1

 

Poslovni broj Gž-1078/2018-4

 

 

 

 

 

 

 

             

 

Poslovni broj Gž-1078/2018-4

 

 

 

   R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Heleni Vlahov Kozomara, u izvanparničnom predmetu predlagatelja V. K., OIB: ..., zastupanog po punomoćnicima iz ZOU Ž. B., J. T. K. i M. T. iz K.,   protiv protustranaka  K. B., zastupane po punomoćniku (sinu) F. B. iz K., J. B., I. B., M. B., kao nasljednika iza pok. M. Z. pok. J., B., i Z. M. od J., B., M. B., M., kao nasljednice iza pok. M. I. od A., I. M., P. M., R., M. M., M. B., R., i I. Ž., kao nasljednika iza pok. M. Ž. ž.I., P. M., P. M., R., i M. M., kao nasljednika iza pok. K. ž.F., M. M., M. M. T., R., M. J., M., i L. M., O., kao nasljednika iza pok. M. M. ž.P., M. B., R., I. Ž., kao nasljednika iza pok. K. Ž. ž. I., J. M. pok. I., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, rješavajući žalbe stranaka izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Krku, poslovi broj R1-192/2015-13 od 21. srpnja 2015., 14. prosinca 2020.,

 

r i j e š i o   je

Uvaženjem žalbe protustranke pod 1. K. B., protustranke pod 2. I. B., protustranke pod 3. M. B. i protustranke pod 4. J. B. ukida se rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Krku, poslovi broj R1-192/2015-13 od 21. srpnja 2015. i predmet vraća tom sudu na ponovan postupak.

 

Obrazloženje

Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"I              Dijeli se k.č. ... upisana u z.k.ul. ... k.o. L., na način da temeljem prijedloga diobe i prijavnog lista izgrađenog po vještaku geodetske struke V. N. od 28. travnja 2014. godine, a koja je u suvlasništvu K. V. u ½, te  B. K., B. J., B. I., B. M., kao nasljednika iza pok. Z. M. pok. J., B. i Z. M. od J., B., B. M., M., kao nasljednice iza pok. M. I. od A., M. I., M. P., R.,  M. M., B. M., R., i Ž. I., kao nasljednika iza pok. Ž. M. ž. I., M. P., M. P., R., i M. M., kao nasljednika iza pok. M. K. ž. F., M. M., M. M. – T., R., J. M., M., i M. L., O., kao nasljednika iza pok. M. M. ž. P., B. M., R., Ž. I., kao nasljednika iza pok. Ž. K. ž. I., M. J. pok. I.,  svi zajedno u ½, na način da ima pripasti

a)      K. V., u vlasništvo novonastala k.č. 1209/5 površine 3.165 m2,

b)     a protustrankama k.č. 1209/2 površine 2.191 m2

 

II              Ovlašćuju se stranke da temeljem ovog rješenja izvrše parcelaciju zemljišta sukladno nalazu vještaka N. V., te da istu provedu kroz Katastar i zemljišne knjige na način da će se kao samovlasnik na k.č. ... k.o. L., upisati protustranke kao suvlasnici, dok će se predlagatelj K. V. upisati na k.č. ... k.o. L..

             Ukoliko u Katastru ne bi bio slobodan katastarski broj prema ovom rješenju, upisat će se sukladno istome, na neki drugi slobodni katastarski broj.

III              Protustranke se imaju upisati na dio nekretnine koji im je pripao u posebnom postupku, ukoliko bi između njih samih postojao spor o veličini njihovih suvlasničkih udjela i to nakon što bi se provela rješenja o nasljeđivanju iza njihovih prednika u odnosu na protustranke koje nisu upisane kao suvlasnici, već njihovi prednici.

IV              Zemljišno knjižni odjel Stalne službe u Rijeci, Općinskog suda u Krku, će po prijedlogu stranaka po pravomoćnosti ovog rješenja, zajedno s katastarskim parcelacionim elaboratom isto provesti kroz zemljišne knjige.

V              Svaka stranka snosi svoje troškove."

