Pristupanje sadržaju
Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac
21000 Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
O. sud u S. po sucu ovog suda M. L. kao sucu pojedincu po tužbi
tužiteljice pod 1) E. G. iz O., E. K. 5, OIB: ……., pod 2)
G. G. iz Z., D. 26, OIB: ….., pod 3) T. O. iz Z.,
D. G. 1, OIB: ……, pod 4) B. K. – R. iz Z., I.
J. odvojak 15 H, OIB: ………., pod 5) I. D. P. iz S.,
T. 15, OIB: ………, pod 6) L. M. iz Z., O. 7, OIB:
……, pod 7) Z. D. iz S., M. šetalište 1A, OIB:
……, zastupane po punomoćniku D. D., odvjetniku u S., pod 8)
J. K. iz S., S. ulica 28, OIB: ….. i pod 9) V. R. iz I.,
V. delle M. 25, A., OIB: ….., tužitelji pod 1), 2), 3), 4), 5), 6), 8) i 9)
zastupani po punomoćniku M. Š., protiv tuženika I. M. iz S.,
D. 50, OIB: ……, zastupanog po punomoćniku T. K.,
odvjetniku u S., radi predaje i isplate, i po protutužbi tuženika - protutužitelja I.
M. iz S., D. 50, OIB: ….. zastupanog po punomoćniku
T. K., odvjetniku u S., protiv tužitelja - protutuženika pod 1) E. G. iz
O., E. K. 5, OIB: …, pod 2) G. G. iz Z.,
D. 26, OIB: …., pod 3) T. O. iz Z., D. G. 1, OIB:
….., pod 4) B. K. – R. iz Z., I. J. odvojak 15 H, OIB:
….., pod 5) I. D. P. iz S., T. 15, OIB: ……., pod 6)
L. M. iz Z., O. 7, OIB: …., pod 7) Z. D. iz
S., M. šetalište 1A, OIB: ……., zastupane po punomoćniku D.
D., odvjetniku u S., pod 8) J. K. iz S., S. ulica 28, OIB:
……….. i pod 9) V. R. iz I., V. delle M. 25, A., OIB: …….,
tužitelji pod 1), 2), 3), 4), 5), 6), 8) i 9) zastupani po punomoćniku M. Š., radi
utvrđenja, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 12. studenog 2020. u prisutnosti
punomoćnika tužitelja – protutuženika pod 1), 2), 3), 4), 5), 6), 8) i 9) M. Š.,
odvjetnika u S., zamjenika punomoćnika tužiteljice - protutužene pod 7) F. Ć.,
odvjetnika u S. i zamjenika punomoćnika tuženika – protutužitelja M. U.,
odvjetnika u S. i objavljene 22. prosinca 2020.
P-769/19-27
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja – protutuženika pod 1) E. G., OIB:
………., pod 2) G. G., OIB: ……, pod 3) T. O., O.:
……, pod 4) B. K. – R., O.: ……., pod 5) I.
D., O.: ……., pod 6) L. M., O.: ……….., pod
7) Z. D., O.: …….., pod 8) J. K., O.: …….. i
pod 9) V. R., OIB: ……, koji glasi:
"1. Dužan je tuženik I. M. iz S., u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe
predati tužiteljima u posjed nekretninu označenu kao čest. zem. 5142/1 upisanu u Z.U.
6218 za K.O. S..
2. Tuženik se može osloboditi svoje obveze iz toč. 1. izreke presude ukoliko tužiteljima isplati ukupan iznos od 1.005.000,00 kn i to:
- G. E. iznos od 335.000,00 kn uvećano za zateznu kamatu koja teče na taj
iznos počevši od 14. prosinca 2007. po stopi utvrđenoj sukladno U. o visini stope
zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008., pa do isplate po stopi u visini eskontne stope
koju određuje N. koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo
tekućem polugodištu uvećano za 5 postotnih poena
- G. G. iznos od 55.833,33 kn uvećano za zateznu kamatu koja teče na
taj iznos počevši od 14. prosinca 2007. po stopi utvrđenoj sukladno U. o visini
stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008., pa do isplate po stopi u visini eskontne
stope koju određuje N. koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo
tekućem polugodištu uvećano za 5 postotnih poena
- O. T. I. od 55.833,33 kn uvećano za zateznu kamatu koja teče na taj
iznos počevši od 14. prosinca 2007. po stopi utvrđenoj sukladno U. o visini stope
zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008., pa do isplate po stopi u visini eskontne stope
koju određuje N. koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo
tekućem polugodištu uvećano za 5 postotnih poena
- R. D. iznos od 55.833,33 kn uvećano za zateznu kamatu koja teče na
taj iznos počevši od 14. prosinca 2007. po stopi utvrđenoj sukladno U. o visini
stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008., pa do isplate po stopi u visini eskontne
stope koju određuje N. koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo
tekućem polugodištu uvećano za 5 postotnih poena
- P. I. iznos od 55.833,33 kn uvećano za zateznu kamatu koja teče na
taj iznos počevši od 14. prosinca 2007. po stopi utvrđenoj sukladno U. o visini
stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008., pa do isplate po stopi u visini eskontne
stope koju određuje N. koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo
tekućem polugodištu uvećano za 5 postotnih poena
- L. M. iznos od 223.333,33 kn uvećano za zateznu kamatu koja teče
na taj iznos počevši od 14. prosinca 2007. po stopi utvrđenoj sukladno U. o visini
stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008., pa do isplate po stopi u visini eskontne
stope koju određuje N. koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo
tekućem polugodištu uvećano za 5 postotnih poena
- D. Z. iznos od 55.833,33 kn uvećano za zateznu kamatu koja teče
