Pristupanje sadržaju
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLIT
Ex Vojarna Sv. Križ, Dračevac
21 000 Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda mr. sc. Ivani Erceg Ćurić, kao sucu
pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja D. V., iz R., O.:…, zastupane po punomoćniku M. K., odvjetniku u Z., protiv
tuženice R. H., M. O.:…, zastupane po
O. S., G.-, radi isplate, nakon
održane glavne i javne rasprave zaključene dana 15. listopada 2020. u prisutnosti zamjenika
punomoćnika tužitelja I. Z., odvjetničkog vježbenika i punomoćnice zakonskog
zastupnika tuženice M. P., sudske savjetnice u O.
S., objavljene dana 9. prosinca 2020. godine,
p r e s u d i o j e
I Prihvaća se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:
"Nalaže se tuženici R. H., M. O.:… da u roku od 8 dana tužitelju, D. V. iz R.,
O.:… na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 788,42 kn bruto
zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:
- 428,16 kn od 16.12.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak,
- 225,79 kn od 16.12.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak,
- 65,45 kn od 16.1.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu
na dohodak,
- 69,03 kn od 16.12.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu
na dohodak, po stopi propisanoj čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, koja je određena
uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je prethodilo
tekućem polugodištu za 5% poena do 31.07.2015., a od 01.08.2015.g. do isplate po prosječnoj
kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu
uvećanoj za tri postotna poena.",
dok se odbija u dijelu više zatraženog iznosa od 2.171,59 kn (do iznosa od 2.960,01 kn).
II Nalaže se tuženici da u roku od 8 dana nadoknadi tužitelju troškove parničnog
postupka u iznosu od 4.100,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja
do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od
godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena.
Obrazloženje
Tužbom podnesenom pred sudom 27.7.2018. tužitelj navodi da je zaposlenik tuženice,
djelatnik P. S., na radnom mjestu carinika, a sve sukladno
Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 4.5.2013. do 4.5.2018. tužitelj da je
ostvarivao prekovremeni rad koji mu nije plaćen u redovnom radu od ponedjeljka do petka,
duže od 8 sati, u smjenama i turnusima i u radu na drugi način. Tužitelj napominje da je
poslodavac u mjesečni fond sati uračunavao i dane blagdana kada bi oni padali u radne dane
od ponedjeljka do petka, a što da je pogrešan način određivanja redovnog mjesečnog fonda
radnih sati. Stoga, tužitelj da je ostvario prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane,
Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji rad mu nije plaćen pošto su mu
tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženice,
kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.
U odgovoru na tužbu od 31.10.2018. tuženica navodi kako nisu ostvarene procesne
pretpostavke za podnošenje tužbe budući da nije okončan postupak mirnog rješenja spora radi
čega predlaže odbaciti tužbu. Naime, tuženica da je dopisom od 3.7.2018. u postupku mirnog
rješenja spora izvijestila tužitelja kako predmetni zahtjev smatra djelomično osnovanim
budući je tužitelj u utuženom razdoblju ostvario određen broj prekovremenih sati koji mu nisu
isplaćeni, ali da zbog velikog broja zaprimljenih istovrsnih zahtjeva, nadležno ministarstvo
nije u mogućnosti utvrditi točan broj sati o zatraženom roku. Tuženica da je predložila
tužitelju da sklope sudsku nagodbu po zaprimanju podataka od ministarstva, ali da se tužitelj
na ponudu tuženice oglušio.
Sud je pročitao spisu priložen zahtjev za mirno rješenje spora (list 6-7 spisa) od
4.5.2018. i odgovor zakonskog zastupnika tuženice od 3.7.2018. (list 5 spisa) i utvrdio, da se
tužitelj prije podnošenja tužbe obratio O. državnom odvjetništvu sa zahtjevom za
mirno rješenja spora i da stranke u roku od 3 mjeseca nisu postigle nagodbu odnosno, nisu
riješile spor na miran način. Dakle, tužitelj je postupio u skladu s odredbama čl. 186.a ZPP-a
pa je prijedlog tuženice za odbacivanje tužbe neosnovan.