Protiv tog rješenja žale se protustranke pod 1. K. B. zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

Bitnu povredu postupka nalazi u tome što je izreka rješenja nerazumljiva i kontradiktorna. Tako u stavku 1. izreke rješenja suvlasnički dio predlagatelja od 1/2 dijela cijele z.č. ... povećava se geometrijskom diobom na 54/100 dijela odnosno za 500 m na štetu protustranki, dok se u stavku 2. kontradiktornom rečenicom najprije netko upisuje kao suvlasnik k.č. ... k.o. L., a onda se nakon zareza napominje da se protustranka upisuje kao suvlasnik bez da je određeno u kojem suvlasničkom omjeru se upisuju kao suvlasnici novonastale z.č. 1209/2 i nije odredio da navedenoj nekretnini prestaje pravo vlasništva predlagatelja dok se u stavku 3. izreke nerazumljivom rečenicom određuje neko činjenje protustranki iako one nisu inicirale postupak i pasivna su stranka procesa. Navodi da postoje tri samostalne cjeline koje su rezultat ranije diobe vlasnika. Tvrdi da predlagatelju ne pripada suvlasnički dio od 3165 m2 već suvlasnički dio koji u naravi može imati površinu od 2605 m2 dok protustrankama pripada suvlasnički dio nekretnine od 413 m2 koji u naravi predstavlja put koji se nalazi na zapadnoj međi parcele i služi nekretnini ... a ima širinu 5,70 m i 2191 m2 zemljišta nekretnine koja se nalazi u istom dijelu parcele. Na dijelu nekretnine koji u naravi predstavlja put postoji služnost za korist svakodobnog vlasnika cijele z.č. ... k.o. B., a koji je treća osoba. Navodi da vještak nije ucrtao navedeni prostor puta i nije ga prikazao te nije iznio podjelu zajedničkog vlasništva na tri nekretnine i to zapadnu u naravi put od 413 m2 vlasništvo protustranki, centralno vlasništvo prodavatelja površine 2605 m2 i istočno vlasništvo protustranki u površini od 2191 m2. Navodi da je predlagatelj suvlasnik u ½ dijela i ne može diobom ozakoniti vlasništvo koje prelazi ½ dijela. U konkretnom slučaju predlagatelju je pripalo 500 m2 više površine nekretnine nego što isti participira u svom upisu u zemljišnoj knjizi. Tvrdi da je predlagatelju mogao pripasti isključivo samo 2605 m2  i to centralnog dijela nekretnine jer između prednika stranaka postoji valjani sporazum o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnine te su suvlasnici uredili odnose na način da je protustrankama u vlasništvo pripao put uz zapadnu među, predniku predlagatelja, a kasnije predlagatelju centralni dio nekretnine do gromače određene slovima svoju J-K-L-M-N, a protustrankama istočni dio nekretnine od navedene gromače do istočne međe, pa je sud sukladno odredbi čl. 50. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14; dalje ZV) bio dužan prihvatiti takav sporazum.

              Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

              Protustranka pod 2. I. B., protustranka pod 3. M. B. i protustranka pod 4. J. B. pobijaju rješenje zbog bitne povrede odredaba postupka pogrešno i nepotpuno uvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, pozivajući se pritom u cijelosti na žalbu protustranke pod 1. i 2..

              Predlažu pobijano rješenje ukinuti i predmet vratit sudu prvog stupnja na ponovan potupak.

              Žalba je osnovana.

              Predlagatelj u ovom izvanparničnom postupku koji je pokrenut po prijedlogu predlagatelja, traži razvrgnuće suvlasničke zajednice na nekretnini koja je u zemljišnim knjigama označena kao k.č. ... upisana u z.k.ul. broj ... k.o. L..

