1

                                                                                                       Poslovni broj 15 Ovr-2848/2016

 

 

                                                                                                                 

                                                                                                      

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj 15 Ovr-2848/2016

 

R E P U B L I K A H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

              Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sutkinji toga suda Karolini Balen, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja P. d.d. iz Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik Z.P., odvjetnik u Z., protiv 1. ovršenika J. H. iz G., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica N. V., odvjetnica u Z. i 2. ovršenice M. H. iz P., OIB: …, koju zastupa punomoćnica K. K., odvjetnica u Z., radi naplate novčane tražbine na nekretnini ovršenika, dana 21. prosinca 2020.

 

r i j e š i o   j e

 

1. Obustavlja se ovrha u ovom predmetu u odnosu na 2. ovršenicu M. H. te se u odnosu na 2. ovršenicu M. H. ukidaju provedene ovršne radnje.

 

2. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu u K. po pravomoćnosti ovoga rješenja brisati zabilježbu ovrhe ovoga suda poslovni broj Ovr-2848/2016 od 22. studenoga 2016. na suvlasničkom udjelu M. H. od ½ dijela na čkbr. … kuća, zgrada i dvorište Fortovo površine 704 m2, z.k.ul.br…, k.o. K. G. pod brojem Z-11677/2016 od 25. studenoga 2016.

 

Obrazloženje

 

Povodom prijedloga ovrhovoditelja radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja prema ovršeniku, sud je donio rješenje o ovrsi 22. studenoga 2016. na nekretnini ovršenika. Isto rješenje je postalo pravomoćno.

 

Ovršenica M. H. je nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi i to podneskom od 11. siječnja 2019. istaknula prvo na dom i navela da nema drugih nekretnina osim predmetne za stanovanje te da bi vođenjem daljnjeg postupka u ovom predmetu došlo do povrede njezina prava na dom iz čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl. 34. i 16. Ustava Republike Hrvatske.

 

Sud je uputio ovršenicu na parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, ali je drugostupanjski sud ukinuo takvo rješenje uz obrazloženje da o prigovoru prava na dom treba odlučiti u ovom ovršnom postupku i to prema kriterijima propisanim u čl. 80 b. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, u daljnjem tekstu: OZ), a tek ukoliko bi u ovršnom postupku tijekom utvrđivanja kriterija za ocjenu osnovanosti tog prigovora neke od činjenica postale sporne, sud upućuje ovršenicu na parnicu po čl. 55. OZ-a.

 

Prema čl. 80. b. OZ-a propisani su posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretnini. Po st. 2. ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 20.000,00 kn, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Po st. 3. pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz st. 2. sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito: je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga te je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

 

Ovrhovoditelj se podneskom od 30. siječnja 2019. očitovao na prigovor prava na dom na način da je istog osporio. Naveo je da ovrhovoditelj na cijeloj nekretnini ima upisano založno pravo. Prigovor smatra preuranjenim jer ovrhovoditelj vođenjem ovog postupka ne ograničava pravo na dom 2. ovršenice. Ovrhovoditelj ovim prijedlogom ne provodi iseljenje 2. ovršenice, već provodi prodaju nekretnine ovršenika radi namirenja dospjele novčane tražbine.

 

Po čl. 8. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine", - međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10, dalje: Konvencija) je propisano da svatko ima pravo na štovanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i prepiske, dok je stavkom 2. ovoga članka određeno da se javna vlast ne miješa u vršenje ovog prava, osim ako je takvo miješanje predviđeno zakonom i ako je to neophodna mjera u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, gospodarske dobrobiti zemlje, sprečavanja nereda ili sprečavanja zločina, zaštite zdravlja i morala ili zaštite prava i sloboda drugih.