na taj iznos počevši od 14. prosinca 2007. po stopi utvrđenoj sukladno U. o visini
stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008., pa do isplate po stopi u visini eskontne
P-769/19-27
stope koju određuje N. koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo
tekućem polugodištu uvećano za 5 postotnih poena
- T. M. iznos od 55.833,33 kn uvećano za zateznu kamatu koja teče na
taj iznos počevši od 14. prosinca 2007. po stopi utvrđenoj sukladno U. o visini
stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008., pa do isplate po stopi u visini eskontne
stope koju određuje N. koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo
tekućem polugodištu uvećano za 5 postotnih poena
- K. J. iznos od 55.833,33 kn uvećano za zateznu kamatu koja teče na
taj iznos počevši od 14. prosinca 2007. po stopi utvrđenoj sukladno U. o visini
stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008., pa do isplate po stopi u visini eskontne
stope koju određuje N. koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo
tekućem polugodištu uvećano za 5 postotnih poena
- R. L. iznos od 55.833,33 kn uvećano za zateznu kamatu koja teče na
taj iznos počevši od 14. prosinca 2007. po stopi utvrđenoj sukladno U. o visini
stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008., pa do isplate po stopi u visini eskontne
stope koju određuje N. koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo
tekućem polugodištu uvećano za 5 postotnih poena
2. Dužan je tuženik naknaditi tužiteljima troškove parničnog postupka u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe. "
I.. Prihvaća se protutužbeni zahtjev tuženika – protutužitelja I. M., OIB:
…….., koji glasi:
"1. Utvrđuje se da je tuženik – protutužitelj I. M. iz S.,
D. 50, OIB: …….., isključivi vlasnik nekretnine označene sa čest.
zem. 5142/1, upisane u zk. ul. br. 8005, K.O. S. 329711, u naravi vinograd, pa se
isti ovlašćuje da na temelju ove presude zatraži i ishodi upis prava vlasništva na
predmetnoj nekretnini, na svoje ime uz istodobno brisanje tog prava s imena tužitelja –
protutuženika E. G., OIB: ….. za 6/18 dijela, G. G., OIB:
…….. za 1/18 dijela, O. T., OIB: …. za 1/18 dijela, R.
D., OIB: ……… za 1/18 dijela, čiji isključivi nasljednik je B. K.
– R., OIB: ….., D. P. I., OIB: ….. za 1/18
dijela, L. M., OIB: …… za 4/18 dijela, D. Z., OIB:
. za 1/18 dijela, K. J., OIB: …. za 1/18 dijela, B.
R., OIB: ………. za 1/18 dijela, za cijelo što je tužitelj – protutuženik dužan
priznati i trpjeti, sve u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.
2. Dužni su tužitelji – protutuženici pod 1) E. G., OIB: ……….. pod
2) G. G., OIB: ………, pod 3) T. O., OIB: ……, pod 4)
B. K. – R., OIB: ……., pod 5) I. D. P., OIB:
……, pod 6) L. M., OIB: …………., pod 7) Z. D.,
OIB: …….. pod 8) J. K., OIB: …….. i pod 9) V. R. iz,
OIB: …….. naknaditi tuženiku – protutužitelju I. M., OIB:
………, u roku od 15 dana, parnični trošak u iznosu od 66.250,00 kn zajedno sa
zakonskim zateznim kamatama koje teku od 22. prosinca 2020. pa do isplate, po stopi
koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja
kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim
P-769/19-27
društvima izračunate na referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri postotna poena."
Obrazloženje
Predmetna tužba tužitelja pod 1) E. G., pod 2) G. G., pod 3) T. O.,
pod 4) D. R., pod 5) I. D., pod 6) N. – N. M., pod 7) Z.
D., pod 8) M. T. – M., pod 9) A. K. i pod 10) L. R.
zaprimljena je 14. prosinca 2007. protiv tuženika I. M. (u daljnjem tekstu: tuženik),
te se u istoj navodi da su tužitelji nasljednici upisanih suvlasnika na nekretnini označenoj kao
čest. zem. 5142/1 upisane u Z.U. 727 K.O. S., ujedno da su upisani i kao posjednici iste
nekretnine. T. da je na predmetnoj nekretnini izgradio kuću koja da je dovršena pred
početak D. rata i da je navodno kupio predmetnu nekretninu od pok. J. B.,
a prema tuženikovom kazivanju u postupku posl. br. I P-23/05. Tužitelji da su se i pisanim
putem obratili tuženiku i predložili mirno rješenje spora kupnjom predmetne nekretnine,
međutim na predloženo tuženik da se oglušio te su predložili sudu donošenje presude kojom
će se tuženika obvezati na predaju nekretnine koja je predmet spora kao i da mu se zabrani
svako daljnje pačanje u to zemljište i da mu se naloži naknada parničnog troška.
U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da su navodi iz tužbe neosnovani, sporna
nekretnina da je njegovo isključivo vlasništvo i da ju je kupio 1964. te na istoj sagradio
obiteljsku stambenu kuću iste godine i u toj kući da stanuje sa svojom obitelji. Nadalje
tuženik navodi da ga nikad nitko nije smetao u korištenju zemljišta i kuće od dana kada je
kupio zemljište kao i da je upisan kao posjednik zemljišta i kuće, uložio je i prigovor zastare
navodeći da je na legitiman način nekretninu stekao 1964. godine, pa je predložio sudu da
tužbeni zahtjev tužitelja odbije kao neosnovan.
