Baza je ažurirana 30.03.2026. zaključno sa NN 12/26 EU 2024/2679
P-8300/15.
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
PRESUDA
Općinski sud u Splitu po sutkinji Jeleni Lončar, u pravnoj stvari tužitelja: 1. M. K., OIB: …, 2. N. M., OIB: …, 3. Z. D., OIB: … i 4. N. K., OIB: …, koje zastupa punomoćnik D. D., odvjetnik iz S., protiv tužene: M. R.-L., OIB: …, koju zastupa punomoćnik Z. I., odvjetnik iz S., radi nepačanja i povrata u prijašnje stanje, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 25. studenog 2020. u prisutnosti punomoćnika tužitelja D. D. i zamj. pun. tuženika M. P., odvjetnice iz S., 21. prosinca 2020.,
presudio je
Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka u iznosu od 9.777,20 kuna, tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.
Obrazloženje
U tužbi, zaprimljenoj 3. lipnja 2015., se navodi kako su tužitelji suvlasnici nekretnine anagrafske oznake D. … u S., u zemljišnim knjigama označene kao čest. zem. 9288/1, č. zgr. 3306, sve z.u. 5060 k.o. S. i to baš tužiteljica pod 1. M. K. dvosobnog stana na II. katu lijevo i drvarnice u potkrovlju, evidentirano u listu "A" z.u. 5060 k.o. S. kao nadogradnja, tužiteljica pod 2. N. M. vlasnica je dvosobnog stana položenog na III. katu, desno, tužiteljica pod 3. Z. D. vlasnica je stana u podrumu, označenog br. 1., površine 30,63 m2, koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija, tužiteljica pod 4. N. K. vlasnica je stana na I. katu označen brojem 2., površine 80,93 m2, koji se sastoji od 3 sobe, kuhinje, blagovaonice, kupaonice, hodnika i terase. Tužena M. R. – L. također je suvlasnica predmetne nekretnine i to stana na III. katu na istočnom dijelu zgrade koji se sastoji od jedne sobe, dviju manjih soba, kuhinje i ostalih sporednih prostorija. Tužena je bez potrebitih dozvola i suglasnosti tužitelja kao suvlasnika predmetne nekretnine poduzela određene radove na zajedničkim dijelovima zgrade na način da je na krovnoj konstrukciji zgrade izgradila luminar i dio zajedničkog potkrovlja iznad svog stana, koji je služio kao ostava – drvarnica, prenamijenila u stambeni prostor i to na način da je probila ploču iznad svog stana, provela vodovodne, kanalizacije i električne instalacije potrebne za stambeni prostor te stepenicama povezala svoj stan i dio zajedničkog potkrovlja u jednu stambenu cjelinu. Navedenim radnjama tužena se zapačala u zajedničke dijelove zgrade premašujući okvire čak i redovnog upravljanja, a što je za posljedicu imalo i povredu vanjskog izgleda zgrade te narušavanja stabilnosti same zgrade. Kako je iz svega iznijetog razvidno da je tužena bez potrebne suglasnosti tužitelja kao suvlasnika predmetne nekretnine izvršila radove to predlaže donijeti presudu kojom će se utvrditi da se tužena zapačala u zajedničke dijelove predmetne nekretnine na način da je bez suglasnosti i dozvole tužitelja na krovnoj konstrukciji zgrade izgradila luminar i dio zajedničkog potkrovlja iznad svog stana, koji je služio kao ostava – drvarnica, prenamijenila u stambeni prostor i to na način da je probila ploču iznad svog stana, provela vodovodne, kanalizacijske i električne instalacije potrebne za stambeni prostor te stepenicama povezala svoj stan i dio zajedničkog potkrovlja u jednu stambenu cjelinu te da se istoj naloži u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostaviti prijašnje stanje na predmetnoj nekretnini na način da ukloni luminar, krov dovede u prvobitno stanje, da dio zajedničkog potkrovlja vrati u funkciju spremišta (ostave) i to na način da ukloni sve dovedene instalacije, ukloni stepenice koje povezuju stan vlasnosti tužene sa dijelom zajedničkog potkrovlja, zatvori izrađeni otvor u podnoj ploči potkrovlja te da se kani takvog ili sličnog pačanja u predmetnu nekretninu te da tužiteljima naknadi parničin trošak.
U odgovoru na tužbu, zaprimljenom 19. rujna 2016., tužena je navela kako nije vlasnica, niti posjednica nikakve nekretnine u zgradi D. …, S., izgrađene na čest. zem. 9288/1, č. zgr. 3306, z.u. 5060 k.o. S. te ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Tužitelji, a posebno tužitelji pod 1. i 2. nemaju aktivnu legitimaciju u ovoj pravnoj stvari jer nisu vlasnici stana u predmetnoj zgradi, a što je razvidno iz priloženog vlasničkog lista. Pravni prednici stvarnih vlasnika stanova izvršili su dogovorno fizičku podjelu tavana (potkrovlja) koji je nadograđen i prema kojemu je tada tužena bila u materijalnom i zakonitom posjedu istog, dok je podrum pripao vlasnicima stanova u prizemlju, odnosno na prvom katu. Tužena nije onemogućila tužitelje u korištenju njihovih zasebnih dijelova kako podijeljenog tavana, tako i podijeljenog podruma. Tužitelji su uzurpirali zajedničke dijelove zgrade te po dostavi glavnog projekta i izlaskom na lice mjesta utvrdit će se stvarno stanje, prema kojem će biti razvidno da su se upravo tužitelji zapačali u zajedničke dijelove zgrade, a pojedini su od svojih stanova formirali više stambenih jedinica i time narušili statiku zgrade jer su rušili tada nosive zidne konstrukcije zgrade. Protivi se tužbi i tužbenom traženju kao neosnovanom, traži zaključenje glavne rasprave uz osudu tužitelja na snašanje troškova postupka.
Podneskom od 25. studenog 2019. tužitelji su uredili tužbeni zahtjev na način kako je to navedeno u izreci ove odluke.
Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem zk izvatka za z.u. 5060 k.o. S. od 31. svibnja 2015., presude na temelju priznanja Općinskog suda pod poslovnim brojem Pst-936/11. od 17. veljače 2012., ugovora o darovanju nekretnina od 13. prosinca 2011. ovjerenog kod javnog bilježnika B. J. iz S. pod poslovnim brojem OV-9150/11. od 15. prosinca 2011., ugovora o darovanju od 20. studenog 2012. ovjerenog kod javnog bilježnika I. B. iz S. pod poslovnim brojem OV-8211/12. od 20. studenog 2012., presude na temelju priznanja i rješenje Općinskog suda pod poslovnim brojem IP-2105/87. od 22. prosinca 2004., rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika B. K. iz S. pod poslovnim brojem O-3350/10, UPP/OS-129/2010. od 1. ožujka 2011., ugovora od 20. lipnja 1966., zk izvatka za z.u. 5060 k.o. S. od 7. rujna 2016., kupoprodajnog ugovora od 17. svibnja 1977., aneksa kupoprodajnog ugovora od 13. veljače 2014. ovjerenog kod javnog bilježnika J. M. iz S. pod poslovnim brojem OV-852/14. od 13. veljače 2014., međuvlasničkog ugovora diobe tavana i podruma od 7. travnja 2014., dopisa Ministarstva …, Područnog ureda …, Klasa: UP/I-362-02/16-02/00603, Ur. broj: 531-07-1-2-1-16-03 od 27. svibnja 2016., spisa Ministarstva …, Područnog ureda …, Klasa: UP/I-362-02/16-02/00603, ugovora o kupoprodaji od 5. studenog 2015., saslušanjem tužiteljice pod 1. M. K., tužene M. R.-L. u svojstvu stanaka, svjedoka N. N., S. M., V. L., nalaza i mišljenja sudskog vještaka J. Š. od 25. rujna 2019.
Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.
Tužbeni zahtjev je osnovan.
Među strankama sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva.
Odredbom članka 46. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 129/00., 114/01., 69/06., 141/06., 168/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14. dalje: ZV) propisano je da svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva (1.).
Svaki suvlasnik ima glede cijele stvari pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari, s time da predaju cijele stvari u posjed može od trećega zahtijevati samo prema obveznopravnim pravilima o nedjeljivim obvezama (2.).
Prema odredbi članka 167. ZV-a propisano je da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane (1.).
Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovog članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže (2.).
Kad je uznemiravanjem iz stavka 1. ovog članka prouzročena šteta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete (3.).
Pravo na zaštitu, poput onoga koji je dokazao da je stvar njegovo vlasništvo, ima i onaj tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istiniti način svog stjecanja posjeda stvari (predmnjevani vlasnik), no nema pravo na zaštitu vlasništva od uznemiravanja onaj koji nije bio pošteni posjednik stvari. Na pravo na zaštitu predmnjevanog vlasnika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o vlasničkoj tužbi predmnjevanog vlasnika (4.).
Čitanjem zk izvatka za z.u. 5060 k.o. S. od 31. svibnja 2015. utvrđeno je da su na nekretninama označenim kao čest. zem. 9288/1 i č. zgr. 3306 kao suvlasnici upisani:
- zkt. I – 1. etaža 0/0 – stan na I. katu, označen br. 2., površine 80,93 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, blagovaonice, kupaonice, hodnika i terase – I. K. za cijelo
- zkt. I. – 2. etaža 0/0 – stan na I. katu, označen br. 3., površine 92,06 m2, koji se sastoji od šest soba, kuhinje, kupaonice, hodnika i balkona – F. M. za cijelo
- zkt. I. – 3. etaža 0/0 – stan u podrumu, označen br. 1., površine 30,63 m2, koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija – D. Z. za cijelo
- zkt. II. – stan na III. katu u nadograđenom dijelu zgrade u S. ulici broj …, sagrađene na č. zgr. 3306 upiasne u tijelu I. i baš na istočnom dijelu zgrade koji se sastoji od jedne sobe preko 12 m2 i dviju manjih soba, kuhinje i ostalih posrednih prostorija – R. – V. M. za ½ dijela i R. L. M. za ½ dijela.
Čitanjem presude na temelju priznanja Općinskog suda pod poslovnim brojem Pst-936/11. od 17. veljače 2012. utvrđeno je da se istom utvrđuje da je pravni prednik tužiteljice N. M. ud. I. – njen pok. suprug I. M. pok. T. na temelju ugovora "U S., dne 20.VI 1966" kojeg je zaključio sa tuženim pod 1. C. d.o.o., tadašnjeg naziva Stambena zajednica L. stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva stana položenog u zgradi anagrafske oznake D. … (ex. S. …), S., označenoj kao č. zgr. 3306 z.u. 5060 k.o. S. i to baš dvosobnog stana položenog na III. katu desno na njegovo ime i za cijelo pa je tužiteljica kao isključiva nasljednica pok. I. M. pok. T. ovlaštena po pravomoćnosti presude u zemljišnoj knjizi za k.o. S. zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva predmetnog stana na svoje ime za cijelo, odnosno na svoje ime može zatražiti i postići uknjižbu odgovarajućeg suvlasničkog dijela nekretnine označene kao č. zgr. 3306 k.o. S. sa kojim dijelom je na temelju odredbe članka 68. i 70. ZV-a predmetni stan neodvojivo povezan, uz prethodni izbris zabilježbe prava nadogradnje sa imena tuženika, odnosno Stambene zajednice L., a što je sve tuženik C. d.o.o. dužan trpjeti.
Čitanjem ugovora od 20. lipnja 1966. utvrđeno je da je isti sklopljen između Z.U.P. L. s jedne strane i M. I. pok. T. s druge strane te je istim utvrđeno:
- da Z.U.P. L. ustupa M. I. pok. T. svoj suvlasnički dio dvosobnog stana na III. katu desno izgrađenog na stambenoj zgradi u S., S. …, označenoj sa č. zgr. 3306, tijelo 1, z.u. 5060 k.o. S., kao i sva svoja investitorska prava koja se odnose na predmetni stan koje pravo suvlasništva i investitorstva I. M. pok. T. prima
- da Z.U.P. L. uvodi I. M. pok. T. u materijalni i zakoniti posjed stana na III. katu desno u zgradi u S., S. …
- da Z.U.P. L. ovlašćuje M. I. pok. T. za može zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime u pogledu dvosobnog stana na III. katu desno u zgradi u S., S. ….
Čitanjem ugovora o darovanju nekretnina od 13. prosinca 2011. ovjerenog kod javnog bilježnika B. J. iz S. pod poslovnim brojem OV-9150/11. od 15. prosinca 2011. utvrđeno je da je isti sklopljen između I. K. kao darovatelja i N. K. kao daroprimateljice te istim ugovorom darovatelj daruje, a daroprimateljica prima na dar ½ dijela od 7/8 dijela čest. zem. 406/2 b.1, 406/2 b.2, 490/18, 493/2, 494/1 b.3, sve z.u. 518 k.o. O. te ½ dijela svih nekretnina upisanih u posjedovnom listu broj 143 k.o. O. i posebni dio zgrade označene kao č. zgr. 3306 tijelo 1. z.u. 5060 k.o. S. i to baš stana u S., D. ulica …, na I. katu, označen brojem 2, površine 80,93 m2, a koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, blagovaonice, kupaonice, hodnika i terase te je ovlašćuje da na temelju ugovora u zemljišnim knjigama i svim drugim javnim knjigama zatraži i postigne upis prava vlasništva na svoje ime za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava vlasništva i suvlasništva sa ime darovatelja.
Čitanjem ugovora o darovanju od 20. studenog 2012. ovjerenog kod javnog bilježnika I. B. iz S. pod poslovnim brojem OV-8211/12. od 20. studenog 2012. utvrđeno je da je isti sklopljen između K. B. kao darovateljice i M. K. kao daroprimateljice te istim ugovorom darovateljica daruje daroprimateljici posebni dio zgrade sagrađene na č. zgr. 3306, tijelo I., z.u. 5060 k.o. S., anagrafske oznake M. D. …, (ranije oznake S. …, odnosno …) i to baš dvosobni stan na II (drugom) katu lijevo i drvarnicu u potkrovlju stambene zgrade u S., M. D. … (ranije anagrafske oznake S. …, odnosno …), evidentirano u listu "A" z.u. 5060 k.o. S. kao nadogradnja, sve neodjeljivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine – zgrade, uključujući zemljište i zajedničke dijelove zgrade, sukladno odredbi članka 68., 69. i 370. stavak 4. ZV-a za cijelo te je ovlašćuje da na temelju ugovora, a bez svakog daljnjeg pitanja i odobrenja ishodi uknjižbu prava vlasništva darovane nekretnine u zemljišnim knjigama i drugim javnim knjigama na svoje ime za cijelo. Stranke ugovora suglasno osnivaju doživotno pravo plodouživanja u korist darovatelja, a na teret navedene nekretnine.