              Prema stanju zemljišne knjige, navedena katastarska čestica po oznaci zemljišta upisana je kao šuma površine 5209 m2, a kao suvlasništvo upisana je na predlagatelja u ½ dijela te protustranke M. Z. pok.J. B. u 1/9 dijela, I. M. od A., Z. u 1/9 dijela, U. Z. od J., B. u 1/18 dijela, M. Z. od J., B. u 1/36 dijela, M. Z. od J., B. u 1/36 dijela, M. Ž. ženu I. rođenu M., M. u 1/18 dijela, K. M. žena F. rođena M. u 1/18 dijela, M. M. ženu P. M. u 1/54 dijela, K. Ž. ženu I. M. u 1/54 dijela i J. M. pok.I. M. u 1/54 dijela, s tim da tijekom postupka nije bilo sporno da su K. B., J. B. i I. B. i M. B. nasljednici M. Z., M. Z. i U. Z., M. B., da je nasljednica I. M., i I. M., P. M., M. R., M. B. i I. Ž., da su nasljednici M. Ž., P. M. i M. M. da su nasljednici K. M., M. M., M. M., M. J. i L. M. da su nasljednici M. M., te M. B. I. Ž. da su nasljednici K. Ž..

              U provedenom postupku je utvrđeno na temelju očevida na licu mjesta te vještačenjem po vještaku geometru, da površina k.č.broj ... k.o. L. prema snimljenom stvarnom stanju prilikom očevida na licu mjesta iznos 5356 m2. Predlgatelj je pokazao dio nekretnine u naravi neobrađeno zemljište površine 3165 m2 u skici lica mjesta – prilog 2 označeno slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-T-U-V-Z. Unutar dijela koji predlagatelj koristi postoje drveni kolci markirani crvenom bojom koji definiraju linije podjele predlagateljevog dijela nekretnine na manje dijelove (svjetlo zelena linija označena roza slovima oznake F-S te H-O s time da je predmetna nekretnina sa svih strana omeđena suhozidom. Preostali dio k.č.broj ... k.o. L. nastavlja se na predlagateljev dio, to u smjeru istoka, a označen je svjetlo plavim slovima brojčanim oznakama A1-A2-A3-A4-A5-A6-A7-A8 te rozim slovima oznakama J-K-L-M-N, te površina tog dijela iznosi 2191 m2 i omeđena je suhozidom sa sjeverne, južne i zapadne strane.

              Nadalje, utvrđeno je da površina katastarske čestice broj ... i ... izračunata iz izvornih podataka koordinata lomnih točaka, dobivenih na temelju terenskog mjerenja (čl. 35. Pravilnika o katastru zemljišta ("Narodne novine" broj 84/07 i 14/09/), a razlika u površni katastarske čestice broj 1209/2 i 1209/5 prema stanju prije izrade elaborata i stanja koje proizlazi iz elaborata unutar je dozvoljene razlike propisane odredbom čl. 74. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnine ("Narodne novine" broj 16/07 i 194/10) i ta se promjena temeljem odredbi istog članka ne smatra promjenom sastava zemljišnoknjižnog dijela. Nadalje proizlazi da pristup predmetnim nekretninama je kolskim putem širine 2 i pol do 3 metra, da navedeni kolski put prelazi preko k.č.broj ... te preko k.č.broj ... i ... Navedenim kolskim putom u naravi je definiran suhozidima, s tim da prema važećim katastarkim planom put je evidentiran na ... (katastarska kodura) dok je na k.č.broj ... (katastarska kotura šuma) i ... (katastarska kotura šuma) put nije evidentiran kao izvanredna kultura. Nadalje proizlazi da bi se formirale nove katastarske čestice u skladu sa skicom lica mjesta (prilog 2) i prijamnim listom (broj 5) potrebno je izraditi parcelacijski elaborat. U slučaju da se predmetna nekretnina nalazi izvan granica građevinskog područja, parcelacijski elaborat se izrađuje na temelju sudske presude ili uvjerenja nadležnog ureda za graditeljstvo, dok u slučaju da se predmetna nekrenina nalazi unutar granica građevinskog područja parcelacijski elaborat moguće je izraditi isključivo uz prethodno ishođenje dokumenata ili akata prostornog uređenja. Novi katastarski broj koji u skici lica mjesta i prijamnom listu označen predlagateljev dio (k.č.br. ...) dijeljen je prema trenutno raspoloživom broju katastarskih čestica na dan izrade nalaza i mišljenja, a prilikom izrade parcelacijskog elaborata od ovlaštenog geodetskog izvođača, preporuča se provjera navedenog dijela katastarske čestice u nadležnom katastarskom uredu.