Nadalje, tuženica u odgovoru na tužbu navodi kako iz rješenja o rasporedu tužitelja,
obračunskih isprava i evidencije o korištenju radnog vremena proizlazi da je tužitelj ostvario
44 sata prekovremenih sati rada u utuženom razdoblju koji mu nisu plaćeni. Prema izračunu
tuženice, tužitelju da bi za taj rad pripadao bruto iznos od 2.324,36 kn. S obzirom na
navedeno, tuženica da osporava tužbeni zahtjev u dijelu koji prelazi ostvareni broj
prekovremenih sati (44) kao i u dijelu koji prelazi specificirani iznos tuženice pa se u tom
dijelu predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.
Tužitelj u podnesku od 14.2.2019. napominje da u utuženom razdoblju nije koristio slobodne dane na ime mjesečnog ostvarivanja prekovremenog rada, a niti da je tuženica
donijela rješenje kojim bi se odredilo vrijeme korištenja slobodnih dana. Nadalje, da je
tuženica pogrešno postupila kada je mjesečno ostvarene sate rada u pojedinim mjesecima
prenosila u slijedeći kalendarski mjesec iako ih je trebalo obračunati kao prekovremene sate u
mjesecu u kojem su i ostvareni.
Tuženica u podnesku od 3.7.2019. ističe da tužitelj u utuženom razdoblju nije koristio
slobodne dane. Što se tiče nadopune satnice, C. uprava da je po tom pitanju u cijelosti
postupila u skladu s tumačenjem Z. komisije br. 32/44 od 31.10.2014. Nadalje, u
podnesku od 14.8.2019. navodi da rad službenika u turnusu koji je radio na dane blagdana,
neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs, a koji dani su padali na dane od ponedjeljka do
petka, predstavlja njegov redovan rad te da mu se osnovna plaća uvećava za svaki sat rada za
dodatak propisan Kolektivnim ugovorom-rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, rad u
turnusu, sve u skladu s odredbom čl. 38. st. 1. KU. Tuženica ističe, da se uvećanje osnovne
plaće za prekovremeni rad isplaćuje za stvarno odrađeni prekovremeni rad duži od mjesečnog
fonda radnih sati, a ne zbog same činjenice da službenik radi u turnusu u dane blagdana,
neradne dane i Uskrs koji padaju od ponedjeljka do petka.
Tužitelj je podneskom od 9.7.2020. određeno postavio tužbeni zahtjev u skladu s
podnesenom dopunom nalaza i mišljenja sudskog vještaka od 8.3.2020. na način da je
zatražio isplatu razlike plaće po osnovi neplaćenih prekovremenih sati u razdoblju od svibnja
2013. do svibnja 2018. u ukupnom bruto iznosu od 2.960,01 kn, sa zateznom kamatom
tekućom na svaki pojedini dio iznosa od 16-og u idućem mjesecu do isplate.
Tijekom postupka izvedeni su dokazi čitanjem zahtjeva za mirno rješenje spora (list 6
spisa), dopisa tuženice od 3.7.2018. (list 5 spisa), obračunskih isprava za isplatu plaća,
evidencije o korištenju radnog vremena, čitanjem podataka pohranjenih na CD-u (list 185
spisa) te spisu druge priložene dokumentacije, izveden je dokaz financijskim vještačenjem po
stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo Z. C., dipl. oec.
Stranke su popisale trošak postupka.
Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.
Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće po osnovi neplaćenih prekovremenih sati u razdoblju od svibnja 2013. do svibnja 2018.
Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju radio u turnusima u ciklusima 12-24-12-48.
Među strankama je sporno je li tuženica pravilno obračunala i isplatila prekovremene
sate rada: koje je tužitelj u pojedinom mjesecu odradio duže od redovnog mjesečnog fonda
radnih sati; koje je tužitelj odradio na blagdane i druge neradne dane koji su padali od
ponedjeljka do petka, a imaju tretman prekovremenih sati.