Čitanjem presude na temelju priznanja i rješenje Općinskog suda pod poslovnim brojem IP-2105/87. od 22. prosinca 2004. utvrđeno je da se istom usvaja tužbeni zahtjev tužitelja P. B. u odnosu na tuženika pod 1. C. d.o.o. kojim se utvrđuje da je tužitelj P. B. isključivi vlasnik dvosobnog stana na II. katu lijevo i drvarnice u potkrovlju, kao nadogradnji, evidentirano u listu "A" z.u. 5060 k.o. S. u stambenoj zgradi u S. anagrafske oznake M. D. 23 (ranije oznake S. …, odnosno …), označene kao č. zgr. 3306, tijelo I., z.u. 5060 k.o. S. pa je tužitelj ovlašten na temelju presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva dvosobnog stana na drugom katu lijevo i drvarnice u potkrovlju, kao nadogradnji, evidentirano u listu "A" z.u. 5060 k.o. S. u stambenoj zgradi u S. anagrafske oznake M. D. … (ranije oznake S. …, odnosno …), evidentirano u listu "A" z.u. 5060 k.o. S., kao nadogradnja, označeno sa č. zgr. 3306 tijelo I., z.u. 5060 k.o. S. uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženika pod 1. C. d.o.o., a rješenjem je utvrđeno da je u cijelosti povučen tužbeni zahtjev u odnosu na tuženika pod 2. G. S..
Čitanjem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika B. K. iz S. pod poslovnim brojem O- 3350/10, UPP/OS-129/2010. od 1. ožujka 2011. utvrđeno je da je P. B. sina A., međuostalim i na nekretnini vanknjižnog vlasništva za cijelo označenog kao poseban dio zgrade sagrađene na č. zgr. 3306 tijelo I, z.u. 5060 k.o. S., anagrafske oznake M. D. … (ranije oznake S. …, odnosno …) i to baš dvosobnog stana na II. katu, lijevo i drvarnice u potkrovlju stambene zgrade u S., M. D. ... (ranije oznake S. …, odnosno …), evidentirano u listu "A" z.u. 5060 k.o. S., kao nadogradnja, a na temelju pravomoćne presude na temelju priznanja i rješenja Općinskog suda pod poslovnim brojem IP-2105/87. od 22. prosinca 2004. naslijedila K. B. za cijelo.
Čitanjem ugovora od 20. lipnja 1966. utvrđeno je:
- da je isti sklopljen između Z.U.P. L. i P. B.
- da istim ugovorom Z.U.P. L. ustupa P. B. svoj suvlasnički dio dvosobnog stana na II. katu lijevo izgrađenog u stambenoj zgradi u S., S. …, označenoj kao č. zgr. 3306, tijelo I., z.u. 5060 k.o. S., kao i sva svoja investitorska prava koja se odnose na predmetni stan, koje pravo suvlasništva i investitorska prava P. B. prima, tako da on postaje isključivi vlasnik navedenog stana
- da Z.U.P. L. uvodi P. B. u materijalan i zakonit posjed navedenog stana
- da Z.U.P. L. ovlašćuje P. B. na uknjižbu prava vlasništva na predmetnom stanu.
Čitanjem zk izvatka za z.u. 5060 k.o. S. od 7. rujna 2016. utvrđeno je da su na nekretninama označenim kao čest. zem. 9288/1 i č. zgr. 3306 kao suvlasnici upisani:
- zkt. I. – 1. suvlasnički dio s neodređenim omjerom – Etažno vlasništvo (E-1) – 1. stan na I. (prvom) katu, označen br. 2., površine 80,93 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, blagovaonice, kupaonice, hodnika i terase – I. K. za cijelo
- zkt. I. – 2. suvlasnički dio s neodređenim omjerom – Etažno vlasništvo (E-2) – 1. stan na I. (prvom) katu, označen br. 3., površine 92,06 m2, koji se sastoji od šest soba, kuhinje, kupaonice, hodnika i balkona – F. M. za cijelo
- zkt. I. – 3. suvlasnički dio s neodređnim omjerom – Etažno vlasništvo (E-3) – 1. stan u podrumu, označen br. 1., površine 30,63 m2, koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija – Z. D. za cijelo
- zkt. II. – 3. vlasnički dio 1/1 – T. I. za cijelo.
Čitanjem kupoprodajnog ugovora od 17. svibnja 1977. utvrđeno je da je isti sklopljen između A. B. i B. I. pok. J. kao prodavatelja s jedne strane te V. A. pok. P. i V. N. kao kupaca, te isti ugovorom prodavatelji prodaju po ½ dijela stana na istočnoj strani III. kata stambene zgrade u S., S. … (prije …), koja zgrada je sagrađena na č. zgr. 3306 z.u. 3060 k.o. S., a koja se sastoji od 3 sobe, kuhinje i ostalih sporednih prostorija, a kupci kupuju po ½ dijela navedenog stana. Kupoprodajna cijena stana iznosi 455.000,00 dinara te prodavatelji izjavljuju da je ista u cijelosti isplaćena te ovlašćuju kupce da bez njihovog daljnjeg sudjelovanja zatraže i postignu upis prava vlasništva kupljenog stana na svoje ime i korist.
Čitanjem aneksa kupoprodajnog ugovora od 13. veljače 2014. ovjerenog kod javnog bilježnika J. M. iz S. pod poslovnim brojem OV-852/14. od 13. veljače 2014. utvrđeno je:
- da je isti sklopljen između B. A. i B. T. kao prodavatelja i M. R. L. kao kupaca
- da su B. A. i njen suprug B. I. sklopili kupoprodajni ugovor sa V. A. i V. N. 17. svibnja 1977. koji je ovjeren o Sekretarijata za financije … 19. svibnja 1977.
- da je B. I. preminuo 7. prosinca 1994., a istog su na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-39/95. od 1. travnja 1996. naslijedili B. A. i B. T.
- da je V. N. preminula, nakon čije se smrti na temelju rješenja o nasljeđivanju upisuje M. R. – V., danas R. L. za ½ dijela stana na 3. katu izgrađenog na č. zgr. 3306 z.u. 5060 k.o. S.
- da je V. A. preminuo 20. kolovoza 2013., a na temelju rješenja o nasljeđivanju je M. R. L. jedini pravni slijednik predmetnog stana
- ugovorne strane složno dopunjuju članak 2. kupoprodajnog ugovora od 17. svibnja 1977. tako da u retku 8. nakon riječi S. se dodaje: "ukupne površine od 51,77 md", a u reku 9. na kraju rečenice se umjesto točne stavlja zarez i dodaje: "tavana koji se nalazi iznad velike spavaće sobe, a čini sporednu prostoriju, koja iznosi 18 m2 (obračunat s koeficijentom 11,82 m2)".
Čitanjem međuvlasničkog ugovora diobe tavana i podruma od 7. travnja 2014. utvrđeno je da istim suvlasnici zgrade na čestici 3306 z.u. 5060 k.o. S., koja se nalazi na adresi D. …, S., zastupani po predstavnici S. M. i zamjenici predstavnice M. K. su 7. travnja 2014. sklopili međuvlasnički ugovor diobe tavana i podruma kojim se utvrđuje da su suvlasnici, nositelji prava vlasništva na nekretnini utvrdili:
- da od nadogradnje zgrade 1964. podjela tavana na pripadne dijelove odgovara tlocrtu u prilogu
- dva stana građena 1927. imaju pripadne dijelove u podrumu. Stan u prizemlju ima svoj pripadni dio u podrumu na istočnoj strani. Stan na prvom katu imao je pripadajući dio u podrumu na zapadnoj strani s tim da je taj podrum pretvoren u samostalnu uporabnu cjelinu – stan.