U podnesku koji je zaprimljen 27. siječnja 2012. tužitelji su naveli da postavljaju i
alternativni zahtjev na način da su tuženiku voljni prepustiti pravo vlasništva nad predmetnom
nekretninom ukoliko im isplati, sukladno pripadajućim dijelovima, sveukupan iznos od
1.005.000,00 kn. Tužitelji su tijekom postupka označeni na način kako je to navedeno u
uvodu ove presude (u daljnjem tekstu tužitelji).
Podneskom od 12. rujna 2019. tužitelj je postavio protutužbeni zahtjev sadržaja kako
je to navedeno u točci II. izreke ove presude između navodnih znakova, ističući da su tužitelji
predmetnu tužbu podnijeli 43 godine nakon tuženikovog posjedovanja predmetne nekretnine,
da tuženika nitko nije smetao u mirnom posjedu iste sve do podnošenja tužbe te da je
predmetna parcela u posjedovnom listu bila upisana na ime J. B. za cijelo, a od kojeg
da je tuženik kupio istu nekretninu i da je sada kao posjednik upisan upravo tuženik.
U odnosu na istaknuti protutužbeni zahtjev tužitelji su naveli da isti u cijelosti
osporavaju, da je predmetna čestica bila u društvenom vlasništvu i da kao takva nije ni mogla
biti u pravnom prometu, te da su ugovori koji se odnose na zemlju u društvenom vlasništvu
ništavi. Tuženik da predmetnu nekretninu nije stekao na legitiman način, da u odnosu na istu
ima zaključeni ugovor ali da je isti ugovor ništav i da nije podoban za provedbu, da je tuženik
od trenutka zaključenja kupoprodajnog ugovora znao da prodavatelj J. B. nije knjižni
vlasnik, da kupuje zemlju od nevlasnika i da bez ikakve dozvole gradi kuću na tuđem
zemljištu. Nadalje J. B. da nije uredio zemljišnoknjižno stanje iz razloga što je zemlja
P-769/19-27
bila u društvenom vlasništvu, a što da je bilo poznato i J. B. kao i da mu je bila
poznata činjenica da se radi o zemlji koja je vlasništvo obitelji G., a o čemu da je svjedočio
i u drugim postupcima koji su vođeni pred istim sudom. Ujedno i tuženik da je u tim istim
postupcima svjedočio da mu je poznato da je riječ o zemlji koja je vlasništvo obitelji G., da
je tuženik upisan u katastar 1995. godine i to temeljem zapisnika sastavljenog u uredu.
Ujedno da kupoprodaja nije obavljena 1964. godine već 1970., objekt da je sagrađen mnogo
godina kasnije i da nije bilo riječi o prijenosu prava vlasništva nego o pravu korištenja, kao i
da je prodavatelj imao obvezu urediti zemljišno knjižno stanje, a što sve da je razvidno iz
zaključenog Ugovora o kupoprodaji između tuženika i J. B.. Predmetna nekretnina da
je do stupanja na snagu Zakona o vlasništvu bila izvan pravnog prometa s obzirom na oznaku
"nac" te su predložili da sud usvoji tužbu a odbije protutužbeni zahtjev.
Tijekom postupka preminuli su tužitelji pod 4), 6), 8), 9) i 10) te je kao nasljednik
tužiteljice A. K. proglašen J. K., kao nasljednica N. (N.) M. je
proglašena L. M., kao nasljednica M. T. je proglašena E. G., kao
nasljednik L. R. je proglašen V. R. te kao nasljednica D. R. je
proglašena B. K. – Ražem, što je sve razvidno iz priloženih Rješenja o
nasljeđivanju.
Tijekom postupka izveden je dokaz pregledom Rješenja o nasljeđivanju O.
suda u S. br. O-1180/11 od 4. kolovoza 2011., dopisa od 26. studenog 2007. upućenog
tuženiku od strane O. ureda M. K., I. iz zemljišne knjige za K.O.
S., Z.U. 727, U. D. geodetske uprave, P. ureda za katastar S.,
I. S., P. promjena na kat. čest. zem. 7034/1 K.O. S., U. o
kupoprodaji nekretnina zaključenog 8. veljače 2005. između T. O., G. G.,
D. R., I. D., N. M., Z. D., A. K., M.
T. i L. R. kao prodavatelja te I. M. kao kupca, U. o kupoprodaji
zaključenog između J. B. kao prodavatelja i tuženika kao kupca 10. veljače 1970.
godine, Zapisnika sastavljenog u prostorijama Ureda za katastarsko geodetske poslove S.
od 18. srpnja 1995., Zemljišnoknjižnog izvatka, Rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-789/91
od 18. lipnja 1991., Zapisnika sačinjenog 2. ožujka 1987. u predmetu O. suda u S.
poslovni broj I. P.-1761/81,vještva sačinjenog po sudskom vještaku A. Z. za potrebe u
postupku I. P.-1761/81, U. D. geodetske uprave, P. ureda za katastar
S., O. za katastar nekretnina S. od 5. lipnja 2013., u postupku je izveden i dokaz
očevidom na lice mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka geodeta u osobi T. Č.,
saslušanjem tužiteljice pod 1) i tuženika kao parničnih stranaka, te saslušanjem I. B. i
D. Š. u svojstvu svjedoka.
Stranke su po punomoćnicima popisale parnični trošak.
Tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika pod 1), pod 2), pod 3), pod 4), pod 5), pod 6), pod 7), pod 8) i pod 9) nije osnovan.
Protutužbeni zahtjev tuženika – protutužitelja je osnovan.
