1

Poslovni broj: 5 UsI-261/2020-16

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: 5 UsI-261/2020-16

 

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Upravni sud u Osijeku, po sucu Dariu Mađarošu, uz sudjelovanje zapisničarke Danijele Horvatić, u upravnom sporu tužitelja I. P. iz P. P., kojeg zastupa opunomoćenik B. K., odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu B. K. i M. K. Č., Z., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcija, Margaretska 3, Zagreb, kojeg zastupa službena osoba M. Lj., radi ozljede na radu, 09. prosinca 2020.

 

p r e s u d i o   j e

 

              I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcija, KLASA: UP/II-502-03/19-01/1076, URBROJ: 338-01-06-05-20-03 od 29. siječnja 2020.

 

              II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška ovog spora.

 

 

Obrazloženje

 

Osporavanim rješenjem tuženika, označenim u točki I. izreke presude, odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Osijek, Područne službe Vinkovci, KLASA: UP/I-502-03/17-02/201, URBROJ: 338-16-02-19-27 od 30. listopada 2019. kojim se tužitelju, zaposlenom kod poslodavca Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Podružnica Vinkovci, ozljeda pretrpljena 21. srpnja 2017. pod dijagnozom, šifra prema MKB-u, S22.0 ne priznaje ozljedom na radu (točka I. izreke) te se tužitelju ne priznaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu (točka II. izreke).

Tužitelj u tužbi osporava zakonitost rješenja tuženika radi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i povreda upravnog postupka. U bitnom navodi da je ostalo ne razjašnjeno je li pretrpio ozljedu na radu za vrijeme obavljanja poslova šumske sječe stabla ili je ozljeda nastala za vrijeme kretanja po privremenom radilištu odnosno je li tuženik imao saznanja o postojanju zaustavnih stabala na privremenom radilištu. Tvrdi da se ozljeda nije dogodila za vrijeme sječe stabla, nego za vrijeme kretanja po privremenom radilištu. Poziva se na iskaz svjedoka B. J. koji je tu činjenicu potvrdio na zapisniku od 10. listopada 2019., a iz izjava ostalih saslušanih svjedoka proizlazi kako je privremeno gradilište bilo "opterećeno" većim brojem ustava stabala. Nadalje, tužitelj ističe da u postupku nije utvrđeno njegovo povlačenje po odsutnici od 90 stupnjeva niti je utvrđen uzrok ozljede kako je to naložio Upravni sud u Osijeku u svojoj presudi, poslovni broj: UsI-601/2018-15 od 27. ožujka 2019. Poziva se na riječi poslovođe B. H. kako postojanje zaustavnih stabala ne priječi daljnji rad pa se može zaključiti da zaustavno stablo koje je nastalo od prethodnog rada tužitelja nije od utjecaja na njegov doprinos nastanka ozljede. Podsjeća da je jasnim iskazom na ročištu (14. prosinca 2017.) naveo da je poslovođa B. H. znao za postojanje ustave stabla, ali tome nije pridavao značaj što proizlazi iz njegovog iskaza da se radovi sječe mogu nastaviti uz postojanje ustava koje su i inače bile na privremenom radilištu (zapisnik od 14. prosinca 2017.). Stoga je nejasno radi čega bi morao posebno obavijestiti poslovođu o toj notornoj činjenici. Pogrešan je zaključak, tvrdi nadalje tužitelj, kako je toga dana zajedno radio s B. J. Naime, na privremenom radilištu bili su međusobno udaljeni dvije sjekačke linije. Dakle, za tužiteljevo neodgovorno, a pogotovo skrivljeno ponašanje opisano u osporavanom aktu nema nikakvih obrazloženja niti posebno navedenih dokaza odnosno u provedenom postupku nije sa sigurnošću utvrđeno da je njegova ozljeda nastala u trenutku povlačenja od padajućeg stabla (povlačenje po odstupnici, a pogotovo da bi to povlačenje bilo u smjeru prema zaustavnom stablu). Suprotno tomu sa sigurnošću je utvrđeno da nije stradao od postupka sječe stabla, već je stradao od pada zaustavnog stabla kad je prolazio pokraj njega da bi došao do stabla koje je trebao rušiti. Predlaže poništiti osporavano i prvostupanjsko rješenje te predmet vratiti na ponovni postupak.

Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je upravni postupak proveden u skladu sa odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ 80/13., 137/13. i 98/19., dalje u tekstu ZoZO), Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranju u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti („Narodne novine“ 75/14., 154/14., 79/15., 139/15., 105/16., 40/17., 66/17., 109/17., 132/17., 119/18., 41/19. i 22/20., dalje u tekstu Pravilnik I) te Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09.). Međutim, napominje kako je u ovoj upravnoj stvari, bez obzira na nesporan medicinski aspekt ozljede tužitelja, prvenstveno riječ o pravnom pitanju te kako se o cjelovito provedenom činjeničnom stanju i u ponovljenom postupku može zaključiti da je tužitelj ozlijeđen jer se samoinicijativno povlačio po odstupnici, pri čemu je došao u zonu ustave bez da je o tome obavijestio nadređenog, smatrajući kako ista neće popustiti pri čemu je napravio propust takvog značaja da se isti može smatrati razlogom uskraćivanja prava s osnove ozljede na radu u smislu članka 67. stavka 1. točke 1. ZoZO-a. Stoga predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

Sud je u ovom sporu održao raspravu u prisutnosti opunomoćenika tužitelja i službene osobe tuženika te je na takav način strankama, prije donošenja presude, u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – Odluka i Rješenje Ustavnog suda RH i 29/17., dalje u tekstu ZUS), pružena mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima protivne stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.               Na raspravi stranke nisu imale dokaznih prijedloga te su ostale u bitnom pri svojim ranijim izjavama i prijedlozima. Zaključno je opunomoćenik tužitelja zatražio trošak spora s osnove sastava tužbe i pristupa raspravi u ukupnom iznosu od 5.000,00 kn uvećano za PDV.

Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u svu dokumentaciju koja prileži sudskom spisu i spisu upravnog postupka dostavljenom uz odgovor na tužbu.

Tužbeni zahtjev nije osnovan.

Upravni postupak koji je prethodio ovom sporu pokrenut je nakon što je poslodavac tužitelja podnio prvostupanjskom tijelu Prijavu o ozljedi na radu koja se dogodila 21. srpnja 2017.

Iz podataka tiskanice Prijave o ozljedi na radu odnosno izvješća izabranog doktora proizlazi da je tužitelj pretrpio ozljedu po MKB klasifikaciji S22.0 (prijelom torokalnog kralješka). Poslodavac je kao uzrok ozljede naveo šifru 855 što znači da je do ozljede došlo izvođenjem radne operacije protivno pravilima zaštite na radu.

Nadležna liječnička povjerenstva u upravnom postupku, nakon uvida u priloženu medicinsku dokumentaciju, potvrđuju da je tužitelj 21. srpnja 2017. na radnom mjestu zadobio prijelom torakalnog kralješka (Th XII) dg.S22.0 te se isti može uzročno-posljedično povezati s obavljanjem poslova, a kod njega ne postoje urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje su mogle imati za posljedicu bolest ili ataku kronične bolesti.

U daljnjem dokaznom postupku održana je usmena rasprava 14. prosinca 2017. u prisutnosti tužitelja, njegova opunomoćenika, zatim opunomoćenica poslodavca, kao i poslovođe radilišta I. Č., poslovođe B. H. i inspektora rada M. D.

Međutim, tužitelju predmetna ozljeda nije priznata ozljedom na radu na temelju članka 67. točke 1. ZoZO-a u vezi članka 39. Pravilnika I, članka 68. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" 71/14., 118/14., 154/14., 94/18. i 96/18., dalje u tekstu Zakon o zaštiti na radu) i članaka 26. i 29. Pravilnika o zaštiti na radu u šumarstvu ("Narodne novine" 10/86., dalje u tekstu Pravilnik II).

Prema članku 67. točki 1. ZoZO-a ozljedom na radu, u smislu ovoga Zakona, ne smatra se ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i sl.).

              Člankom 39. Pravilnika određeno je da u postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest, nadležni regionalni ured Zavoda odnosno nadležna područna služba Zavoda postupa u skladu s propisima o zaštiti na radu, drugim propisima, te odredbama Zakona i ovog Pravilnika.

