- 1 -              Rev 1044/2017-2

 

 

 

 

 

 

Broj: Rev 1044/2017-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Davorke Lukanović-Ivanišević predsjednice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Mirjane Magud članice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja M. G. iz V. G., OIB: ..., koga zastupa punomoćnik D. R., odvjetnik u Z., protiv ovršenika Grada Zagreba, OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik V. K., odvjetnik u Z., radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovršenika protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž Ovr-1099/16-2 od 17. siječnja 2017., kojom je preinačeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrpl-8547/12-9 od 4. lipnja 2013., u sjednici održanoj 9. prosinca 2020.,

 

r i j e š i o   j e :

 

I.              Prihvaća se revizija ovršenika te se preinačava rješenje Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž Ovr-1099/16-2 od 17. siječnja 2017. i rješava:

 

Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrpl-8547/12-9 od 4. lipnja 2013. u pobijanom dijelu, pod toč. II. izreke.

 

II.              Nalaže se ovrhovoditelju naknaditi ovršeniku troškove na ime sastava revizije u iznosu od 1.875,00 kn, u roku od 8 dana.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim rješenjem o namirenju je odlučeno:

 

„Određuje se isplata iznosa naplaćenog po rješenju o ovrsi broj Ovrpl-8547/12 od 4. rujna 2012. i položenog na poseban račun kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu te se nalaže računovodstvu ovog suda isplatiti naznačeni iznos i to:

 

 

              1. s naslova doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup) iznos glavnice od 2.560,25 kn te zakonske zatezne kamate u iznosu od 3.023,33 kn

 

na račun Republike Hrvatske broj ... otvoren kod ..., uz poziv na broj ...

 

              2. s naslova predujma poreza i prireza na dohodak iznos od 3.021,09 kn

 

              na račun broj ..., uz poziv na broj ...;

 

              3. s naslova neto iznosa plaća utvrđenih ovršnom ispravom iznos glavnice od 7.219,90 kn te zakonske zatezne kamate u iznosu od 8.525,79 kn

 

na tekući račun ovrhovoditelja M. G. broj ... otvoren kod Z. b. d.d. Z.

 

4. Obustavlja se postupak ovrhe za iznos od 3.567,53 kn te se u tom dijelu ukidaju sve provedene ovršne radnje.”

 

 

Drugostupanjskim rješenjem je odlučeno:

 

              „Usvaja se žalba ovrhovoditelja te se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj 27 Ovrpl-8547/12-9 od 04. lipnja 2013.g. u toč. II. izreke preinačuje tako da se rješava:

 

Određuje se isplata iznosa od 3.567,53 kn naplaćenog po rješenju o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj 27 Ovrpl-8547/12 od 04. rujna 2012.g. i položenog na poseban račun toga suda te se nalaže računovodstvu toga suda isplatiti iznos na račun ovrhovoditelja broj ... koji se vodi kod ... banke d.d. Z..

 

Nalaže se ovršeniku da ovrhovoditelju naknadi troškove žalbenog postupka u iznosu od 312,50 kn (tristodvanaestkunaipedesetlipa) u roku od 8 dana.

 

U nepobijanom dijelu u toč. I. izreke navedeno rješenje ostaje neizmijenjeno.“

 

Protiv drugostupanjskog rješenja reviziju je podnio ovršenik pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13,  28/13, 89/14 – dalje: ZPP) u vezi sa čl. 12. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08 – dalje: OZ/96) zbog materijalnopravnog pitanja, koje je po prosudbi ovršenika važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

Predlaže da se uvaži revizija ovršenika i pobijano rješenje preinači na način da se odbije žalba ovrhovoditelja protiv prvostupanjskog rješenja te isto potvrdi u pobijanom dijelu, odnosno podredno da se za sporni iznos kamata obustavi ovrha te navedeni iznos vrati ovršeniku, uz naknadu ovršeniku troška ovršnog postupka, odnosno podredno da se ukinu rješenja sudova u postupku koji je prethodio reviziji i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

              Revizija je dopuštena i osnovana.

 

              Sukladno odredbi čl. 12. st. 1. OZ/96, odredba kojeg se zakona u konkretnom slučaju primjenjuje temeljem odredbe čl. 339. i čl. 340. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 139/10, 125/11, 150/11, 154/11, 12/12 i 70/12 – dalje: OZ/10) u vezi s čl. 369. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12), u ovršnom postupku i postupku osiguranja dopuštena je samo revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP.