Polazeći od tvrdnje tuženika da je predmetnu nekretninu kupio 1964. godine i da je
stekao pravo vlasništva iste i dosjelošću a obzirom da je nedvojbeno utvrđeno da je tuženik
zaključio Ugovor o kupoprodaji 10. veljače 1970. godine, to je u postupku trebalo utvrditi je li
P-769/19-27
tuženik stekao pravo vlasništva dosjelošću po pravilima bivšeg OGZ-a, koja pravila su se
ranije primjenjivala temeljem Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja
1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (službeni list SFRJ broj 86/1946), odnosno
temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941.
("Narodne novine" broj: 73/91) te prema odredbama ranije važećeg Zakona o osnovnim
vlasničkopravnim odnosima. Dakle, valjalo je kao prvo odlučiti o osnovanosti protutužbenog
zahtjeva s obzirom da je isti usmjeren na utvrđenje prava vlasništva nekretnine koju tužitelji
traže da im se preda u posjed odnosno da im se isplati zatraženi novčani iznos na ime
alternativnog ispunjenja obveze.
Prema odredbi članka 388. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
(„Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08,
38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – u daljnjem tekstu ZV) propisano je da se stjecanje,
promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava stupanjem na snagu tog Zakona prosuđuju
prema njegovim odredbama, ako ovim prijelaznim i završnim odredbama ili posljednjim
Zakonom, nije drugačije određeno, dok je stavkom 2. istog članka propisano da se stjecanje,
promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju
prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka
prava i njihovih pravnih učinaka.
Prema odredbi čl. 161. st. 1. ZV-a propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od
osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari s tim da je
odredbom čl. 162. st. 1. ZV-a propisano kako da bi u postupku pred sudom ili drugim
nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da
mu ona preda posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo
vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.
Na temelju pravnog pravila paragrafa 1460 bivšeg OGZ-a, a na koje pravilo se kao
mjerodavno pravo upućuje s obzirom na započeto dosjedanje, za stjecanje prava vlasništva
dosjelošću bile su potrebne sljedeće pretpostavke: sposobnost stjecatelja, sposobnost stvari da
bude u vlasništvo, posjed određene kvalitete i vrijeme dosjelosti određeno zakonom.
Iste pretpostavke bile su propisane i člankom 28. ranije važećeg Zakona o osnovnim
vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj: 53/91, 9/92 i 77/92 – dalje: ZOVO), koji
je stupio na snagu 1. rujna 1980., s tim što je kvalificirani posjednik (savjestan, istinit i
zakonit) stjecao pravo vlasništva na nekretnini dosjelošću protekom roka od deset godina
(redovita dosjelost) a posjednik koji je samo savjestan protekom roka od dvadeset godina –
izvanredna dosjelost.
Pregledom Rješenja o nasljeđivanju O. suda u S. br. O-1180/11 od 4.
kolovoza 2011. proizlazi da je iza smrti A. K. kao nasljednik proglašen J. K., iz
R. o nasljeđivanju br. O-680/08 da je iza smrti N. (N.) M. kao nasljednica
proglašena L. M., iz R. o nasljeđivanju br. O-2819/16 od 15. ožujka 2017.
proizlazi da je iza smrti M. T. – M. kao nasljednica proglašena E. G., iz
R. o nasljeđivanju br. O-2913/17 od 7. rujna 2017. da je iza smrti L. R. kao
nasljednik proglašen V. R. te iz R. o nasljeđivanju br. O-9101/18 od 20. prosinca
2018. da je iza smrti D. R. kao nasljednica proglašena B. K. – R..
P-769/19-27
Pregledom dopisa od 26. studenog 2007. upućenog tuženiku od strane Odvjetničkog
ureda M. K. proizlazi da se u dopisu navodi da navedena odvjetnica kao
punomoćnica obitelji G. ,kao nasljednika upisanih suvlasnika na čest. zem. 5142/1 K.O.
S., navodi da su njezine stranke voljne razgovarati radi prodaje iste zemlje odnosno
kupnje ,sve s obzirom da je tuženik na toj nekretnini sagradio kuću u kojoj da stanuje bez
valjane pravne osnove.
Pregledom Izvatka iz zemljišne knjige za K.O. Solin, Z.U. 727 proizlazi da čest. zem.
5142/1 oznake vinograd ima površinu od 670 m2, te da je pravo vlasništva upisano na ime
J. G. i S. G. za po 4/18 dijela, I. G., F. G., M.
P., A. M., T. M. i L. R. za po 1/18 dijela te A. G. i
N. G. za po 2/18 dijela, te se u napomeni navodi da je pod brojem Z-4359/97 zaprimljen
prijedlog A. K. kojim traži brisanje društvenog vlasništva.
Pregledom Uvjerenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar S.,
I. S., proizlazi da je isto izdano 16. kolovoza 2005. te se navodi da je uvidom u
dokumentaciju s kojom taj ured raspolaže utvrđeno da na kat. čest. zem. 7034/1 i 7034/2 (zk
čest. zem. 5142/1 i 5067/6), sve K.O. S., postoji objekt , revizijom iz aviosnimka od 1969.
godine, uvjerenje je izdano na zahtjev tuženika radi priključka na kanalizaciju.
Pregledom Povijesti promjena na kat. čest. zem. 7034/1 K.O. S. proizlazi da je ista
čestica prema evidencije stare izmjene od 1952., odgovarala dijelu čestice zemljišta zk 5142
K.O. S., površine 2118 m2, dio površine 400 m2 da je bio upisan u Posjedovnom listu 117
K.O. S. na ime F. B., dio u površini od 1781 m2 da je bio upisan u Posjedovnom listu
1051 K.O. S. na ime A. G. i drugih (B.). Nadalje, stupanjem na snagu nove
katastarske izmjene u razdoblju od 1958. do 1964. da je zemljište katastarske oznake 7034
površine 954 m2, od toga kamenjar – neplodno 173 m2 i pašnjak 781 m2 bilo upisano u
Posjedovnom listu 181 K.O. S. na ime J. B. za cijelo. Geodetskim elaboratom iz
1985. da je izvršena dioba kat. čest. 7034 površine 954 m2 na način da je formirana čestica
katastarske oznake 7034/1, zk oznake 5142/1 površine 670 m2 te čestica katastarske oznake
7034/2 u površini od 284 m2. Spiskom promjena iz 1991. cijeli posjed koji je upisan u
Posjedovnom listu 181 K.O. S. da prelazi na ime I. B., Z. J. i V.