              U članku 68. Zakona o zaštiti na radu propisano je da je radnik obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu (stavak 1.). Smatra se da radnik radi dužnom pažnjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te kada radi po uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika, tako da odmah obavijesti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu ili povjerenika radnika za zaštitu na radu o svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili nedostatku uputa za takvu situaciju, kao i o bilo kojem uočenom nedostatku u organiziranju i provedbi zaštite na radu odnosno da posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu, pravilima struke te pisanim uputama poslodavca (stavak 2. točke 5. i 6.)

              Pravilnikom II određeno je da su sjekači i druge osobe dužne na glas upozorenja o obaranju stabla povući se suprotno od smjera pada stabla lijevo ili desno pod kutom do 45 stupnjeva. Smjer povlačenja sjekača i drugih osoba mora biti unaprijed određen i oslobođen svih prepreka (članak 26. stavci 2. i 3.). Obaranje stabla mora se izvoditi na način da ne dođe do uklještenja - zaustave oborenog stabla na susjednom stablu. Iznimno, u slučaju uklještenja stabla obaranje se vrši na siguran način upotrebom odgovarajućih sredstava rada (traktori, vitla i specijalni uređaji). Postupak obaranja ukliještenog ili zaustavljenog odnosno šupljeg ili trulog stabla utvrđuje ovlašteni radnik iz člana 13. ovog pravilnika koji i neposredno rukovodi postupkom obaranja. Sjekačka grupa i ovlašteni radnik ne smiju napustiti mjesto sječe dok ne obore ukliješteno stablo, ili iznimno vidno obilježe mjesto opasnosti znakovima upozorenja (članak 29.).

Među strankama je već vođen upravni spor koji je okončan presudom ovog Suda, poslovni broj UsI-601/2018-15 od 27. ožujka 2019. Tom presudom poništena su prethodna rješenja tuženika od 30. ožujka 2018. i prvostupanjskog tijela od 29. siječnja 2018. te je predmet vraćen na ponovni postupak.

U prilog svojoj odluci Sud obrazlaže da spisu upravnog postupka nisu priloženi zapisnici: a) o inspekcijskom nadzoru nadležnog inspektorata od 07. veljače 2018., b) o provedenom očevidu od 24. srpnja 2017. i c) zapisnik sastavljen od strane nadležne službe zaštite na radu Hrvatskih šuma d.o.o. Jednako tako spisu nisu priložene nikakve upute za rad na siguran način pri sječi drva i izradi drvnih sortimenata, kao niti Pravilnik o radu u šumarstvu na koje se pozivaju javnopravna tijela, pa nije jasno je li tužitelj eventualno prekršio pisana ili nepisana pravila šumarske struke. Sud stoga nije mogao izvršiti kontrolu pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja, odnosno dinamiku, razloge i sve bitne okolnosti koje su prethodile predmetnim ozljedama.

Sud je u obrazloženu presude dao uputu prvostupanjskom tijelu da u ponovnom postupku utvrdi što je točan uzrok nastanka predmetne ozljede, jer iz spisa nije sasvim jasno je li to nepravilna priprema odstupnice i smjer povlačenja, nestručna sječa stabla ili nešto treće. Kada utvrdi na nesumnjiv način dinamiku razloge nastanka predmetne ozljede te eventualne propuste tužitelja, prvostupanjsko tijelo će ocijeniti jesu li eventualni propusti takvog značaja da se mogu smatrati razlogom za uskraćivanje prava s osnove ozljede na radu u smislu članka 67. stavka 1. točke 1. ZoZO-a.

U izvršenju presude spisu upravnog postupka priložena je slijedeća dokumentacija: a) dnevna lista početka rada za 21. srpnja 2017., b) zapisnik o ozljedi na radu od 21. srpnja 2017., c) zapisnik o rekonstrukciji (očevidu) od 24. srpnja 2017., d) vlastoručno potpisana izjava tužitelja od 26. srpnja 2017., e) upute za rad na siguran način pri sječi i izradi drveta, f) zapisnik o provedenom očevidu od 24. kolovoza 2017., g) nadopuna zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 07. veljače 2018. i h) očitovanje inspektora zaštite na radu od 25. rujna 2019.