Čanak 44. st. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike
(„Narodne novine“ br. 104/13., dalje KU/13) i čl. 38. st. 10. Kolektivnog ugovora za državne
službenike i namještenike („Narodne novine“ br. 112/17 i 12/18., dalje KU/17) istovjetno
propisuju da se prekovremenim radom kada je rad službenika organiziran u turnusu, smatra
svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog
mjesečnog fonda radnih sati.
Stavak 12. navedenih članaka KU-a propisuje da su redovni mjesečni fond radnih sati,
sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se
broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.
Iz citiranih odredbi sud izvodi zaključak da se redovni mjesečni fond radnih sati dobije
na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati, a isti ne uključuje
blagdane koji „padaju“ od ponedjeljka do petka već samo radne dane; da su prekovremeni sati
rada svi sati rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, bez obzira radi li se o satima
odrađenima za vrijeme radnih dana ili o satima odrađenima za vrijeme blagdana, neradnih
dana utvrđenih zakonom i za Uskrs.
Kako bi se utvrdilo je li tuženica obračunala i isplatila tužitelju ostvareni
prekovremeni rad u skladu s odredbama KU-a, sud je izveo dokaz vještačenjem po stalnom
sudskom vještaku za financije i računovodstvo Z. C., dipl. oec.
Sudski vještak Z. C. je 24.10.2019. podnio pisani nalaz i mišljenje u
kojem navodi da je uvidom u evidencije o korištenju radnog vremena i isplatne liste utvrdio
da je tuženica u utuženom razdoblju uredno isplaćivala tužitelju odrađene redovne radne sate i
naknade za dane blagdana/neradne dane i za dane bolovanje, kao i sve pripadajuće dodatke na
plaću (za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, u turnusu i sl.). Međutim, da su utvrđene
nepravilnosti kod obračuna i isplate prekovremenih sati tj. kod onih sati koje je tužitelj u
pojedinom mjesecu odradio duže od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (RMFRS) i sati
odrađenih na blagdane i druge neradne dane, koji su padali od ponedjeljka do petka, a imaju
tretman prekovremenih sati.
U utuženom razdoblju tužitelj da je imao 208 sati rada na blagdan ili drugi neradni dan
koji pada u radne dane od ponedjeljak do petka i 104 sata viška u odnosu na RMFRS. Od
ukupno 312 prekovremeno odrađenih sati, tužitelju da je isplaćeno 152 sata od kojih je dio
iskorišten ili isplaćen kroz kategoriju slobodnih dana, dok 156 sati po osnovi prekovremenog
rada tužitelju nije isplaćeno i to: 8 sati za prekovremeni rad tijekom radnog dijela tjedna i 148
sati za prekovremeni rad za vrijeme blagdana od ponedjeljka do petka. Obračun neplaćenih
prekovremenih sati iznosi 428,16 kn po osnovi sati odrađenih iznad RMFRS i 2.531,85 kn po
osnovi rada blagdanom, ukupno 2.960,01 kn bruto.
Tužitelj je na ročištu od 25.2.2020. predložio da se pozove sudskog vještaka na
dopunu obračuna u odnosu na 12 sati prekovremenog rada u ožujku/2018. za koji mjesec je
vještak utvrdio da je za 12 sati prekovremenog rada u tom mjesecu tužitelj koristio slobodan
dan, a s obzirom na činjenicu da tuženica u podnesku od 3.7.2019. navodi da tužitelj u
utuženom razdoblju nije koristio slobodan dan za ostvarene prekovremene sate.