 

Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP u slučajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

U smislu st. 3. navedene zakonske odredbe, u takvoj, tzv. izvanrednoj reviziji stranka treba ne samo određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose, već je dužna i izložiti razloge zbog kojih smatra da je postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

Ovršenik je u reviziji postavio pitanje:

 

„Da li je u ovršnim postupcima vođenim radi isplate bruto plaće, raspoređivanje zaplijenjenog iznosa zateznih kamata predujma poreza i prireza na dohodak, kao i na druga javna davanja, na način da se isti pribroji kamatama na neto iznos plaće ovrhovoditelju, predstavlja postupanje koje nije u skladu s čl. 41. Ovršnog zakona kojim je propisano da se ovrha provodi u granicama određenim rješenjem o ovrsi i člankom 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima prema kojoj odredbi dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, pored glavnice duguje i zatezne kamate slijedom čega bi taj iznos imao pripasti ovlašteniku predujma poreza i prireza na dohodak, odnosno, ovlaštenicima drugih javnih davanja?“

 

Iznoseći razloge zbog kojih smatra da je postavljeno pravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a u smislu odredbe čl. 382. st. 2. ZPP, revident navodi da o tom pravnom  pitanju revizijski sud nije zauzeo pravno shvaćanje, a da o istome postoji različita praksa drugostupanjskih sudova izražena u rješenju Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-2204/13 od 25. studenoga 2013. i rješenju Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-3606/13 od 2. prosinca 2013.

 

Prema odredbi čl. 392.a st. 2. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojeg je podnesena i koje je u njoj određeno naznačeno kao takvo, uz pozivanje na propise i druge izvore prava koji se na to pitanje odnose.

 

Ispitujući dopuštenost revizije u skladu s navedenim odredbama ovaj sud je ocijenio da je pravno pitanje zbog kojeg je revizija podnesena važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i da je stoga revizija dopuštena.

 

U konkretnom slučaju prvostupanjski je sud obustavio ovrhu u dijelu (za iznos od 3.567,53 kn) pozivom na odredbu čl. 19. st. 2. OZ, a u vezi s čl. 45. st. 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj 177/04, 73/08, 80/10 i 114/11 dalje: ZPD), prema kojoj odredbi utvrđuje da nije nastala obveza isplate zakonskih zateznih kamata na dio bruto iznosa plaće ovrhovoditelja koji predstavlja predujam poreza i prireza iz plaće, budući da obveza uplate predujma poreza i prireza dospijeva prilikom svake isplate.

 

Preinačujući prvostupanjsko rješenje drugostupanjski je sud odredio isplatu predmetnog iznosa od 3.567,53 kn obrazlažući da se u ovršnom postupku ne odlučuje o (glavnoj) pravnoj stvari pa se odluka o pravnoj stvari sadržana u pravomoćnoj i ovršnoj ispravi (presudi) ne može ni mijenjati u ovršnom postupku već se mora izvršiti. Slijedom navedenog, budući da je predmetnom ovršnom ispravom naloženo ovršeniku isplatiti ovrhovoditelju, a ne trećima predmetnu tražbinu, uzimajući u obzir odredbu čl. 15. st. 3. ZPD, drugostupanjski sud smatra da, ako poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, isplaćuje radniku plaću po sudskoj presudi, propisane se zatezne kamate isplaćene po toj osnovi ne smatraju primitkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju pa, stoga, iznos od 3.567,53 kn treba isplatiti ovrhovoditelju. Dodaje da je u tom smislu je svoje mišljenje dala i Porezna uprava.

 

U pravu je ovršenik kada osporava pravilnost odluke kojom je, nakon što je cjelokupno dosuđeni iznos naplaćen od ovršenika i prenesen na poseban račun te po pribavljanju od nadležne porezne uprave obračuna poreza, prireza i doprinosa, za dio naplaćenog iznosa s osnove obračunatih zateznih kamata na iznos poreza i prireza na dohodak, određeno da se ima isplatiti ovrhovoditelju.

 

Ovdje valja navesti da je iz ovrhovoditeljevog prijedloga za ovrhu na novčanim sredstvima ovršenika na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-20316/04 od 7. prosinca 2009. kao ovršne isprave, a povodom kojeg je isti sud rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovrpl-8547/12 od 4. rujna 2012. odredio ovrhu, vidljivo da je ovrhovoditelj zahtijevao da prvostupanjski sud na temelju obračuna Porezne uprave donese rješenje o namirenju, u kojem će se odrediti dio zaplijenjenog iznosa koji će se isplatiti poreznoj upravi, dio koji će se isplatiti na račun na koji se uplaćuju doprinosi, zatim dio s osnove neto razlike plaće sa pripadajućim zateznim kamatama koji će se isplatiti na račun ovrhovoditelja.

 

Odredbom čl. 67. st. 1.-3. OZ taksativno su navedeni opći razlozi za obustavu postupka ovrhe.

 

Između ostalog, prema odredbi čl. 67. st. 2. OZ ovrha će se obustaviti ako je postala nemoguća ili se iz drugih razloga ne može provesti.

