1              Poslovni broj: 77 Ovr Ob-30/20

                                                                                                                 Poslovni broj: 77 Ovr Ob-30/20

REPUBLIKA  HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

U  I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

        R J E Š E NJ E   

        Općinski sud u Zadru, po sutkinji J. G., kao sucu  pojedincu, prema prijedlogu više sudske savjetnice-specijaliste N. G., u ovršnom predmetu ovrhovoditelja T. K., iz K., P. 19, O….., protiv ovršenika K. M., iz R., N. K. 10, OIB:…., radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, izvan ročišta, dana 21. prosinca 2020.,

r i j e š i o  j e

Odbijaju se prijedlozi ovršenika od 27. listopada 2020., za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstva, te da se pljenidba i prijenos proglase nedopuštenim, kao neosnovani.

Obrazloženje

              U gornjem ovršnom predmetu ovršenik je 27. listopada 2020., podnio ovom sudu prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava nedopuštenim, uz navode kako je ovrhovoditelj predao zahtjev za izravnu naplatu Financijskoj agenciji protiv ovršenika na temelju osnove presude Općinskog suda u Zadru, pod poslovnim brojem P Ob-93/17, te je cjelokupni dug ovršenica platila, te je njezin račun odblokiran. Nadalje, ovršenica podnosi prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim jer da unatoč činjenici što je ovršenica dug u cijelosti platila, ovrhovoditelj odbija povući osnovu za naplatu sa Financijske agencije te je ovršenici i dalje blokada po toj osnovi za svaki naredni mjesec unatoč činjenici što će ovršenica dalje dobrovoljno plaćati svoju obvezu. Nadalje ovršenica slijedom svega iznesenog predlaže da sud donese rješenje kojim se u postupku izvansudske ovrhe pokrenute kod Financijske agencije godine zahtjevom ovrhovoditelja T. K., iz K., P. 19, OIB….., za izravnu naplatu na temelju ovršne isprave,  presude Općinskog suda u Zadru, pod posl. br. P Ob-93/17, od 17. svibnja 2018. protiv ovršenice K. M. iz R., N. K. 10, OIB:…., ovrha radi pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava proglasi nedopuštenom. Također predlaže sudu da istim rješenjem naloži Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenice do pravomoćnosti. 

              Dana 19. studenog 2020., ovrhovoditelj se očitovao na ovršenikov prijedlog te istakao kako je dana 9. studenog 2020. godine primio ovršenikov prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava nedopuštenim i odgodom ovrhe, te se očituje na način da se protivi prijedlogu ovršenice radi proglašenja plijenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava nedopuštenim i odgodom ovrhe budući da je ovrhovoditelj postupak prisilne naplate pokrenuo zbog neplaćanja alimentacije. Dalje ističe da budući se radi o uzdržavanju maloljetne djece određene pravomoćnom sudskom odlukom P Ob-93/17 od 17. svibnja 2018. nije za očekivati da će ovršenica ubuduće dobrovoljno plaćati alimentaciju, jer nije niti do sada. Navodi kako slijedom navedenog predlaže sudu odbiti prijedlog ovršenice.

Prema članku 210. st. 1. OZ-a nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi članka 209. stavka 4. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, dok je stavkom 2. istog članka propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe.

Prema odredbi čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, ako je podnesen prijedlog za povratu u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbe iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, ako ovrha prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanje građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište  ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašenja katastrofa ili ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak.

Budući da ovršenik nije dokazao postojanje naprijed navedenih kumulativnih pretpostavki za odgodu ovrhe, odnosno nije dokazao da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili učinio vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje,valjalo je odbiti prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe odnosno odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.

Nadalje, valjalo je odbiti kao neosnovan prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava nedopuštenim za buduće iznosa uzdržavanja koji dospijevaju mjesečno svakog zadnjeg u mjesecu za tekući mjesec jer za isto ne postoje zakonski razlozi prema odredbama OZ-a.  Naime, sud ne može unaprijed znati hoće li ili ne ovršenik uredno podmirivati tekuće mjesečne iznose uzdržavanja ili će sa uplatama kasniti, a podnošenjem zahtjeva za izravnu naplatu Agenciji osigurana je redovna naplata uzdržavanja. Cilj ovršnog postupka je prisilno ostvarenje tražbine, a isti cilj ima i provođenje postupka naplate putem Agencije po Zakonu o provedbu ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine broj 91/10 i 112/12) .

Ukoliko je za ovršenicu otegotna provedba izvansudske ovrhe zbog mjesečnih naknada koje Agencija naplaćuje ista može postupiti u smislu odredbe čl. 528. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15 –dalje ObZ ) kojim je propisan   institut zapljene po pristanku obveznika uzdržavanja. Dakle, ovršenik može dati izjavu, u smislu odredbe čl. 236. st. 1. ObZ, odnosno  čl. 528. te u za to predviđenom odgovarajućem postupku  osigurati da mlt. ovrhovoditelj pravovremeno dobiva obroke uzdržavanja, u skladu s ovršnom ispravom, a bez provedbe ovrhe putem Agencije.

.

Zadar, 21. prosinca 2020.

                                                                                                  Sutkinja        

                                                                                                       Jasenka Glavan, v.r.

                                                                                              Viša sudska savjetnica-specijalist

              Nikolina Grancarić, v.r.