              Također je utvrđeno da je 21. srpnja 2015. održano ročište na kojem su bili nazočni M. B., F. B., kao punomoćnik K. B. i I. B., te su suglasno naveli da je nesporno da je predlagatelj vlasnik onog što je kupio i što je identificirano i bez obzira na upis u zemljišne knjige i da protustranke u tom dijelu nemaju primjedbi. Utvrđeno je da navedene protustranke tvrde da su suvlasnici k.č.br. ... i oduvijek koriste k.č.br. ... za prolaz do navedene čestice stoga predlažu da se k.č.br. ... podijeli na novoformirane k.č.br. ... k.o. L. površine 3165 m2, k.č.br. ... k.o. L. površine 2191 m2 i k.č.br. (broj će odrediti ured za katastar) širine 5,70 m u naravi put koji se koristi za pristup na k.č.br. ... i koji se proteže uz k.č.br. ... i k.č.br. ... i k.č.br. ... sve k.o. L..

              Sud prvog stupnja prihvaća u cijelosti naprijed navedene nalaz i mišljenje vještaka, uključujući i njegov prijedlog diobe, pa razvrgava suvlasničku zajednicu stranaka na predmetnim nekretninama na način da predlagatelju u samovlasništvo pripada zemljišna čestica novoformirana k.č.br. ... k.o. L., a protustrankama novoformirana k.č.br. ... k.o. L..

              Glede prigovora protustranki utvrđuje da je predlagatelj ne osporava protustrankama pravo prolaza i u tom pravcu da nije donesena posebna odluka, jer takav prijedlog nije niti postavljen niti su stranke postigle sporazum o tome, pri čemu pravo plolaza se zasniva upisom u zemljišne knjige, pa ukoliko prostustranke koje drže da imaju to pravo koje žele realizirati to trebaju učiniti u posebnom postupku jer u ovom postupku nakon očevida i vještačenja nije posebno identificiran dio preko kojeg bi postojao pravo prolaza, a da bi se o tome donijela odluka.

              Osnovano protustranke u žalbi pobijaju zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja.

              Naime, sukladno odredbi čl. 50. st. 1. ZV-a kad razvrgnuće  provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav sporazum postoji a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koji bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona.

              Nije sporno, a što proizlazi iz stanja spisa da je u ovom postupku razvrgnuta suvlasnička zajednica nekretnine geometrijskom diobom, za potrebe koje je sačinjen prijedlog diobe.

              Iako su protustranke relativno nespretno se izjasnile na ročištu od 21. srpnja 2015. tako da su navele "da u konkretnom slučaju je nesporno da je predlagatelj vlasnik onoga što je kupio, što je identificirano i bez obzira na upis u zemljišnim knjigama, u tom dijelu protustranke nemaju u primjedbi, već se radi o tome da imaju pravo prolaza", po shvaćanju ovog suda ostalo je nejasno da li protustranke prihvaćaju  prijedlog diobe na način kako je to predložio vještak da se k.č.br. ... k.o. L. podijeli na novoformirane k.č.br. ... k.o. L. u površini 3165 m2 i k.č.br. ... k.o. L. u površini 2191 m2 i predlažu osnivanje prava služnosti  puta  na teret novoformirane k.č.br. ... k.o. L. za korist k.č.br. ... k.o. L. ili  pak  ne prihvaćaju navedeni prijedlog diobe već predlažu  da se dioba provede tako da se k.č.br.  ... k.o. L. podijeli na način da se formiraju tri nove  zemljišne čestice. Navedenu sumnju ne otklanja ni sadržaj podneska predlagatelja  od 29. siječnja 2015. ( list 47. i 48. spisa ) u kojem  su između ostalog predložile da se formira još jedna katastarska čestica širine 5,70 m u naravi put koji se koristi za pristup na k.č.br. ..., pa se samim time treba izmijeniti i vrijednost površine u metrima kvadratnim u nalazu i mišljenju vještaka.