 

Prema odredbi čl. 127. OZ kada predlaže provedbu ovrhe radi naplate novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koja je utvrđena u bruto iznosu, ovrhovoditelj je ovlašten na temelju ovršne presude, odnosno na temelju izvješća obračuna dospjele, a neisplaćene plaće kao ovršne isprave, tražiti ovrhu radi naplate ukupno dosuđenog, odnosno utvrđenog iznosa (st. 1.) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, nakon što naplaćena sredstva u cijelosti ili djelomično budu prenesena na poseban račun javnog ovršitelja, odnosno suda ovršno tijelo koje provodi ovrhu će o tome obavijestiti nadležnu poreznu upravu i od nje zatražiti da obračuna porez, prirez i doprinose, uključujući i doprinos za individualnu kapitaliziranu štednju iz naplaćenog iznosa (st. 2). Porezna uprava obavit će obračun iz stavka 2. ovoga članka u skladu s važećim propisima koji uređuju obračunavanje i plaćanje doprinosa iz plaće i poreza na dohodak uz naznaku propisanih računa na koje će se uplatiti doprinosi, uključujući i doprinos za individualnu kapitaliziranu štednju, porez i prirez (st. 3). Obračun iz stavka 3. ovoga članka nema značenje upravnog akta i protiv njega nisu dopušteni pravni lijekovi (st. 4.) Na temelju obračuna iz stavka 3. ovoga članka, nakon što strankama omogući da se o njemu izjasne, ovršno tijelo će bez odgode donijeti rješenje o namirenju u kojem će odrediti dio naplaćenog iznosa koji će se isplatiti ovrhovoditelju, dio koji će se isplatiti poreznoj upravi te dio koji će se uplatiti na račun na koji se uplaćuje doprinos za individualnu kapitaliziranu štednju (st. 5.).

 

Budući da je drugostupanjski sud, preinačujući prvostupanjsko rješenje o namirenju, u cijelosti postupio po ovršnom zahtjevu ovrhovoditelja (određivanjem iz cjelokupnog naplaćenog iznosa bruto plaće sa obračunatim zateznim kamatama na isti iznos, dijela koji će se isplatiti poreznoj upravi s osnove predujma poreza i prireza porezu na dohodak, odnosno u odgovarajuće fondove s osnove dužnih doprinosa sa zateznim kamatama, a ovrhovoditelju zatraženi neto iznos plaće sa zateznim kamatama), to prema pravnom shvaćanju ovoga suda u odnosu na preostali naplaćeni iznos zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, za koji porezna uprava u dostavljenom obračunu nije odredila da se kao javno davanje ima isplatiti na odgovarajući račun, a niti je isplatu tog dijela potraživanja ovrhovoditelj tražio u ovršnom zahtjevu, sukladno odredbi čl. 67. st. 2. OZ/96 u vezi sa čl. 41. OZ/96, zbog prekoračenja granica određenih rješenjem o ovrsi, ovrha nije provediva.

 

              Pored navedenog, prema pravnom shvaćanju ovog suda, ovrhovoditelju u ovršnom postupku radi naplate novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koja je utvrđena u bruto iznosa može pripasti jedino iznos neto plaće i zakonske zatezne kamate obračunate na taj iznos, a ne mogu mu pripasti zatezne kamate na iznos poreza i prireza. Naime, zatezne kamate na iznos poreza i prireza mogu jedino biti isplaćene Poreznoj upravi, odnosno državnom proračunu i proračunu jedinica lokalne samouprave.

 

Slijedom navedenoga, a budući da je u dostavljenom obračunu porezne uprave iskazan zaseban iznos obračunatih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (odvojen od iznosa zateznih kamata na neto plaću), kojega je prvostupanjski sud upravo obustavio svojim rješenjem, valjalo je na temelju odredbe čl. 395. st. 1. ZPP, reviziju ovršenika prihvatiti i drugostupanjsko rješenje preinačiti na način da je žalba ovrhovoditelja odbijena kao neosnovana i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu. Stoga je odlučeno kao u toč. I. izreke.

 

Ovršeniku su dosuđeni i troškovi zastupanja zatraženi za sastav revizije u iznosu od 1.500,00 kn po Tbr. 10. toč. 6. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15 – dalje: OT/15) u vezi Tbr. 13. toč. 1. OT/15 te iznos od 375,00 kn na ime poreza na dodanu vrijednost po tbr. 42. OT/15, dakle, ukupno 1.875,00 kn. Iz tih je razloga odlučeno kao u toč. II. izreke.

 

Zagreb, 9. prosinca 2020.

 

 

Predsjednica vijeća:

Davorka Lukanović-Ivanišević, v.r.