Tuženica u podnesku od 24.2.2020. predlaže da sud pozove sudskog vještaka na
dopunu nalaza i mišljenja iz razloga što je primijenio pogrešnu metodologiju obračuna
prekovremenih sati. Prekovremeni rad je svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda
radnih sati. Naglašava se da rad službenika u turnusu koji rade na dane blagdana, neradne
dane utvrđene zakonom i na Uskrs, a koji dani su padali na dane od ponedjeljka do petka
predstavljaju njegovu redovan rad te mu se osnovna plaća uvećava za svaki sat rada u visini
propisanoj KU-om - za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom kao i za rad u turnusu u
skladu s čl. 38. st. 1. KU-a. Na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad isplaćuje se za
stvarno odrađeni prekovremeni rad duži od mjesečnog fonda radnih sati, a ne zbog same
činjenice da službenika radi u turnusu u dane blagdana, neradne dane i Uskrs koji padaju od
ponedjeljka do petka. Stoga, vještak u stupcu 6. u Tablici 2. pogrešno iskazuje sate određene
na blagdan od ponedjeljka do petka kao prekovremene sate rada. Dakle, sudski vještak da je
pogrešnom metodologijom utvrdio dvije vrste prekovremenih sati i to prekovremene sate
odrađene iznad RMFRS i prekovremene sate s osnova rada
Po prijedlogu stranaka pozvan je sudski vještak Z. C. na dopunu nalaza i
mišljenja, a koja je podnesena u pisanom obliku 8.3.2020.
Vještak se očituje u odnosu na prigovor tužitelja pa navodi, da je prema podacima iz
Evidencije o korištenju radnog vremena za mjesec ožujak/2018. (list 246 sudskog spisa)
nedvojbeno da je tužitelj u tom mjesecu radio u turnusu i da je dana 30. travnja (petak),
umjesto da je 1. dan novog ciklusa turnusa radio 12 sati, on tih 12 sati iskoristio kao slobodne
dane (u lijevom dijelu tabele je oznaka „Sd“, a u desnom dijelu tabele, pod rubrikom
„Slobodni dani“, upisan broj 12). Nadalje, u isplatnoj listi za ožujak/2018. (list 307 sudskog
spisa) navedeno je da su tužitelju plaćena 4 sata po osnovi slobodnih dana. Iz tih podataka
vještak je utvrdio, da bez obzira što je tužitelj u ožujku/2018. ostvario 8 sati više radnih sati
od RMFRS, da nema pravo na isplatu prekovremenih sati jer je umjesto uvećanja plaće za
prekovremeni rad koristio slobodne dane u omjeru 1:1,5 (tj. 8 h x 1,5 = 12 h), od čega su mu 4
sata isplaćena (sve u skladu s čl.44./38. KU, st. 15). Vještak napominje da su za njega
mjerodavni podaci za izračun oni iskazani u dokumentima iz sudskog spisa (evidencije rada i
isplatne liste), a koji predstavljaju vjerodostojnu knjigovodstvenu dokumentaciju.
U dopuni nalaza i mišljenja vještak se očituje i na prigovor tuženice pa navodi da je
isti djelomično osnovan. Naime, da je sudski vještak pogrešno utvrdio da je tužitelj tijekom
utuženog razdoblja radio u ciklusima 12-5-7 ili 12-4-8, a što nije rad u turnusu već rad
organiziran na drugi način. Tužitelj da je radio u turnusu 12-24-12-48, a što je u osnovnom
vještvu pogrešno utvrđeno zbog nejasnih termina o spomenutim ciklusima rada i zbog
neprecizno definiranog zadatka za vještačenje.
Nadalje, prigovor tuženice da nije osnovan u dijelu kojem se navodi da je vještak
pogrešnom metodologijom utvrdio 2 vrste prekovremenih sati. Naime, sudski vještak navodi
da je utvrdio 2 vrste neplaćenih prekovremenih sati pa da je kod obračuna neplaćenih iznosa
za prekovremene odrađene sate primijenio različite postotke uvećanja osnovne plaće (150%
ili 50%), a sve ovisno o tome jesu li prekovremeno odrađeni sati tužitelju bili isplaćeni ili ne
(ako su ti sati bili isplaćeni kroz redovno odrađene radne sate, tada se umnožak satnice i viška
sati uvećava samo za 50%, tj. samo za propisani dodatak za prekovremeni rad, a ako oni nisu
uopće tužitelju bili isplaćeni, tada se taj umnožak satnice i viška sati uvećava za 150%), a što
je detaljno pojašnjeno u osnovnom vještvu (str. br. 6.). Pri tom, vještak navodi, da je učinio
metodološku pogrešku, ali samo utoliko što je sve sate koje je tužitelj odradio na blagdan ili
zakonom predviđeni neradni dan koji padaju u dane od ponedjeljka do petka, obračunao kao
prekovremene sate, a trebao je to učiniti samo ako je tužitelj u tom mjesecu ostvario sate rada
duže od RMFRS ili je radio duže od njegove smjene u turnusu (sukladno tumačenju Komisije
br. 8/44 od 29.4.2013., te sukladno odredbi čl. 44/38 st. 10 KU).