              Ako bi se radilo o prijedlogu stranaka za osnivanje prava služnosti, treba voditi računa da se radi o služnosti u korist k.č.br. ....

              Naime, prema odredbi čl. 50. st. 3. ZV-a prilikom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njenim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja.

Kako u konkretnom slučaju nekretnina koja je predmet diobe je podijeljena geometrijskim načinom da su formirane dvije nove čestice, i kako novoformirane čestice koje su pripale i predlagatelju i protustrankama imaju kolski pristup širine oko 2,5-3,0 m, a navedeni kolski put prelazi preko k.č.br. ... te preko k.č.br. ... i ..., to nije bilo nužno da se preko novoformirane čestice koja je pripala predlagatelju osnuje pravo služnosti prolaza i provoza u korist novoformirane čestice koja bi pripala protustrankama. U svakom slučaju sud može u postupku diobe ukoliko postoji sporazum stranaka osnovati služnost preko neke od nekretnina.

Pritom treba dodati kako u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine geometrijskom diobom sud nije dužan niti ovlašten naložiti vještaku mjerniku izradu prijamnog lista radi mogućnosti provedbe rješenja o razvrgnuću a pogotovo ne po službenoj dužnosti.

Međutim, u konkretnom slučaju protustranke su uknjižene kao suvlasnici nekretnine u određenim i to različitim idealnim suvlasničkim dijelovima s tim da su protustranke nasljednici upisanih zemljišnoknjižnih suvlasnika, pa bi pravna posljedica takve sudske odluke kao što je pobijano rješenje u kojem nisu navedeni suvlasnički omjeri suvlasnika bila uknjižba na jednake dijelove, jer prema odredbi čl. 36.  st. 1. ZV-a ako više osoba ima neku stvar u svom vlasništvu tako da svakoj pripada po dio tog prava vlasništva, računski određen razmjerno prema cijelom pravu vlasništva te stvari, svi su oni suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi, dok je stavkom 2. istog članka propisano da u sumnji koliki su suvlasnički dijelovi, smatra se da su jednaki.

Stoga u takvoj situaciji, a imajući u vidu stvarnopravne učinke razvrgnuća suvlasničke zajednice potrebno je da izreka rješenja bude jasna i provediva u zemljišnoj knjizi, što u konkretnom slučaju znači da imajući u vidu prezentirano zemljišnoknjižno stanje da je potrebno izričito navesti suvlasničke dijelove protustranki na novoformiranoj čestici.

Pored toga potrebno je ukazati da je predlagatelj na ročištu održanom dana 21. srpnja 2015. godine naveo da je upisana suvlasnica U. Z. od J. umrla i da su njezini nasljednici K. B., J. B., I. B. i M. B. pa u navedenom pravcu je dopunio prijedlog na način da su naprijed spomenute protustranke označene kao i nasljednici U. Z., što međutim ne bi proizlazilo iz pobijanog rješenja.

Glede žalbenih navoda protustranki o postojanju između prednika stranaka  i samih stranaka sporazuma o diobi predmetne nekretnine, valja ukazati da protustranke takvu činjenicu po prvi put ističu u žalbi,  međutim to nije dopušteno jer odredba čl. 352. st.1. ZPP-a propisuje da se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice, osim ako se one odnose na bitne povrede odredaba postupka zbog kojih se žalba može izjaviti, što ovdje nije slučaj.

U nastavku postupka prvostupanjski sud će utvrditi odlučne činjenice, vodeći računa o naprijed navedenom te ponovno odlučiti o prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka na predmetnoj nekretnini.

Iz navedenih razloga valjalo je uvaženjem žalbe protustranki ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak, a kako je odlučeno u izreci ovog rješenja pozivom na odredbu iz čl. 380. st. 3. ZPP-a a koji se ovdje primjenjuje pozivom na odredbu iz čll. 21. st. 1. bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku ("Narodne novine" iz 1934 godine, koji se primjenjuje na temelju odredbe čl. 1. i 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine broj 73/91).

 

U Rijeci 14. prosinca 2020.

 

           Sutkinja

Helena Vlahov Kozomara