J. za po 1/3 dijela, a spiskom promjena iz 1995. i temeljem Zapisnika sastavljenog u
uredu da čest. zem. 7043/1 ukupne površine 670 m2 da prelazi u posjedovni list 3537 K.O.
S. na ime tuženika za cijelo i takav upis da ostaje nepromijenjen do danas.
Pregledom Ugovora o kupoprodaji nekretnina zaključenog 8. veljače 2005. između
T. O., G. G., D. R., I. D., N. M., Z.
D., A. K., M. T. i L. R. kao prodavatelja te I. M. kao
kupca proizlazi da je predmet ugovora nekretnina označena kao čest. zem. 5142/2 površine
932 m2 upisane u Z.U. 727 K.O. S. te da kupoprodajna cijena iznosi 3.905,00 eura.
Pregledom Ugovora o kupoprodaji zaključenog između J. B. kao prodavatelja i
tuženika kao kupca 10. veljače 1970. godine proizlazi da se u istome navodi kako je
prodavatelj kupcu prodao 1964. godine čest. zem. 5142 tijelo III. Z.U. 727 K.O. S. i to
pravo vlasništva odnosno pravo korištenja u cjelini, da su stranke složne da je predmetna
nekretnina u vrlo lošem stanju i da obuhvaća površinu od 1100 m2, prodavatelj da se
obvezuje da će srediti zk stanje o svom trošku u roku od dvije godine, kupoprodajna cijena je
P-769/19-27
navedena u visini od 300.000 starih dinara, potpis prodavatelja je ovjeren 11. kolovoza 1970.
godine kod nadležnog tijela, Ugovor je 11. veljače 1970. ovjeren kod Uprave prihoda
skupštine O. S. te je 20. srpnja 1970. plaćen i porez na promet nekretnina.
Pregledom Zapisnika sastavljenog u prostorijama Ureda za katastarsko geodetske
poslove S. od 18. srpnja 1995. proizlazi da su u ovaj ured pristupili tuženik te V. J.,
a radi sređivanja posjeda za čest. zem. 7034/1 i 7034/2, te da je tuženik izjavio da je navedene
čestice još 1964. godine kupio od J. B. i da traži da se navedene čestice upišu u njegov
posjed te da prilaže U. o kupoprodaji, V. J. je izjavio da se slaže sa izjavom
I. M. te su zapisnik navedeni i potpisali. Nadalje je navedeno na poleđini zapisnika
da su naknadno pristupile I. B., J. Z. i V. J., navedenima da je
pročitan zapisnik i da su ga u znak suglasnosti i potpisale.
Pregledom Zemljišnoknjižnog izvatka za čest. zem. br. Z.U. 727 K.O. S. proizlazi
da je čest. zem. 5142/1 oznake vinograd i površine 670 m2 27. prosinca 1907. upisano pravo
vlasništva u korist M. G. pok. I. iz S..
Pregledom Rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-789/91 od 18. lipnja 1991. proizlazi da
je ovaj sud iza smrti J. B. kao nasljednice proglasio I. B., Z. J. i V.
J. te da je između ostalog predmet ostavine i kat. čest. zem. 7034/1.
Pregledom Zapisnika sačinjenog 2. ožujka 1987. u predmetu O. suda u S.
poslovni broj I. P.-1761/81, po tužbi tužitelja A. K. i dr. protiv tuženika B. E. i
dr. radi predaje posjeda, proizlazi da je na istom ročištu kao svjedok saslušan J. B. te da
je naveo da je zemlja koja je predmet spora nekada bila vlasništvo obitelji G. a da ju je
obrađivao otac tuženika E.. Nadalje, u istom predmetu na ročištu održanom 9. ožujka
2000. saslušan je I. M. kao svjedok te je između ostalog naveo da se njegova kuća
nalazi u blizini zemlje o kojoj ga sud pita i da tu zemlju zovu B. jer obitelj G.
nazivaju tim nadimkom, kao i da otkada se on doselio u Solin 1954. godine nikada nitko na tu
zemlju nije svraćao.
Pregledom Vještva sačinjenog po sudskom vještaku A. Z. za potrebe u postupku
I. P.-1761/81 proizlazi da je vještak u svom vještvu naveo da je čest. zem. 5142/1, vinograd
površine 670 m2 uknjižena na ime sedam G. te da je zemljište nacionalizirano od 8.
kolovoza 1968. godine, a da je kao posjednik upisan B..
Pregledom Uvjerenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar S.,
O. za katastar nekretnina S. od 5. lipnja 2013. proizlazi da na katastarskim česticama
7034/1 i 7034/2 K.O. S. nije evidentirana građevina prije 15. veljače 1968. godine.
U postupku je izveden i dokaz očevidom na lice mjesta uz sudjelovanje sudskog
vještaka geodeta u osobi T. Č. te je na terenu utvrđeno da čest. zem. 5142/1 (kat.
