1

Poslovni broj Gž Zk-575/2020-2

Poslovni broj: Gž Zk-575/2020-2

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

RJEŠENJE

Županijski sud u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vesni Rep, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja A. P. iz B., OIB …, zastupanog po punomoćniku Ž. O., odvjetniku iz S., radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj Z-345/2020 od 23. lipnja 2020., 9. prosinca 2020.,

r i j e š i o  j e

              Žalba predlagatelja odbija se kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj Z-345/2020 od 23. lipnja 2020. i nalaže brisanje zabilježbe žalbe.

Obrazloženje

Sud prvog stupnja donio je rješenje čija izreka glasi:

"I. Odbija se prigovor predlagatelja kao neosnovan, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Makarskoj Zemljišnoknjižni odjel broj: RZ-22/16 i Z-676/16 od 15. rujna 2016. godine.

II. Naređuje se upis zabilježbe odbijenog prigovora."

Protiv navedenog rješenja pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnio je predlagatelj 17. srpnja 2020. zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08- ispravak, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – u daljnjem tekstu: ZPP) koji se primjenjuje i u zemljišnoknjižnim postupcima temeljem odredbe čl. 91. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 – dalje: ZZK) te predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje i odlučivanje ili da sam odluči i odredi provođenje pojedinačnog ispravnog postupka.

Žalba nije osnovana.

Predlagatelj je protiv protustranaka (svi suvlasnici upisani u zk.ul.br. 2369 k.o. B. na čest. zem. 1447/2) podnio prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, a koji prijedlog temelji na presudi i presudi zbog izostanka Općinskog suda u Makarskoj broj P-116/2003 od 28. studenog 2006.

Svojim rješenjem broj RZ-22/2016, Z-676/2016 od 15. rujna 2016. odbijen je prijedlog predlagatelja za provođenjem pojedinačnog ispravnog postupka i određena je zabilježba odbijenog prijedloga radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka u zk.ul.br. 2396 u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. 1447/2, k.o. B.. Prijedlog predlagatelja je odbijen jer zemljišnoknjižni sud nije našao da bi se ispunili uvjeti za otvaranje i pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka. Ovo stoga što zbroj suvlasničkih omjera upisanih suvlasnika za koji se traži izbris iznosi 3134/10080 dijela, a niti dio od 6280/20160 dijela za koji dio se predlaže upisati suvlasništvo predlagatelja ne predstavlja 1/3 dijela, pa da provedba takvog prijedloga u zemljišnoj knjizi nije moguća jer predlagatelj u cijelosti nije dokazao da su ispunjeni uvjeti za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka i nije učinio vjerojatnim postojanjem prava koje nije u njegovu korist upisano u zemljišnoj knjizi.

Predlagatelj je protiv tog rješenja podnio prigovor o kojem je odlučeno pobijanom odlukom i u kojem je naveo da zatraženi upis prava vlasništva u korist predlagatelja za 6280/20160 dijela kada se zbroji sa suvlasničkim udjelom predlagatelja od 324/3360 dijela koji je već upisan u zemljišnoj knjizi, daje upravo 1/3 za koliko je i zatražen upis prava vlasništva u korist predlagatelja.

Pobijanom odlukom prigovor je odbijen s pozivom na odredbu čl. 200. st. 3. ZZK-a kojom je propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ovog zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Predlagatelj da traži ispravak zemljišnoknjižnog upisa na način koji ne proizlazi iz sadržaja isprave na koju se poziva jer da predlaže da se njegovo pravo suvlasništva upiše za 6280/20160 dijela što sa već uknjiženim njegovim dijelom od 324/3360 dijela daje zbroj manji od 1/3. Iz presude na kojoj temelji svoj prijedlog da je razvidno da je predlagatelj od Ž. Z. pok. M. kupio za cijelo njegov suvlasnički dio od 1/3 dijela, a da je Ž. Z. pok. M. u zemljišnoj knjizi upisan za suvlasnički dio od 324/3360 dijela, a predlagatelj traži izbris 108/3360 dijela s njegovog imena i vlasništva, pa dakle traži izbris 1/3 upisanog suvlasničkog dijela iako je on njegov stvarni suvlasnički dio od 1/3 nekretnine kupio za cijelo.

S obzirom da predlagatelj nije dokazao da su ispunjeni uvjeti za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka jer nije učinio vjerojatnim postojanje prava koje nije u njegovu korist upisano u zemljišnoj knjizi u odnosu na upisane zemljišnoknjižne vlasnike radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise odbijen je njegov prigovor.