- da je tlocrt tavana sastavni dio ugovora.
Čitanjem dopisa Ministarstva …, Područnog ureda ,,,, Klasa: UP/I-362-02/16-02/00603, Ur. broj: 531-07-1-2-1-16-03 od 27. svibnja 2016. utvrđeno je da se istim obavještava T. I. da su postupajući po službenoj dužnosti, a povodom prijava u predmetu bespravne gradnje, rekonstrukcije – prenamjene prostorije potkrovlja u stambeni prostor i spajanja predmetne sa istočnim stanom na trećem katu stambene zgrade anagrafske oznake D. …, S., k.č. 5795 k.o. S., vlasnika T. I., pokrenuli upravni postupak i donijeli rješenje o uklanjanju.
Čitanjem ugovora o kupoprodaji od 5. studenog 2015. utvrđeno je:
- da je isti sklopljen između M. R. L. kao prodavateljice i I. T. kao kupca
- da istim ugovorom prodavateljica prodaje za cijelo, a kupac kupuje nekretninu upisanu u k.o. S., z.u. 5060, zkt. II., stan na III. (trećem) katu u nadograđenom dijelu zgrade u S. ulici broj …, sagrađene na č. zgr. 3306 upisane u tijelu 1. (prvom) i baš na istočnom dijelu zgrade, koji se sastoji od jedne sobe preko 12 m2 i dviju manjih soba, kuhinje i ostalih sporednih prostorija, a što u "naravi" predstavlja dvoetažni stan istočne orijentacije položen na 3. katu i potkrovlju zgrade, anagrafske oznake M. D. …, S. (ex. S. ulica …), površina dvoetažnog stana iznosi 51,77 m2, na III. katu i 18 m2 u potkrovlju, ukupno 69,77 m2
- da je prodavateljica suvlasnica zajedničkih dijelova i uređaja u zgradi u kojoj se stan nalazi, zemljišta ispod zgrade te zemljišta koje služi redovnoj upotrebi site, u njihovom idealnom dijelu u odnosu na ostale vlasnike stanova u zgradi
- da je utvrđena kupoprodajna cijena u iznosu od 125.000,00 EUR po srednjem tečaju na dan isplate
- da na dan sklapanja ugovora kupac prodavatelju iz osnova isplate dijela kupoprodajne cijene isplaćuje iznos od 60.000,00 kuna u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a na dan isplate, a ostatak će isplatiti najkasnije od 31. prosinca 2015.
- da se po isplati kupoprodajne cijene u cijelosti prodavateljica obvezuje izdati potvrdu – tabularnu izjavu te predati kupcu predmetni stan u posjed
- da prodavateljica ovlašćuje kupca po zaključenju ugovora i potvrde – tabularne izjave o isplati ugovorenog iznosa u cijelosti, bez njene daljnje suglasnosti u zemljišnim knjigama zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime uz istovremeno brisanje tog prava s imena prodavatelja.
Čitanjem spisa Ministarstva …, Područnog ureda …, Klasa: UP/I-362-02/16-02/00603 utvrđeno je:
- da je 17. svibnja 2016. sastavljen zapisnik o inspekcijskom pregledu građenja građevine na lokaciji D. …, S., investitora R. L. M. na k.č. 5795 k.o. S. za rekonstrukciju stana
- da je 25. svibnja 2016. doneseno rješenje Klasa: UP/I-362-02/16-02/00603, Ur. broj: 531-07-1-2-1-16-02 kojim se naređuje vlasniku istočnog stana na III. katu postojeće stamene zgrade anagrafske oznake D. …, S., k.č. 5795 k.o. S. i to T. I. da u roku od 90 dana od zaprimanja rješenja ukloni:
a) otvor dimenzija cca 1,3x1,3 m izgrađen u a.b. međukatnoj sitnorebričastoj konstrukciji visine cca 27 cm sa čeličnim kružnim stepenicama u sjeverozapadnom uglu predmetnog stana za pristup u prostoriju potkrovlja nad predmetnim stanom
b) kupaonicu izgrađenu u predmetnoj prostoriji potkrovlja sa pripadajućom razvodnom kanalizacijom promjera cca 5 i 10 cm i vode promjera cca ½ cola u dužini od cca 15 m (5+10 m) – izgrađen do kupaonice – WC-a postojećeg istočnog stana na III. katu izgrađenog novog razvoda struje
kojim bespravnim radovima je izvršena promijenjena namjene predmetne prostorije potkrovlja iz nivoa šupe – drvarnice u stambeni prostor i spajanje sa predmetnim stanom, a koji radovi su izvedeni bez izvršne, odnosno pravomoćne građevinske dozvole
- da je 23. svibnja 2017. doneseno rješenje Klasa: UP/I-362-02/16-02/00603, Ur. broj: 531-07-1-2-1-17-12 kojim se utvrđuje
- da spisu prileži presuda i rješenje Upravnog suda pod poslovnim brojem 15 UsIgr-322/16-7 od 17. svibnja 2017. kojim se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja I. T. kojim traži poništenje rješenja tuženika Ministarstva …, područnog ureda …, Klasa: UP/I-362-02/16-02/00603, Ur. broj: 531-07-1-2-1-16-02 od 25. svibnja 2016. te se odbija kao neosnovan prijedlog tužitelja za određivanjem odgodnog učinka tužbe i zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora
- da spisu prileži presuda Upravnog suda pod poslovnim brojem 19 UsIgr-194/17-8 od 19. prosinca 2017. kojom se odbija tužbeni zahtjev tužitelja I. T. radi poništenja rješenja Ministarstva …, Područnog ureda …, Klasa: UP/I-362-02/16-02/00603, Ur. broj: 531-07-1-2-1-17-12 od 23. svibnja 2017.
- da spisu prileži presuda Visokog upravnog suda pod poslovnim brojem Usž-3378/17-2 od 26. listopada 2017. kojom se odbija žalba tužitelja I. T. i potvrđuje presuda Upravnog suda pod poslovnim brojem 15 UsIgr-322/16-7 od 17. svibnja 2017.
- da je 27. ožujka 2018. sastavljen zapisnik o inspekcijskom pregledu građenja građevine na lokaciji D. …, S. na k.č. 5795 k.o. S. na građevini povodom rekonstrukcije stana vlasništva I. T.