Na okolnosti utvrđivanja uzroka ozljede i korištenja osobnih zaštitnih sredstava te rada u postupku je saslušan svjedok B. J. (radnik sjekač) na zapisnik od 10. listopada 2019.

Prema cjelokupno utvrđenom činjeničnom stanju, te svim dokazima koje prileže spisu predmeta, tuženik i prvostupanjsko tijelo suglasno utvrđuju kako je ozljeda tužitelja nastala pod okolnostima izvođenja radne operacije protivno pravilima zaštite na radu. Postojanje ustava na radilištu za vrijeme rada 21. srpnja 2017. ne predstavlja okolnost pod kojom bi se zaustavila sječa, nego je isto, a prema pravilima struke, okolnost pod kojom bi radnici sjekači o svakoj, u tijeku rada učinjenoj ustavi, morali obavijestiti poslovođu, revirnika i šefa koji potom odlučuje predstavlja li ista opasnost ili ne. Na temelju danih iskaza tužitelj slovi kao stručan radnik, vrhunski sjekač koji u datom trenutku može procijeniti kut odstupnice, za koju je utvrđeno da ju nije očistio po pravilima pa se tako nije mogao povući po očišćenoj odstupnici, te može procijeniti predstavlja li ustava opasnost ili ne. No, njegova dužnost nije procjenjivanje opasnosti, koja može dovesti do krive procjene, to je dužnost i zadatak poslovođe. Tužitelj je lakomisleno donio odluku o ne obavještavanju poslovođe o ustavi učinjenoj tijekom rada, postupio je nesavjesno, neodgovorno i protivno pravilima s kojima je upoznat. Tendencija propisivanja uputa za rad na siguran način jest zaštita radnika na radu koji je svrstan u visokorizična zanimanja, te upravo radi sigurnosti moraju biti poštovana pravila, a s time i odgovornost. Da bi radnik u trenutku činjenja ustave obavijestio poslovođu i da je isti rekao da ne predstavlja opasnost tada odgovornost za nastanak ozljede ne bi bila na radniku, nego na poslovođi, kako je i izjavio ispitani radnik sjekač na zapisnik od 10. listopada 2019. odnosno da u sjekačkoj liniji procjenu sigurnosti za rad vrši poslovođa radilišta, revirnik i šef.

Postupajući po uputi iz presude Upravnog suda u Osijeku kojom je naloženo utvrditi je li ozljeda nastala uslijed krive procjene i neočekivanog događaja, prvostupanjsko tijelo i tuženik zauzimaju stav da pravljene ustave nikako nisu neočekivani događaji jer se prema izjavama radnika sjekača (B. J.) svakodnevno događaju, dok se o krivoj procjeni ne može govoriti jer procjena opasnosti koju predstavlja ustava nije na radniku, nego na poslovođi, koji nije procijenio opasnost, budući da o napravljenoj ustavi nije imao saznanja odnosno nije bio obaviješten od tužitelja koji je procjenu opasnosti ( i to sada znajući krivu) učinio sam. Nikako se ne može govoriti o namjeri radnika da se ozljedi, no ozljeda je nastala zbog lakomislenog, nesavjesnog ponašanja radnika, uslijed nepoštivanja pravila za rad na siguran način i Uputa, a čija svrha je zaštita zdravlja uslijed obavljanja ovako opasnog posla.

Dovodeći u vezu prigovore tužitelja i rezultate svih izvedenih dokaza u upravnom postupku, ovaj Sud prihvaća argumentaciju javnopravnih tijela iz zdravstvenog osiguranja također smatrajući kako tužitelj: a) prema vlastitoj izjavi, nije u tijeku rada, a prije početka obaranja drugog stabla, obavijestio poslodavca ili njegova ovlaštenika o učinjenoj ustavi, i b) po rušenju slijedećeg doznačenog stabla nije očistio i povukao se po odstupnici od 45 stupnjeva.

Dakle, tužitelj nije postupio po na način propisan člankom 26. stavcima 2. i 3. te člankom 29. Pravilnika II. odnosno člankom 68. stavkom 1. i stavkom 2. točkama 5. i 6. Zakona o zaštiti na radu.

