V. Š. i dr., zbog kaznenog djela iz čl. 246. st. 1. i 2. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi opt. D. Š.-D. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Puli – Pola od 19. studenog 2020. broj Kv I-259/2020 (K-8/2020-33), u sjednici održanoj 23. prosinca 2020.,

 

r i j e š i o   j e :

 

Odbija se žalba opt. D. Š. – D. kao neosnovana.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Puli – Pola, pod toč. I., opt. D. Š. – D. radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi određena je privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja na 3/7 dijela nekretnine upisane u zk.ul. 1125 k.o. V., Općinskog suda u Pazinu, zemljišnoknjižnog odjela P. k.č. br. 530/4, u naravi kuća i dvorište površine 1139 m², 1. suvlasnički dio 86/508, etažno vlasništvo (E-1), s kojim je neodvojivo povezano pravo vlasništva sa stanom u dijelu prizemlja zgrade, u Planu oznake "A", ukupne površine 85,63 m², koji se posebni dio proteže i na sporedni dio nekretnine – u naravi dvorište u planu oznake "A1", uz zabilježbu zabrane otuđenja i opterećenja naznačene nekretnine u zemljišnoknjižnom odjelu Poreč Općinskog suda u Pazinu. Pod toč. II. određeno je da ta privremena mjera može trajati najdulje 60 dana od dana dostave državnom odvjetniku obavijesti o pravomoćnosti odluke kojom je oduzeta imovinska korist.

 

Protiv tog rješenja žalbu je podnijela opt. D. Š. – D. po branitelju, odvjetniku P. P., bez izričitog navođenja žalbenih osnova, s prijedlogom „da se odbije prijedlog za određivanje predložene privremene mjere“.

 

Spis je, sukladno čl. 495. u vezi s čl. 474. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novineˮ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.) bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

Žalba nije osnovana.

 

Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio i valjano obrazložio da su u konkretnom slučaju ispunjene sve zakonske pretpostavke za određivanjem u izreci opisane privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi od optuženice.

 

Naime, u odnosu na opt. D. Š. – D. egzistira potvrđena optužnica kojom se ista tereti da je na štetu trgovačkog društva D. d.o.o. stekla protupravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 325.622,90 kuna i to stjecanjem nekretnina (toč. 4. i 5. optužnice), odnosno motornog vozila (toč. 6. optužnice) u vlasništvu tog trgovačkog društva znatno ispod njihove tržišne vrijednosti.

 

Osnovano je prvostupanjski sud prihvatio prijedlog državnog odvjetnika da se radi osiguranja naplate terećenog iznosa protupravne imovinske koristi optereti u izreci opisana nekretnina u vlasništvu optuženice, budući da se prema čl. 557.b st. 1. ZKP/08. presumira postojanje opasnosti da tražbina Republike Hrvatske glede oduzimanja imovinske koristi protupravnom radnjom neće moći biti ostvarena ili da će njezino ostvarenje biti otežano ako privremena mjera ne bude određena.

 

Pored toga, prema podacima u spisu, opt. D. Š. – D. je nekretninu upisanu u zk. ul. 3648 k.o. P. (predmet inkriminacije toč. 4. optužnice) te motorno vozilo BMW X3 (toč. 6. optužnice) nakon podnošenja kaznene prijave darovala svom suprugu N. Š., dok je predmetnu nekretninu iz toč 5. optužnice na kojoj je određena privremena mjera, opteretila založnim pravom u iznosu od 73.000,00 eura u korist svog supruga. Sve navedene okolnosti, protivno žalbenim navodima optuženice, upućuju na povećan stupanj opasnosti da će ista raspolaganjima na svojoj imovini osujetiti naplatu terećene protupravno stečene imovinske koristi.

 

Valjano je nadalje prvostupanjski sud utvrdio i to da određivanje predmetne privremene mjere ne predstavlja prekomjeran teret u odnosu na zajamčeno pravo mirnog uživanja vlasništva, odnosno, da načelo razmjernosti nije povrijeđeno. Naime, prema procjeni građevinskog vještaka, vrijednost nekretnine na kojoj je privremena mjera određena (stana površine 85,63 m² s odgovarajućim suvlasničkim dijelom zgrade) iznosi 745.989,29 kuna, a prvostupanjski je sud privremenu mjeru odredio na 3/7 dijela te nekretnine, što predstavlja iznos od 319.709,64 kune. Kako je dakle, vrijednost dijela nekretnine na kojoj je određena privremena mjera manja od iznosa koji se tom privremenom mjerom osigurava, načelo razmjernosti, kako je već rečeno, nije povrijeđeno te su bile ispunjene sve pretpostavke da se na opisani način optereti imovina optuženice.

 

S obzirom da žalbeni navodi nisu osnovani, a niti ispitivanjem pobijanog rješenja, sukladno čl. 494. st. 4. ZKP/08., nisu utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP/08. trebalo odlučiti kao u izreci.

 

Zagreb, 23. prosinca 2020.