- da je 6. travnja 2018. sastavljen zapisnik o inspekcijskom pregledu građenja građevine na lokaciji D. …, S. na k.č. 5795 k.o. S. na građevini povodom rekonstrukcije stana vlasništva I. T.
c) da je 6. travnja 2018. doneseno rješenje Klasa: UP/I-362-02/16-02/00603, Ur. broj: 531-07-1-2-1-18-24 kojim se obustavlja postupak Klasa: UP/I-362-02/16-02/00603 u kojem je rješenjem Klasa: UP/I-362-02/16-02/00603, Ur. broj: 531-07-1-2-1-16-02 od 25. svibnja 2016. vlasniku istočnog stana na III. katu postojeće stambene zgrade anagrafske oznake D. …, S., k.č. 5795 k.o. S., T. I. naređeno da ukloni otvor dimenzija cca 1,3 x 1,3 m izgrađen u a.b. međukatnoj sitnorebričastoj konstrukciji visine cca 27 cm sa čeličnim kružnim stepenicama u sjeverozapadnom uglu predmetnog stana za pristup u prostoriju potkrovlja nad predmetnim stanom, kupaonicu izgrađenu u predmetnoj prostoriji potkrovlja sa pripadajućom razvodnom kanalizacijom promjera cca 5 i 10 cm i vode promjera cca ½ cola u dužini od cca 15 m (5+10 m) – izgrađen do kupaonice – WC-a postojećeg istočnog stana na III. katu izgrađenog novog razvoda struje, kojim bespravnim radovima je izvršena promijenjena namjena predmetne prostorije potkrovlja iz nivoa šupe – drvarnice u stambeni prostor i spajanje sa predmetnim stanom, a koji radovi su izvedeni bez izvršne, odnosno pravomoćne građevinske dozvole budući je vlasnik postupio po naredbi iz inspekcijskog rješenja
- da spisu prileži presuda Visokog upravnog suda pod poslovnim brojem Usž-2005/18-3 od 11. listopada 2018. kojim se odbija žalba tužitelja I. T. i potvrđuje presuda Upravnog suda pod poslovnim brojem 19 UsIgr-194/17-8 od 19. prosinca 2017.
Iz iskaza tužiteljice pod 1. M. K. proizlazi kako je ista vlasnica stana u zgradi anagrafske oznake D. … u S. na II. katu lijevo površine 49 m2 kojeg su sagradili njeni roditelji, a stekla ga je nasljeđivanjem od oca B. P.. Njen otac je sa još trojicom svojih kojega dobio pravo nadogradnje od S.Z.L-M. te su on i još četiri ostala djelatnika svojim sredstvima izgradili predmetni stan. Njen otac je vodio parnični postupak i dobio presudu te je dobio stan, međutim nije upisan u zemljišnim knjigama, nije ni ona, ali taj postupak je u tijeku. Naime, postojeća zgrada sadržavala je prizemlje i kat s tim da su oni vršili nadogradnju zgrade sa još 4 stana i to dva stana na drugom katu i dva stana na trećem katu. Tada je već bilo dogovoreno sa vlasnicima stanova na prizemlju i katu da oni u cijelosti koriste podrumske prostorije, a da će oni koristiti tavan. Tavanski prostor nije izgrađen niti predviđen za stanovanje, u njemu nije bilo struje i vode, međutim oni su između sebe podijelili korištenje tog tavanskog prostora i to na nejednaka četiri prostora vezano za krovnu konstrukciju grada, a koji su koristili pretežno za ostavu. U navedenoj nekretnini živi od 1964. ili 1965. dok su roditelji tužene kupili stan na trećem katu 1977. i to B. I. i A.. Taj stan koji su kupili roditelji tužene također je oko 50 m2 međutim kako su živjeli u N. predmetni stan su kontinuirano iznajmljivali i samo su povremeno dolazili iz N.. Kada je tuženoj umrla majka tužena je naslijedila ½ dijela prava vlasništva te se počela pojavljivati i dolaziti. Kako se radi o zgradi starije izgradnje čije je krovište izgrađeno 1923., a koje nije promijenjeno niti nadogradnjom već je vraćen isti krov, svi su se suglasili da kao zgrada dignu kredit radi sanacije krova na što je pristala i tužena. Kada se krov počeo graditi i otvorio se sav prostor na tavanu tužena je tražila da joj daju suglasnost da tavanski prostor koji koristi kao suvlasnica stana na trećem katu adaptira u još jedan stan. Traženu suglasnost joj nisu dali, međutim tužena je počela sa gradnjom, odnosno adaptacijom tog prostora i probila međukatnu konstrukciju 2014., što su oni prijavili S. kao i građevinskoj inspekciji nakon čega je građevinska inspekcija zabranila daljnje radove i tužena je tada stala sa izgradnjom. Nedugo nakon toga tužena ih je molila da joj dopuste, odnosno pitala je nju kao predstavnika stanara kao i tužiteljicu pod 2. da joj se dopusti saniranje sanitarnog čvora i da bi onda odustala od daljnjih radova. Navedeno su joj dozvolili, čak su i molili građevinskog inspektora da joj se to dopusti jer da će odustati od daljnjih radova, građevinski inspektor je na to pristao. Tužena je tada obećavala da će zatvoriti međukatnu konstrukciju, a što je i napravila. Međutim nije otklonila instalacije koje je postavila cijelom dužinom svoga stana. Nakon siječnja 2015. pozivajući se na Pravilnik … ponovno je započela radove te si oni ponovno to prijavili G. I.. U studenom 2015. tužena je stan prodala, odnosno završila je tavanski prostor u travnju 2015. te ga je iznajmljivala. U studenom 2015. je prodala postojeći stan s tim da je ponovno probila međukatni prostor sa tavanom iz jedne sobe stana te ga je spojila sa tavanskim prostorom. Dakle, napravila je dvije stambene jedinice i kao takve prodala. Ponovno se o svemu obavijestili G.I. koja je u srpnju 2016. donijela zaključak sa nalogom o uklanjanju građevine i na tome je sve stalo. Ona i tužiteljica pod 2. N. M. nisu upisane u zemljišnim knjigama kao vlasnici stanova.
Iz iskaza svjedokinje N. N. proizlazi kako je u predmetnoj zgradi u D. … živjela u predmetnom stanu gdje se doselila sa svojim sestrama 2005., nakon što su im roditelji kupili prizemni stan. Kako se udala 2015. u prosincu je odselila. Ono što joj je poznato za nadogradnju tavanskog prostora je da je negdje 2013. zgrada dignula kredit radi obnove krovišta i tada je tužena preuređivala svoj stan i počela radove na dijelu tavana kojeg je inače ona koristila. Kad se doselila dogovor je bio da podrum koriste stanari koji su u prizemlju, a tavanski dio stanari na zadnja dva kata nadogradnje. Detaljnije vezano za taj dogovor i pravo nadogradnje joj nije poznato. Za bilo kakvu intervenciju na zgradi potrebna je suglasnost svih stanara što tužena nije dobila, a od nje osobno je nije ni tražila. Samo jednom je bila na tavanu i to kad je tužena započela tu izgradnju pa su joj navedeno pokazali s obzirom, da nema ključ. Uočila je da je tavan pregrađen na više dijelova. Nakon kupnje svog stana nije radila nikakve radove ni proširenja, dio podruma je već bio pripojen stanu prije nego su ga kupili, a u pripojenom dijelu su kuhinja i kupatilo. Nije joj poznato da postoji međuvlasnički ugovor između stanara, niti je bilo što potpisivala, osim onoga što je već navela kad su kupili stan. K. N. koja živi iznad nje je adaptirala podrumski dio u stambeni. Zgrada ima 7 stanova.