Sud utemeljuje svoje utvrđenje osobito na jasnim i obrazloženim zaključcima inspektora zaštite na radu sadržanim u zapisniku o rekonstrukciji (očevidu) od 24. srpnja 2017., nadopuni zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 07. veljače 2018. i pisanom očitovanju od 25. rujna 2019.

Naime, inspektor zaštite na radu utvrđuje da poslodavac prije izvođenja radova na privremenom radilištu obavezno upozna šumske radnike sječe Zapisnikom o davanju uputa za rad na siguran način na sječi i izradi drvnih sortimenata za radilište o kojem se radi. Poslodavac je izradio upute za rad na siguran način pri sječi i izradi drveta, i svakom radniku dostavio po jedan primjerak. Zapisnikom o inspekcijskom nadzoru utvrđeno je kako je tužitelj osposobljen za rad na siguran način za radno mjesto "šumski radnik sjekač", i da je prošao stručno osposobljavanje za rukovatelja motornom lančanom pilom te ga je poslodavac uputio na provjeru zdravstvene sposobnosti na izabranoj medicini rada. Tužitelj je upoznat sa ispravnim načinom rada odnosno da u jednoj sjekačkoj liniji radi jedan radnik sa jednom motornom pilom, a najmanja udaljenost između dva susjedna radnika mora biti najmanje dvije dužine stabala koje se obaraju. Nadzorom je utvrđeno kako je tužitelj radio po uputama odnosno radio je sam u sjekačkoj liniji i na propisanoj udaljenosti od drugog radnika. Prije početka obaranja stabla tužitelj je bio dužan odrediti optimalni smjer obaranja, pripremiti mjesto rada uklanjanja podrasta i prepreke koje ometaju siguran način, te očistiti pod kutom od 45 stupnjeva odstupnicu za sigurno povlačenje po završetku obaranja doznačenog stabla. Nadzorom je utvrđeno kako radnik nije uredio odstupnicu odnosno nije se pridržavao uputa za rad na siguran način. Tužitelj,  šumski radnik sjekač, obarao je doznačeno stablo jasena koji je imao promjer na panju cca 24cm i dužine 15m. Prilikom samog obaranja nije se povukao po odstupnici od 45 stupnjeva jer istu nije uredio, nego povlačenje napravio pod drugim kutom ulijevo od panja obaranog stabla jasena. Inspekcijskim nadzorom je utvrđeno da se od obaranog stabla u lijevo na udaljenosti od 3,6m paralelno nalazila ustava jasena promjera na panju cca 42cm i dužine 18m. Prilikom povlačenja radnika ustava je u tom trenutku krenula padati (možda zbog vibracija koje je izazvalo oboreno stablo ili jednostavno zbog svoje težine). Inspektor zaštite na radu zaključio je da je do ozljede tužitelja došlo iz razloga što je radnik operaciju obaranja jasena obavljao suprotno pravilima zaštite na radu, budući da nije dopušteno obarati stablo u zoni zapelog (zaustava) stabla te nije uređena sigurna odstupnica. Tužitelj je morao vidjeti da se u neposrednoj blizini doznačenog stabla jasena nalazi zapeto stablo te je sa neposredno nadređenim poslovođom morao dogovoriti kako pristupiti otklanjanju zaustave. Dakle, riječ je o krivoj procjeni radi koje se nije primjenjivao ispravan način rada prilikom obaranja doznačenog stabla.

Slijedom svega navedenog, Sud nema osnove ocijeniti da je u provedenom upravnom postupku pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje odnosno da je osporavanim rješenjem pogrešno primijenjeno materijalno pravo niti nalazi povreda postupka. 

Stoga je na temelju članka 57. stavka 1. ZUS-a valjalo odlučiti kao u točki I. izreke presude. Budući da tužitelj nije uspio u sporu, na temelju članka 79. stavka 4. ZUS-a odlučeno je kao u točki II. izreke ove presude.

 

 

U Osijeku 09. prosinca 2020.

 

 

                                                                                                                 Sudac

Dario Mađaroš v.r.

 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.