Sudski vještak je dopunio obračun u skladu s naprijed navedenim pa navodi, da je iz
platnih podataka vidljivo da je tuženica platila tužitelju 148 sati prekovremenog rada (stupac
br. 9. Tablice br. 2), dok preostalih 48 sati po osnovi prekovremenog rada tužitelju nisu u
cijelosti plaćeni, od čega 12 sati nije obračunato ni plaćeno (stupac br. 12. Tablica br. 2.a), 8
sati je plaćeno, ali ne u potpunosti jer nisu plaćeni dodaci za prekovremeni rad (stupac br. 13.
Tablica br. 2.a), 8 sati je iskorišteno kroz slobodne dane (12 sati u omjeru 1:1,5 – stup. br. 11,
Tabl. br. 2-a), dok za preostale sate nema osnove da se Tužitelju isplate kao prekovremeni sati
jer se odnose na blagdane koji su padali u radnom dijelu tjedna (poned.– petak), a za vrijeme
kojih je tužitelj bio na GO pa su mu ti sati isplaćeni kroz naknadu plaće (stup. br. 7, Tabl. br. 2-
a).
Slijedom navedenog, sudski vještak je u Tablici br. 2.a dao izračun razlike plaće po
osnovi odrađenih, a neplaćenih prekovremenih sati i to kako slijedi: po osnovi onih sati koji
tužitelju nisu ni obračunati ni isplaćeni, iznosi pojedinačno mjesečno kako je to prikazano u
stupcu br. 14, tj. ukupno 635,95 kn; po osnovi onih sati koji su tužitelju isplaćeni, ali bez
dodatka za prekovr. rad, iznosi pojedinačno mjesečno kako je to prikazano u stupcu br. 15, tj.
ukupno 137,47 kn; ukupno, pojedinačno mjesečno kako je to prikaz. u stup. br. 16, tj.
sveukupno 788,42 kn.
Tužitelj u podnesku od 9.7.2020. navodi kako u spisu ne postoji valjana
dokumentacija kojom bi se nedvojbeno moglo utvrditi da je tužitelj koristio slobodne dane.
Stoga je tužitelj određeno postavio tužbeni zahtjev u skladu s osnovnim nalazom i mišljenjem
sudskog vještaka od 24.10.2019. na način da je za razdoblje od svibnja 2013. do svibnja 2018.
zatražio isplatu razlike plaće po osnovi neplaćenih prekovremenih sati u ukupnom bruto
iznosu od 2.960,01 kn. Tuženica nije imala primjedbi na ispravnost dopunjenog obračuna
sudskog vještka iz pisane dopune nalaza i mišljenja od 8.3.2020.
Nakon provedene dopune vještačenja, a koju sud smatra jasnom, potpunom i u skladu
s dokumentacijom priloženoj spisu, mišljenje je suda da je sudski vještak ispravno postupio
kada izračun nije dopunio u odnosu na 12 sati prekovremenog rada Navedeno stoga, što je
sudski vještak na temelju dokumentacije priložne spisu - obračunske isprave za ožujak 2018. i
evidencija o korištenju radnog vremena za ožujak 2018 (list 246 spisa) utvrdio, da je tužitelj
umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada koristio slobodne dane, a što
je u skladu s odredbom čl. 44. st. 13. KU/13 i čl. 38. st. 103 KU/17 koja propisuje da umjesto
uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može
koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u
omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada). To što spisu nije
priloženo rješenje o korištenju slobodnih dana, ne umanjuje činjenicu da je tužitelj u ožujku
2018. umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada koristio slobodne dane
pa stoga tužitelja po toj osnovi ne pripada pravo na isplatu.