 

Saslušana u svrhu dokazivanja ovršenica M. H. je iskazala daje kuću koja je predmet ovrhe gradila zajedno sa svojim suprugom, a s gradnjom su započeli prije otprilike 40 godina. Kuća još uvijek nije dovršena. Nema drugih nekretnina u koje bi se mogla skloniti odnosno iseliti i predmetna kuća joj je jedini dom.

 

Sud je bio dužan u konkretnom slučaju odvagnuti interes osobe kojoj prijeti gubitak doma nasuprot cilju koji se želi postići mjerom ovrhe koje završava u konačnici iseljenjem (test razmjernosti).

 

Test razmjernosti provodi se pomoću tri eliminacijska pitanja od čega je samo jedan negativan odgovor dovoljan da se radi o povredi prava na dom iz čl. 8. Konvencije. Pored utvrđenja je li miješanje utemeljeno na zakonu, je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja, potrebno je utvrditi i je li miješanje bilo nužno u demokratskom društvu, što znači da sud mora utvrditi je li se kod opravdanog cilja taj cilj mogao postići blažom mjerom i ispitati je li miješanje razmjerno potrebama ovrhovoditelja. U odnosu na pitanja je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i je li prisilno iseljenje nužno u demokratskom društvu, teret dokaza je na ovrhovoditelju.

 

Sporna kuća se u svakom slučaju može smatrati ovršeničinim domom jer iz njezinog iskaza proizlazi da je istu gradila sa svojim suprugom, da je uz taj dom stvarno i trajno vezana 40-tak godina i nema drugih nekretnina u svom vlasništvu. Predmetna nekretnina neophodna je za zadovoljenje njezinih stambenih potreba. Prema tome, u konkretnom slučaju je provođenjem ovrhe nedvojbeno došlo do miješanja u pravo na dom ovršenice.

 

Sud smatra da u konkretnom slučaju, iako je miješanje utemeljeno na zakonu, a u odnosu na usmjerenost na postizanje legitimnog cilja ovrhovoditelj nije predlagao posebne dokaze, ova mjera u odnosu na 2. ovršenicu nije nužna u demokratskom društvu. Ovrha se u konkretnom slučaju može na prikladan način provesti na imovini 1. ovršenika (za kojeg nije dokazano da bi mu predmetna imovina bila jedina imovina), koji je u konačnici i stvarni dužnik predmetnog duga po ugovoru o kreditu.

 

Osobito opravdani interes ovrhovoditelja za hitnim namirenjem tražbine zbog važnih razloga na suvlasničkom udjelu 2. ovršenice nije dokazan, niti se radi o tražbini uzdržavanja.

 

Ovršenica se nije nikakvom izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasila s tim da ovrhovoditelj radi namirenja predmetne tražbine zatraži namirenje prodajom njezine nekretnine niti je to mogla jer u trenutku zaključenja ugovora o kreditu nije ni bila upisana kao suvlasnica predmetne nekretnine.

 

Iako je rješenjem o ovrsi određena zabilježba ovrhe u zemljišnoj knjizi utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom nekretnine, po čl. 127. OZ-a prodajom nekretnine ovršenik gubi pravo na posjed i dužan ju je predati kupcu.

 

Slijedom navedenog, a kako je ovrha ranije već određena u ovom predmetu (zbog čega se prijedlog ne može odbiti), sud je temeljem čl. 72. st. 2. i 5. OZ-a odlučio kao u izreci, budući da je utvrdio da se ovrha u odnosu na 2. ovršenicu u ovom predmetu ne može provesti zbog opisanih razloga.

             

U Zaboku 21. prosinca 2020.

 

 

                                                                                                                                 Sutkinja

 

                                                                                                                                  Karolina Balen

 

 

Uputa o pravu na žalbu:

              Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno u 4 primjerka, a o njoj odlučuje nadležni Županijski sud u Puli – Pola.

 

Dostaviti:

1. Odvj. Z. P., Z.
2. Odvj. K. K., Z.
3. Odvj. N. V., Z.

 

Po pravomoćnosti:

Zemljišnoknjižni odjel u K.