Svjedokinje S. M. je navela kako živi u zgradi u S., D. … na III. katu s roditeljima te je dugo godina bila predstavnica stanara, sve do 2015. s M. K.. Njeni roditelji su još s troje suvlasnika dobili pravo nadogradnje u predmetnoj zgradi od S.L.-M.. Osim stanova koji su sagradili nadogradnjom, sagrađen je tavanski prostor koji će koristiti kao ostavu ili drvarnicu. Postojao je dogovor između stanara da podrumski dio koriste dva donja stana, a tavanski dio dva gornja stana, ali samo kao drvarnicu. Nije postojao nikakva pisani ugovor vezano za taj dogovor. Taj tavanski prostor je fizički odijeljen prema drvenim pregradama postavljenim na tavanskom dijelu. Tako da je svaki od 4 stanara koristio svoj dio tavanskog prostora. Koliko se sjeća kada su došli podrumski prostor je već bio adaptiran u stambeni od strane stanara iz prizemnog dijela zgrade i vodio se kao dio stana, stoga se po nadogradnji nije naknadno ništa pregrađivalo u stambeni prostor od podrumskog dijela. 2012. su kao zgrada podigli kredit za obnovu krovišta kada je tužena došla na ideju da taj svoj tavanski prostor adaptira u stambeni. Tužena je rekla da će to napraviti, ali nije tražila suglasnost te su se oni usprotivili, čak su zatražili od upravitelja u dva navrata da tuženu upozori te su je i oni upozoravali potpisima svih stanara da nisu suglasni s adaptacijom. Tužena je nastavila s radovima 2014. Svoj stan je probijanjem međukatne konstrukcija spojila s tim tavanskim prostorom, postavila je mokre instalacija (dovod i odvod vode), preko cijele zgrade. O svemu su obavijestili G.I. koja je obustavila radove i zabranila gradnju. Kako tužena u momentu zabrane nije mogla koristiti svoj stan na tom tavanskom dijelu molila ih je da dozvole dovršiti radove kako bi mogla koristiti kupatilo, a da će ona zatvoriti otvor koji povezuje njen stan sa tavanskim prostorom. Na navedeno su pristali i o svemu obavijestili G.I., a tužena je otvor zagradila nekakvim pločama, odnosno spustila je plafon te pokrila nekakvim knauf pločama i sl. Nakon što je adaptirala svoj WC, uklonila je ploče i počela s adaptacijom tog dijela i izgradila luminar na krovu. G.I. je u svibnju 2015. donijela rješenje o vraćanju u prvobitno stanje, međutim to nije realizirano da danas i stan se u međuvremenu prodao. Tavanski dio zgrade su koristili K., M. i L., a podrumski dio K. i D..
Iz iskaza tužene M. R. L. proizlazi kako se ista u cijelosti protivi svim navodima tužbe. Nije točno da se zapačala u zajedničke dijelove nekretnine koja je u suvlasništvu nje i tužitelja. S tim da naglašava da je stan u predmetnoj zgradi prodala 2015. Ističe da M. K., tužiteljica, kao i S. M. i još jedna gospođa L. s drugog kata vode postupke radi stjecanja prava vlasništva predmetnih stanova, s obzirom da, koliko joj je poznato, nisu podnijeli na vrijeme zahtjev za otkup stanova. Još davnih 60-tih godina izvršena je nadogradnja u predmetnoj zgradi kada je izgrađen tavanski prostor te od 1964. datira dogovor da podrumski prostor pripadne suvlasnicima prizemlja i I. kata, a tavanski prostor vlasnicima II. i III. kata. Tavanski prostor još tada je podijeljen na 4 dijela i to tako da jedan dio pripada S. M., drugi dio K. M., a treći dio gospođi L. sa drugog kata, dok je četvrti dio pripao njenim roditeljima, kasnije njoj. Roditelji su još 1974. od obitelji B. kupili predmetni stan. U navedenoj podijeli još je obitelj B. dobila navedeni dio, bili su nezadovoljni, tako da je njenim roditeljima kupoprodajom pripalo 4 m2 korisne površine tavanskog prostora. Tavanski prostor podijeljen je na 4 dijela na način da je svaki dio ograđen debelom šperpločom i svaki dio ima svoja vrata. Ističe da je svako 2 godine vršila adaptaciju svog stana, odnosno unutarnje uređenje. Točno je da je postavila luminar, odnosno krovni prozor na svom dijelu tavanskog prostora. Prije nego što je postavila navedeni luminar potkrovlje bilo nesređeno, bilo je dosta miševa te je bilo potrebno da se isti uredi. Nije točno da je probila ploču iznad svog stana i opisanog tavanskog prostora. Naime, još njen otac je postavio skale koje su bile unutarnja komunikacija između stana i tavanskog prostora, proveo je instalacije struje, čak i u zajednički hodnik kojim se pristupa u tavanski prostor. U tavanski prostor se može pristupiti vanjskim skalama. Promijenila je skale koje je još otac postavio na način da je postavila nove i ljepše. Imala je namjeru proširiti međukatni otvor, započela je s radovima u navedenom pravcu, ali je od istog odustala i vratila na prvobitnu širinu. Po Zakonu o gradnji potrebno je prijaviti izvođenje svih radova što je uredno i napravila. Točno je da je inspektor bio na licu mjesta. Uočio je stvari koje nije prijavila, rekao je da za bilo kakve preinake u stanu mora tražiti suglasnost konzervatora. Nakon opomene napravila je sve što je od nje traženo, inspektor je ponovno izašao na lice mjesta, utvrdio da nema nepravilnosti i da može nastaviti sukladno projektu. Naglasak je bio na tome da se ne ugrožava statika zgrade, a kako je udovoljila svim uvjetima, odnosno statika nije bila ugrožena, to je mogla nastaviti sa izvođenjem radova. Dakle, napravila je luminar, postavila laminat na podu tavanskog prozora, promijenila unutarnje skale, opiturala kompletan prostor i u takvom stanju stan zajedno sa tavanskim prostorom prodala kupcu kao nestambeni dio koji isključivo služi kao praonica i sušionica robe s obzirom da stan nema balkon. Ističe da nije izvršila nikakvu prenamjenu tavanskog prostora u stambeni, već se radilo samo o uređenju tavanskog prostora u pravcu kojem je iznijela. Nije jedina koja je vršila uređenje tavanskog prostora. Tako na primjer tužiteljica pod 1. M. K. je na svom dijelu otvorila prozor te joj je čak nudila da otkupi njen tavanski prostor za 3.000,00 EUR po m2, s čime se nije složila jer je cijena bila previsoka. Nije tražila poštenu podjelu tavanskog prostora sukladno veličini stanova jer je tako bilo dogovoreno godinama pa bi možda tako trebalo i ostati. Na spornom tavanskom prostoru provela je instalacije vode.
Iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka J. Š. od 25. rujna 2019. proizlazi:
Podaci iz dostupne dokumentacije:
Uvidom u raspoloživu dokumentaciju vidljivi su sljedeći podaci bitni za izradu nalaza i mišljenja: Zgrada koja je predmet očevida upisana je u z.u. 5060 k.o. S. kao:
a) č. zgr. 3306
- stambena zgrada (osim stana na III. katu) dvorište 184 m2
- stambena zgrada (osim stana na III. katu) 134 m2
- dvorište 50 m2
b) čest. zem. 9288/1
- dvorište 172 m2
UKUPNO: 356 m2
Luminar koji je prema izjavi tužitelja izvela tužena nije vidljiv na digitalnoj ortofoto karti iz 2011. (DOF 2011.).
Predmetni luminar je vidljiv na digitalnoj ortofoto karti iz 2014. – 2016. (DOF 201.-2016.). Isto tako je vidljivo na ovoj snimci da je cijeli zapadni dio krova predmetne zgrade izdignut u odnosu na DOF 2011. i da odgovara stanju u vrijeme očevida.
Podaci sa očevida:
Na očevidu 10. svibnja 2019. uočio je sljedeće:
- predmetna zgrada ima anagrafsku oznaku D. … u S.