Slijedom navedenog sud smatra tužbeni zahtjev osnovan u dijelu kojim tužitelj traži
isplatu za utuženo razdoblje i po utuženoj osnovi u ukupnom bruto iznosu od 788,42 kn
(428,16 kn za studeni 2013, 225,79 kn za studeni 2014., 65,45 kn za prosinac 2014. i 69,03 za
studeni 2016., prema Tablici br. 2.a. dopune vještva), a koji iznos je utvrđen dopunom
vještačenja od 8.3.2020., dok je za više zatraženo u iznosu od 2.171,59 kn (do iznosa od
2.960,01 kn) tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, sve pozivom na odredbe čl. 44. st. 1., st.
10., 12. i 13. KU/13 i čl. 38. st. 1., st. 10., 12. i 13. KU/17.
Tužitelju je na svaki pojedinačni dio iznosa priznata zatezna kamata tekuća od 16-og
dana u idućem mjesecu (čl. 84. st. 3. Zakona o radu, "Narodne novine" br. 149/09., 61/11., čl.
92. st. 3. Zakona o radu, „Narodne novine“ br. 93/14., 127/17.), izuzev zatezne kamate na
iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak prema odredbama članka 14. i 45.
Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12.,
144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15. – dalje ZPD).
Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom
postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08.,
96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19., u tekstu ZPP). Trošak je obračunat
razmjerno uspjehu stranaka u postupku, u skladu s popisanim troškom i primjenom Tarife o
nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 148/09., 142/12.,
103/14., 118/14. i 107/15., dalje:Tarifa). Omjer uspjeha tužitelja ocjenjuje se prema konačno
postavljenom tužbenom zahtjevu. Tužitelj je uspio u omjeru od 64%(100% osnov + 28%
visina=128 : 2=64%), a tuženica u omjeru od 36% pa kada se 36 odbije od 64 dobije se 28% u
kojem omjeru se tužitelju ima priznati trošak ovog postupka.
Tužitelju je u ovom postupku nastao slijedeći trošak: za sastav zahtjeva za mirno
rješenje spora, za sastav tužbe i 2 obrazložena podneska (12.11.18. i 9.7.20.) za svaku radnju
iznos od 500,00 kn, za sastav podneska od 3.12.18., 14.2.19. i 3.2.20. za svaki iznos od
125,00 kn (Tbr. 8. t. 3. Tarife), za zastupanje po punomoćniku na 7 ročišta na kojima se
raspravljalo o glavnoj stvari za svako iznos od 500,00 kn, za zastupanje na ročištu od 3.7.19.
iznos od 125,00 kn (Tbr. 9. t. 5. Tarife), što zbrojeno i uvećano za PDV daje iznos od
7.500,00 kn od čega je tužitelju valjalo na ime troška postupka priznati 28% iznosa pa se
dobije 2.100,00 kn, a na koji iznos valja pridodati trošak vještačenja u iznosu od 2.000,00 kn
pa se dobije iznos od 4.100,00 kn koliko je određeno tuženici da isplati tužitelju na ime
parničnog troška.
Na dosuđeni iznos parničnog troška tužitelju pripadaju zakonske zatezne kamate od
presuđenja pa do isplate temeljem odredbe 30. st. 2. Ovršnog zakona ( "Narodne novine" br.
112/12., 25/13.,93/14., 55/16., 73/17.).
Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.
Split, 9. prosinca 2020.
S U T K I NJ A
mr.sc. Ivana Erceg Ćurić v. r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu.
Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave
presude.
Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati
samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka čl. 354. st. 2 t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9.,
10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
DNA:
-pun. tužitelja -O.
-spis