čest. zem. 7034/1) u naravi sa istočne strane predstavlja put oznake 5068/2, zatim dvorišni
prostor sa šest maslina a sa sjeverne strane betonski plato, maslinik i garažu, dok da je na
istočnom dijelu objekt tuženika. Č.. zem. da je najvećim dijelom jasno omeđena na terenu i
to sa sjevera i zapada betonskim zidom a ostale međe na terenu da nisu vidljive, te da međa
prema čest. zem. 5067/6 (kat. čest. zem. 7034/2) ne postoji na terenu i da tuženik tvrdi da je ta
čestica njegovo vlasništvo.
P-769/19-27
U svom nalazu i mišljenju sudski vještak T. Č., na koje vještvo stranke
nisu imale primjedbi, navodi da je predmet očevida označen na prikazu lica mjesta slovima
A,B,C,D,E,F,A, te da odgovara čest. zem. 5142/1 (kat. čest. zem. 7034/1), da se u zemljišniku
vodi u Z.U. 6218 kao vinograd površine 670 m2 i to u posjedovnom listu broj 3537 kao
kamenjar i pašnjak ukupne površine 670 m2. U naravi na čest. zem. 5142/1 da se nalazi
prilazni put stambenom objektu na čest. zem. 5068/2, garaža tuženika površine 30 m2,
sjeverni dio u površini od 24 m2 da je kuća i okućnica tuženika.
U svom stranačkom iskazu tuženik je naveo da je predmetnu nekretninu kupio od
J. B. 1963. odnosno 1964. godine i na njoj da je sagradio stambenu kuću u kojoj da
stanuje od 1968., dok da je izgradnju završio 1967. godine. Pored toga da je kupio i neke
druge susjedne parcele od obitelji P. i to iz razloga što je nekretnina oznake čest. zem.
5142/1 imala oblik slova L, te da se na njoj nije moglo graditi, a radi čega da je kupio još
jedan kvadratni komad od obitelji P., na kojem dijelu da je sagradio kuću. Od tada da
čitavo vrijeme nesmetano drži u posjedu spornu nekretninu i da je nešto bilo sporno da bi to
bio riješio sa pokojnim J. G. zvanim B.. Problemi da su započeli otprilike
2007. godine, ujedno da je od tužiteljice pod 1) E. G. kupio dio zemljišta za put kao
prilaz kući zajedno sa susjedom B. i to u širini od 3,5 metara i za iznos
kupoprodajne cijene od 3.000,00 D., put da je dužine otprilike 35 metara. Nadalje je naveo
da ne posjeduje pisani Ugovor o kupnji nekretnine od B., da je zemljište kupio od vlasnika
jer je smatrao da je zemlja od onoga koji je i obrađuje, dok da posjeduje ugovor za kupnju
zemljišta koji je zaključio sa obitelji P..
Tužiteljica pod 1) u svom iskazu je navela da je pokrenula postupak radi proglašenja
ništetnim Ugovora o kupoprodaji kao i donesenog rješenja u Katastarskom uredu, te da je
došla do saznanja da su iza smrti J. B. istoga naslijedili supruga i dvije kćerke, a da je
predmet ostavine i zemljište koje je sporno u ovom postupku. Tuženik da je oduvijek znao da
je predmetno zemljište u vlasništvu obitelj G., o tome da je imao saznanja i J. B. a da
je zemljište obrađivao otac njezinog supruga sve dok isto nije nacionalizirano, odnosno da je
vodio brigu o tom zemljištu i plaćao porez. U razdoblju od 1985. do 1990. da je saznala da je
na tom zemljištu sagrađena kuća, međutim da tužitelji nisu poduzimali nikakve radnje jer je
zemlja bila nacionalizirana a 1996. da su pokrenuli i postupak radi povrata nacionaliziranog
zemljišta. Sa tuženikom da je kontaktirala 2005. godine i te prigode da joj je tuženik pokazao
i kupoprodajni ugovor te je nadalje nadodala da J. B. nije ni u kakvoj rodbinskoj vezi sa
tužiteljima.
Saslušana svjedokinja I. B. u svom iskazu je navela da poznaje tuženika i da
joj je poznato da je dotični kupio predmetno zemljište otprilike 60-ih godina prošlog stoljeća
te na istom sagradio kuću 1963. ili 1964. godine u kojoj da i danas stanuje. Z. da je
kupio od J. B. te da tuženika nikada nitko nije ometao u korištenju kuće kao ni zemljišta
koje se nalazi uokolo te iste kuće.
D. svjedok D. Š. je u svom iskazu naveo da poznaje tuženika, da je
zemljište kupio od B. i na istome sagradio kuću te da ga nitko nikada nije ometao u
korištenju te nekretnine, kuću da je sagradio otprilike 1965. godine.
P-769/19-27
Predmet spora po tužbi predstavlja zahtjev tužitelja od 1) do 9) na predaju u posjed
zemljišta označenog kao čest. zem. 5142/1 upisanog u Z.U. 727 K.O. S. (kat. čest. zem.
7034/1) te je tijekom postupka predloženo da se tuženik može osloboditi obveze predaje u
posjed ukoliko tužiteljima isplati određenu novčanu naknadu u ukupnom iznosu od
1.005.000,00 kn. Nadalje, po postavljenom protutužbenom zahtjevu tuženik je tražio da se
utvrdi isključivim vlasnikom te nekretnine te da ga se ovlasti da na temelju ove presude
zatraži i ishodi upis prava vlasništva na istoj uz istovremeno brisanje tog prava s imena
tužitelja u pripadajućim dijelovima.
S obzirom da isključivo vlasnik ima pravo zahtijevati predaju nekretnine u posjed, za
odlučivanje o istaknutoj tužbi nužno je bilo utvrditi osnovanost istaknutog protutužbenog
zahtjeva koji glasi na utvrđenje prava vlasništva sporne nekretnine.