- zgrada je katnosti Po+Pr+3K. Iznad trećeg kata izveden je kosi višestrešni krov sa pokrovom od glinenog crijepa
- u zgradu se ulazi sa istočne strane. Komunikacija između etaža je preko zajedničkog unutarnjeg stubišta
- vidljivo je da je krovište zgrade izvedeno kao dvostrešno sa pokrovom od glinenog crijepa
- na istočnoj plohi krovne konstrukcije izveden je luminar dim. 4,80 x 1,80 m sa dva prozora dim. 1,20 x 1,30 cm.
Vidljivo je da su prozori izvedeni od PVC profila sa ostakljenjem, a s vanjske strane su zaštićeni, aluminijskim griljama. Vidljivo je da dijelom na južnom prozoru i u potpunosti na sjevernom prozoru luminara nedostaje ispuna na griljama.
- na zapadnoj plohi krovne konstrukcije izveden je krovni prozor dimenzija 90 x 90 cm
- ulaz u potkrovlje zgrade je sa podesta zajedničkog stubišta, vidljivo je da su ulazna vrata potkrovlja izvedena od aluminijskog profila.
- na dan očevida je vidljivo da se tavanski prostor sastoji od hodnika i četiri prostorije koje su pregrađene pločama od iverice
- u prostor za koji stranke izjavljuju da koristi tužena nije bilo moguće ući u vrijeme očevida jer je isti bio zaključan
- iznad drvenih nosivih greda krovne konstrukcije postavljena je PVC folija kao zaštita od prodora vode.
Stručno mišljenje – očitovanje na traženje suda
Obzirom na činjenice koje je prethodno iznio navodi kako je krovište kuće konstruktivni element zgrade i u vlasništvu je svih stanara u omjeru prema suvlasničkom udjelu te je za izvođenje radova na njemu potrebna suglasnost svih suvlasnika zgrade.
Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje da ih tužena bespravno uznemirava i to baš tako da je bez suglasnosti i dozvole tužitelja na krovnoj konstrukciji zgrade izgradila luminar i dio zajedničkog potkrovlja iznad svog stana prenamijenila u stambeni prostor te zahtjev za uklanjanje luminara, odnosno da tužena prestane uznemiravati tužitelje u ostvarivanju vlasničkih prava na nekretnini označenoj kao čest. zem. 9288/1, č. zgr. 3306, k.o. S..
Za odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva trebalo je utvrditi odlučne, a među strankama sporne činjenice u pogledu pitanja jesu li tužitelji aktivno legitimirani, a tužena pasivno legitimirana, odnosno je li tužena izvela sve opisane radove u tužbi, radi čega su tužitelji i ustali sa zahtjevom za zaštitu vlasničkih prava na predmetnoj nekretnini.
Prije svega treba navesti da sud istaknuti prigovor nedostatka aktivne i promašene pasivne legitimacije smatra neosnovanim.
Naime, u zemljišnoj knjizi kao suvlasnici na predmetnoj nekretnini upisani su K. I., F. M., D. Z., T. I..
- M. I. je pravo vlasništva stana u predmetnoj zgradi stekao na temelju ugovora iz 1966. M. N., tužiteljica, je presudom na temelju priznanja stekla pravo vlasništva i to kao pravna sljednica I. M.
- D. Z., tužiteljica, je upisana suvlasnica
- N. K., tužiteljica, je stekla vlasništvo na temelju ugovora o darovanju sa I. K., upisanim suvlasnikom
- M. K. je stekla pravo vlasništva na temelju ugovora o darovanju sa K. B., K. B. je naslijedila P. B. koji je presudom na temelju priznanja stekao vlasništvo na predmetnoj nekretnini.
Dakle, tužitelji su dokazali aktivnu legitimaciju. Utvrđenom je dodati da je tužbeni zahtjev postavljen u skladu sa člankom 46. ZV-a.
Tužena je istaknula prigovor promašene pasivne legitimacije tvrdeći da se protiv osobe koja nije vlasnik u slučaju prave vlasničke tužbe za prestanak uznemiravanja ne može donijeti presuda kojom se tužbeni zahtjev prihvaća kao osnovan. Pri tom se tužena poziva na rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Rev-x-124/17-2 od 7. studenog 2017. Tužena zaboravlja na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem U-III-5117/17. od 18. travnja 2019. kojom su ukinute presude Općinskog i Županijskog suda, a povodom kojih je izjavljena revizija i donesena presuda Rev-x-124/17-2. Prema odluci Ustavnog suda proizlazi da u tekstu članka 167. stavak 1. i 2. ZV-a kojim se uređuje građanskopravna zaštita (vlasnika) od uznemiravanja, nema ničega što bi upućivalo na to da su u takvim sporovima pasivno legitimirani isključivo vlasnici stvari kojima se ovlaštenici te zaštite uznemiravaju u vršenju njihovih vlasničkih prava. Naprotiv, stavak 1. i 2. članka 167. ZV-a nisu ni neodređeni ni nedvosmisleni, već jasno određuju da pasivno legitimiran može biti svatko tko čini radnju uznemiravanja (stavak 1.). Iz teksta stavka 2. proizlazi da tužitelj u sudskom postupku treba dokazati da je vlasnik stvari i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari, a onda je na toj osobi teret dokazivanja da ima pravo poduzimati ono što vlasnika uznemirava, odnosno da uznemiravanje nije bespravno. Na isti način tu odredbu tumači i Vrhovni sud u svojim odlukama te smatra da pasivno legitimiran može biti ne samo onaj koji je izvršio čin uznemiravanja, već onaj po čijem je nalogu uznemiravanje izvršeno, kao i onaj u čiju je korist uznemiravanje izvršeno (Rev-1326/88. od 16. veljače 1989., Rev-381/08-2 od 22. travnja 2009., Rev-x-9/2009-2 od 29. travnja 2009., Rev-2009/11-2 od 19. kolovoza 2014. i Rev-x-209-/2012-2 od 31. ožujka 2015.).
Dakle, to što tužena više nije vlasnica stana, odnosno što je tijekom trajanja parničnog postupka prodala stan u predmetnoj zgradi nije izgubila pasivnu legitimaciju jer se pasivna legitimacija ne ograničava samo na vlasništvo kod vlasničke tužbe na prestanak uznemiravanja.
Slijedom iznesenog, neosnovani su prigovori kako nedostatka aktivne, tako i promašene pasivne legitimacije.
Međutim, da bi tužitelji uspjeli u postupku na temelju odredbi članka 167. ZV-a isti moraju dokazati da ih je tuženik uznemiravao u vršenju vlasničkih ovlaštenja, odnosno da je tuženik taj koji je izvršio čin uznemiravanja. Na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka sud zaključuje da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.
Tako, tužena ne negira da je postavila sporni luminar, odnosno krovni prozor na svom dijelu tavanskog prostora. Naime, tavanski prostor podijeljen je na 4 dijela na način da je svaki dio ograđen šperpločom i ima svoja vrata, a koji tavanski prostor koriste vlasnici stanova na II. i III. katu. Međutim, tužena ističe kako nije točno da je probila ploču iznad svog stana i opisanog tavanskog prostora. Još njen otac da je postavio skale koje su bile unutarnja komunikacija između stana i tavanskog prostora i instalacije struje. Ona ih je sama uredila. Inspektori G.I-a su bili na licu mjesta, utvrdili nepravilnosti koje je otklonila, a kako je naknadno udovoljila svim uvjetima, to je stan i prodala.