U svojoj žalbi protiv pobijanog rješenja predlagatelj navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer za svoju odluku nije dao jasne razloge.

Ocjenjujući pobijanu odluku u odnosu na navedenu bitnu povredu kao i u odnosu na bitne povrede iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, a na koje se povodom žalbe stranke pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a sve u svezi s čl. 91. st. 1. ZZK-a, zaključak je ovog suda da prvostupanjski sud nije počinio navedenu bitnu povredu na koju se poziva predlagatelj jer je za svoju odluku dao jasne razloge, a nisu učinjene niti bitne povrede na koje se pazi po službenoj dužnosti.

Osnovna je tvrdnja predlagatelja zbog čega je podnio prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, a to ponavlja isto tako i u prigovoru i u žalbi, u tome što da temeljem presude i presude zbog izostanka Općinskog suda u Makarskoj broj P-1116/2003 od 28. studenog 2006. ne može provesti uknjižbu dosuđenog suvlasničkog dijela od 1/3 predmetne nekretnine, zbog čega smatra da ima pravni interes da se u pojedinačnom ispravnom postupku uknjiži njegovo pravo vlasništva odnosno suvlasništva od 1/3, pa da su nebitni razlozi prvostupanjskog suda koje on navodi kada odbija njegov prijedlog.

Prema odredbi čl. 200. st. 1. ZZK-a pojedinačni ispravni postupak provodi se kad za to postoji opravdani razlog, pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka. Prema st. 3. istog članka opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ovog zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

Prema odredbi čl. 200.a st. 1. ZZK-a, pojedinačni ispravni postupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes, a prema st. 5. istog članka prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnog prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedu nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

Opravdani interes za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka predlagatelj temelji na tvrdnji kako se temeljem presude i presude zbog izostanka Općinskog suda u Makarskoj broj P-1116/2003 od 28. studenog 2006. ne može upisati u zemljišnoj knjizi kao suvlasnik predmetne nekretnine iz razloga što prema navedenoj presudi nije razvidno koliki se udio svakog od upisanih suvlasnika oduzima, jer da to nije precizirano u presudi.

Uvidom u navedenu presudu utvrđeno je da je tom presudom suđeno kako je predlagatelj kao tužitelj naspram tuženika (koji su pobrojani u uvodu presude) suvlasnik nekretnina označenih kao čest. zem. 1447/2 zk.ul. 724, čest. zem. 1447/3 zk.ul. 733 i čest. zem. 1447/4 zk.ul. 733 sve u k.o. B. i to svake za po 1/3 dijela, te se nalaže tuženicima u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe izdati tužitelju ispravu podobnu za upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama za po 1/3 dijela istih uz istodobno brisanje tog prava s njihova imena ili imena njihovih prednika, a koju ispravu će u slučaju neizdavanja u cijelosti zamijeniti ta presuda.

Predlagatelj nije naveo u prijedlogu, a niti u podnesenim pravnim lijekovima da je navedenu presudu podnio na provedbu zemljišnoknjižnom sudu i da je odbijen sa provedbom, već predlagatelj osobno zaključuje da takva izreka presude nije podobna za provedbu u zemljišnoj knjizi i za upis njegovog suvlasničkog prava do 1/3 dijela predmetne nekretnine, pa traži pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka.

Suprotno ocjeni predlagatelja, po ocjeni ovog suda navedena presuda nije neprovediva u zemljišnoj knjizi zbog toga što u istoj nedostaju suvlasnički udjeli koje bi trebalo skinuti sa svakog pojedinog suvlasnika da bi se predlagatelju nadopuni dio koji je dobio presudom jer bi  u provedbi navedene odluke svakom suvlasniku trebalo oduzeti 1/3 od njegovog upisanog dijela, pa bi zbroj svih tih oduzetih omjera trebao dati 1/3 suvlasništva predlagatelja.

Dakle, po ocjeni ovog suda prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka trebalo je odbiti iz razloga što ne postoji opravdani razlog niti pravni interes za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka s obzirom da predlagatelj raspolaže sa ispravom temeljem koje može ostvariti svoje pravo upisa u zemljišnoj knjizi.

Zbog toga je ovaj sud odbio žalbu predlagatelja te potvrdio pobijano rješenje primjenom odredbe čl. 128. st. 3. ZZK-a i naložio brisanje zabilježbe žalbe.

Koprivnica, 9. prosinca 2020.