U ovom postupku tuženik tvrdi da je nekretninu koja je predmet spora kupio od J.
Bulja i to otprilike 1964. i tada da je stupio u posjed iste te izgradio kuću u kojoj da stanuje od
1968. godine pa da je stoga vlasništvo stekao dosjelošću.
Na temelju pravnog pravila paragrafa 1460 bivšeg OGZ-a, koja pravila su se ranije
primjenjivala temeljem Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941.
godine i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list SFRJ" broj 86/1946), odnosno
koja pravila se danas primjenjuju temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa
donesenih prije 06. travnja 1941. godine ("Narodne novine" broj 73/91), za stjecanje prava
vlasništva dosjelošću bile su potrebne slijedeće pretpostavke: Sposobnost stjecatelja,
sposobnost stvari da bude u vlasništvu, posjed određene kvalitete i vrijeme dosjelosti
određeno zakonom (30 godina ili 40 godina, odnosno 20 godina sukladno Načelnom mišljenju
proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda od 04. travnja 1960.). Prema odredbi članka
23. stavak 4. ranije važećeg Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne
novine" broj 53/91, 9/92 i 77/92, dalje: ZOVO, koji Zakon je stupio na snagu 1. rujna 1980.)
savjesni posjednik nepokretne stvari na kojoj drugi ima pravo vlasništva stječe pravo
vlasništva te stvari protekom 20 godina.
Ovaj sud smatra utvrđenim da je tuženik stupio u posjed predmetne nekretnine već
1964. godine, a zasigurno najkasnije 1970. godine, da je u kupoprodajnom ugovoru navedena
kao predmet prodaje čest. zem. 5142 tijelo III Z.U. 727 K.O. S.,koja čestica je u razdoblju
od 1966 -1978 cijepana na dvije čestice i to na kat.čest. zem. 7034/1 površine 670 m2 a koja
je predmet spora u ovom postupku i na kat.čest. zem. 7034/2 površine 248 m2, prodavatelj
J. B. u trenutku kupoprodaje da je bio upisan kao posjednik čest. zem. 7034, potom da
su bile upisane njegove nasljednice koje su dale suglasnost da se kao posjednik upiše tuženik.
Dakle nedvojbeno je da je tuženik upisan kao posjednik temeljem zaključenog kupoprodajnog
Ugovora i temeljem suglasnosti tada upisanih posjednica I. B., Z. J. i V.
J., nasljednica J. B.. Također je za navesti da je autosnimkom utvrđeno da na
navedenoj čestici postoji izgrađen objekt još 1969. godine te je mišljenje ovog suda da su od
zaključenja kupoprodajnog Ugovora tuženiku započeli teći rokovi za stjecanje prava
vlasništva dosjelošću a iz svega naprijed navedenog je razvidno da je posjed tuženika
kvalificiran jer je zakonit i zasniva se na valjanoj pravnoj osnovi (kupoprodajnom Ugovoru),
istinit jer nije pribavljen silom, prijevarom ili zloupotrebom povjerenja i pošten jer se poštenje
posjednika pretpostavlja te tko tvrdi drukčije dužan je u postupku to i dokazati dok tužitelji
nisu dokazali da tuženik ne bi bio pošten odnosno da ne bi bio savjestan posjednik, kao ni da
P-769/19-27
je znao ili da je mogao znati da nekretnina nije vlasništvo prodavatelja. Dakle tuženik, pod
pretpostavkom da je u posjed stupio 1970. godine, do podnošenja predmetne tužbe u ovoj
pravnoj stvari predmetnu nekretninu je posjedovao 37 godina i nikada ga nitko u tome nije
ometao, o čemu su svjedočili saslušani svjedoci D. Š. i I. B., čije iskaze sud
smatra vjerodostojnima, a ujedno su i u skladu sa podacima nadležnog Ureda za katastar o
upisu posjeda na predmetnoj nekretnini te bi tuženikov posjed mogao postati nepošten tek
podnošenjem tužbe. Još je za navesti da okolnost da prodavatelj, kako to tvrde tužitelji nije
bio vlasnik nekretnine koja je predmet Ugovora o kupoprodaji, ne čini sklopljeni Ugovor
nevaljanim i to stoga što Ugovor nije ništav samo zato što ga je sklopio nevlasnik.
U vrijeme stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine i to kupoprodajom, dakle
pravnim poslom, za stjecanje prava vlasništva bili su odlučni pravni osnov (titulus) - ugovor
te pravni način (modus) stjecanja odnosno predaja posjeda, budući da su se u to vrijeme, na
sporni odnos stjecanja prava vlasništva primjenjivala pravna pravila bivšeg OGZ-a (pravno
pravilo 380.) prema kojem je za stjecanje prava vlasništva bio potreban valjani pravni osnov
(titulus) i pravni način stjecanja (modus) dok se prema pravnom pravilu iz paragrafa 431.
OGZ-a prijenos prava vlasništva na nekretninama vršio uknjižbom u zemljišnim knjigama,
kao načinom stjecanja prava vlasništva. Kasnije je navedena pravna pravila sudska praksa
tumačila tako da se vlasništvo nekretnina moglo steći ne samo upisom u zemljišne knjige već
i na temelju ugovora, ako je ugovor faktično izvršen, pri čemu je predaja posjeda tumačena
kao modus stjecanja.