Saslušane svjedokinje N. I. i S. M. su izjavile da je dogovor između stanara bio da podrum koriste stanovi koji su u prizemlju, a tavanski dio stanovi zadnja dva kata. Svjedokinja I. je izjavila da je tužena preuređivala stan i tada je počela radove na dijelu tavana kojeg ona koristi. Svjedokinja M. je izjavila da je tužena tražila suglasnost ostalih stanara za adaptaciju tavanskog prostora u stambeni, čemu su se oni usprotivili. Međutim, tužena da je nastavila sa probijanjem međukatne konstrukcije, postavila mokre instalacije. O svemu je obaviještena i građevinska inspekcija koja je obustavila radove. U međuvremenu je izgradila i luminar. Molila je da joj se dopusti saniranje sanitarnog čvora, a da će odustati od daljnjih radova. Nakon što su joj stanari dopustili saniranje sanitarnog čvora, zatvorila je međukatnu konstrukciju, ali je 2015. ponovno započela s radovima, u međuvremenu je prodala stan kao 2 stambene jedinice. Tužiteljica M. K. je iskazivala identično i kao svjedokinja S. M. te je istakla da tavanski prostor nije predviđen za stanovanje, niti je u njemu bilo struje ili vode. Stanari su između sebe dogovorili način korištenja tavanskog prostora.
Iskazi tužiteljice M. K. i svjedokinja I. i M. su identični o bitnim činjenicama, međusobno se nadopunjavaju te ih sud u cijelosti prihvaća. Ovo tim više što navedeni iskazi imaju uporište u spisu Ministarstva … 362-02/16-02/603. Svjedokinje i tužiteljica su opisale način korištenja tavanskog prostora, koje je točno radove izvodila tužena i kada. Iskaz tužene o tome da nije probila ploču između svog stana i tavanskog prostora, da su inspektori odobrili gradnju nakon što je utvrdio da je postupila po projektu nema uporište u niti jednom dokazu pa se iz navedenog razloga niti ne prihvaća.
Iz spisa Ministarstva … proizlazi:
- da je sa radovima bespravne rekonstrukcije, spajanja – proširenja istočnog stana na 3 katu postojeće stambene zgrade anagrafske oznake D. …, S. sa prostorom potkrovlja iznad predmetnog stana R. L. M. započela 2014.
- da su opisani radovi obustavljeni rješenjem o uklanjanju od 20. veljače 2014.
- da je postupak obustavljen jer je vlasnica uklonila otvor 1,3 x 1,3 m u ab međukatnoj sitnorebričastoj konstrukciji u sjeverozapadnom uglu predmetnog stana i izgrađeni razvod – dovod instalacija za predmetnu prostoriju potkrovlja
- da je u ožujku 2015. R. L. M. ponovno započela s radovima spajanja – proširenja predmetnog istočnog stana sa prostorijom potkrovlja iznad predmetnog stana nestambenim prostorom tako da su suvlasnici ponovno prijavili probijanje otvora u međukatnoj konstrukciji, izgradnju stepeništa, provođenje razvoda kanalizacijskih cijevi i vodovodnih cijevi u predmetnoj prostoriji potkrovlja, postavljanje pločica, ugradnju kupaonice
- da je vlasnik I. T. uklonio otvor dim. 1,3 x 1,3 m izgrađen u ab međukatnoj sitnorebričastoj konstrukciji visine 27 cm sa čeličnim kružnim stepenicama te kupaonicama izgrađenu u potkrovlju sa pripadajućim razvodom kanalizacije i vode.
Opisanim radovima tužiteljica je promijenila namjenu predmetne prostorije potkrovlja iz nivo šupe – drvarnice u stambeni prostor koju prostoriju je izgradnjom otvora u ab međukatnoj sitnorebričastoj konstrukciji i kružnog čeličnog stepeništa spojila sa predmetnim stanom koji je kasnije kao takav i prodala. Nesporno je postavila luminar.
Opisane radove tužena je izvela na zajedničkim dijelovima zgrade. Tavanski prostor, način korištenja kojega su suvlasnici dogovorili još 60-ih godina, je zajednički dio predmetne stambene zgrade. Točno je da je tavan podijeljen na 4 dijela i da svaki dio ima svoja vrata, ali isključivo iz razloga jer su suvlasnici dogovorili način korištenja. Međutim, to ne znači da bi predmetni dijelovi tavana činili posebne samostalne cjeline. Na navedenom dijelu nije uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela kako to pogrešno tumači tužena. Isto ne proizlazi niti iz zk izvadaka. Za izvođenje radova potrebna je suglasnost svih stanara. Krovište kuće je konstruktivni element zgrade i u vlasništvu je svih stanara te je izvođenjem radova na njemu potrebna suglasnost svih stanara. Navedeno konstatira i sudski vještak J. Š. čiji nalaz i mišljenje sud ocjenjuje vjerodostojnim te ga prihvaća, a niti stranke nisu imale primjedbi na isto.
S obzirom na to da su tužitelji dokazali da ih je tužena uznemiravala u vršenju vlasničkih ovlaštenja, da je tužena ta koja je izvršila čin uznemiravanja, to je tužbeni zahtjev trebalo u cijelosti usvojiti kao osnovan.
Odluka o parničnom trošku donesena je u smislu članka 154. stavak 1. i 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 26/91., 34/91., 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 57/11., 25/13. i 89/14. – dalje ZPP-a) i u skladu sa odvjetničkom tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
Tužiteljima je priznat trošak sastava tužbe 250 bodova, za zastupanje na ročištima od 11. travnja 2016., 26. rujna 2016., 22. ožujka 2018., 5. lipnja 2018., 6. rujna 2018., 29. listopada 2018. po 62,5 bodova, za zastupanje na ročištima od 6. lipnja 2016., 7. veljače 2019., 22. ožujka 2019. po 125 bodova, za zastupanje na ročištima od 10. studenog 2016., 3. travnja 2017., 12. lipnja 2017., 21. rujna 2017., 7. veljače 2018., 14. svibnja 2018., 3. prosinca 2018., 25. studenog 2019., 8. siječnja 2020., 7. rujna 2020. i 25. studenog 2020. po 250 bodova, za zastupanje na očevidu od 10. svibnja 2019. 250 bodova, za sastav podnesaka od 8. studenog 2016., 31. siječnja 2019. po 250 bodova, odnosno ukupno 4.500 bodova, što pri vrijednosti boda sa zatraženim paušalom od 10,00 kuna daje iznos od 45.000,00 kuna, koji iznos je trebalo uvećati za 30 % na ime zastupanja više osoba u iznosu od 13.500,00 kuna. Zbrajajući navedene iznose dolazi se do iznosa od 58.500,00 kuna. Tužiteljima pripada trošak sudske pristojbe tužbe i trošak sudske pristojbe presude od po 1.360,00 kuna, trošak na ime sudske dostave u iznosu od 117,20 kuna te predujam za očevid u iznosu od 2.972,80 kuna, dakle ukupno 64.310,00 kuna (nije priznat trošak sastava podneska od 25. studenog 2019. jer je isti predan na ročištu na kojem je mogao biti obrazložen te 27,20 kuna na ime predujma za očevid jer će navedeni iznos biti vraćen tužiteljima).
Za više traženo na ime troškova postupka u iznosu od 9.777,20 kuna, tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.
Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.
Split, 21. prosinca 2020.
SUTKINJA
JELENA LONČAR V.R.
PRAVNA POUKA:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
DNA:
- pun. tužitelja
- pun. tuženika
- u spis
1
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.