Kako je u postupku kao nedvojbeno utvrđeno da tuženik ima naslov stjecanja
vlasništva i to baš Kupoprodajni ugovor zaključen između J. B. kao prodavatelja i
tuženika kao kupca 10. veljače 1970. godine, koji ugovor sadrži bitne sastojke kupoprodajnog
ugovora te isti predstavlja pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva ali temeljem kojeg se
tuženik nije mogao upisati kao vlasnik, posjed utemeljen na tom Ugovoru je zakonit u smislu
odredbe čl. 1461. OGZ-a kojom je bilo propisano da je zakonit i dovoljan za dosjelost svaki
posjed utemeljen na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost, da je ova pristojala
prodavaocu.
Nadalje, premda u povijesnom zemljišnoknjižnom izvatku ovaj sud ne nalazi upisanim
da bi bilo riječi o zemljištu koje je podruštvovljeno odnosno nacionalizirano, iz vještva
sudskog vještaka A. Z. bi proizlazilo da je ta ista čestica nacionalizirana 8. kolovoza
1968. godine, a ujedno se i u samom Ugovoru o kupoprodaji navodi da je riječ o zemljištu
koje je nacionalizirano (prodavatelj kupcu prodao u cjelini pravo vlasništva odnosno pravo
korištenja zemljišta koje je predmet spora), to je valjalo raspraviti i je li tuženik, pod
pretpostavkom da je riječ o nacionaliziranom zemljištu, mogao steći pravo vlasništva na istom
dosjelošću.
U vrijeme dosjedanja potrebno je uračunati vrijeme od kada se tuženik nalazio u
posjedu predmetne nekretnine a sukladno članku 388. ZV-a i to stoga što u vrijeme
dosjedanja, sukladno shvaćanju Europskog suda za ljudska prava izraženim u odlukama T.
(Z. broj: 35298/04), J. (Z. broj:22768/12) i R. i dr. ( Z. broj:
37685/10) protiv R. H., treba uračunati i vrijeme do 8. listopada 1991. O.
stav zauzet je i u recentnoj sudskoj praksi V. suda R. H. (R.-
2776/2016-2 od 29. siječnja 2019
P-769/19-27
Naime, Republika Hrvatska je, kao članica Europske unije i Vijeća Europe, dužna
primjenjivati odredbe (Europske) Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU
18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10, u daljnjem tekstu: Konvencija) i njezinih
Protokola, kao i primjenjivati pravna stajališta prihvaćena odlukama Europskog suda za
ljudska prava (odjeljak II. 2. Konvencije).
Odlučne činjenice, u smislu zauzetih pravnih stajališta u spomenutoj recentnoj praksi
Europskog suda za ljudska prava, predstavljaju utvrđenja o neprekinutom posjedu određene
kvalitete tužitelja ili njegovih pravnih prednika u propisanom trajanju, u koje se uračunava i
posjed prije 8. studenoga 1991. (i kada je riječ o nekretninama u društvenom vlasništvu), pod
uvjetima navedenim u tim odlukama Europskog suda za ljudska prava: -da je stjecanje
nastupilo prije ili za vrijeme važenja odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP-a, ukinute
odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenoga 1999. i -da se
ne radi o nekretninama u odnosu na koje polažu pravo treće osobe (nacionaliziranim
konfisciranim i sl.), s obzirom na stečena subjektivna građanska prava.
Slijedom svega navedenog tuženiku rok dosjelosti je protekao još i prije 1991. godine
pa su nedvojbeno ostvarene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva predmetne
nekretnine dosjelošću te kako je razvidno da tuženik ima uredan titulus kao i modus stjecanja
s obzirom da je ugovor faktično izvršen i da je odmah stupio u posjed predmetne nekretnine
te da ga u tom posjedu nitko nikada nije ometao to je, imajući u vidu prednja utvrđenja,
protutužbeni zahtjev tuženika valjalo prihvatiti u cijelosti kao osnovan i odlučiti kao u izreci
ove presude pod točkom II.
U ocjenjivanju ostalih izvedenih dokaza sud se nije upuštao te s obzirom da je
ocijenjen osnovanim protutužbeni zahtjev tuženika na utvrđenje prava vlasništva sporne
nekretnine to se ukazuje u cijelosti neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi na predaju te
iste nekretnine pa je valjalo odlučiti kao u točci I. izreke ove presude.
Odluka o parničnom trošku donesena je u smislu odredbe čl.154. st.1. i čl. 155.
Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03,
88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje
ZPP) i u skladu sa Odvjetničkom tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
Tuženiku je valjalo priznati za sastav odgovora na tužbu 500 bodova, za zastupanje po
punomoćniku na ročišta od 2. prosinca 2008., 14. lipnja 2011., 2. prosinca 2019., 19. veljače
2020. i 12. studenog 2020. po 500 bodova, na ročišta od 16. lipnja 2010. i 25. rujna 2019. po
250 bodova, na ročišta od 29. listopada 2018. i 7. rujna 2020. po 125 bodova, za sastav
podnesaka od 12. rujna 2019., 22. studenog 2019. i 12. prosinca 2019. po 500 bodova, te za
sastav podneska od 6. veljače 2020. 50 bodova, sveukupno 5300 bodova, što pri vrijednosti
boda od 10,00 kn daje iznos od 53.000,00 kn i uvećano za 25% PDV-a se dobije iznos od
66.250,00 kn, kn radi čega je odlučeno kao u točci III. izreke ove presude.
U Splitu, 22. prosinca 2020.
S U D A C:
M. L.
P-769/19-27
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke može se izjaviti žalba nadležnom
Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, a rok za žalbu je 15
dana i počinje teći danom primitka presude.
DNA:
- punomoćnicima tužitelja
- punomoćniku tuženika
- u spis
Kontrolni broj: 08b35-e960c-ee1a6
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=MARICA LOVIĆ, L=SPLIT, O=OPĆINSKI SUD U SPLITU, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati
izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.