Baza je ažurirana 02.07.2025. 

zaključno sa NN 77/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              3              Poslovni broj: Gž-1871/2020-2             


Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž-1871/2020-2

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, po sutkinji mr. sc. Seniji Ledić u pravnoj tužitelja H. d. n. iz Z., OIB:, zastupanog po punomoćnici Z. Z. B., odvjetnici u Z., protiv tuženika B. J., glavnog urednika N. n. n. m., N. n. c. d.o.o. iz Z., zastupanog po punomoćnici I. S. G., odvjetnici u Z., radi odgovora na objavljenu informaciju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2198/2019-10 od 14. rujna 2020., dana 8. prosinca 2020.,

 

 

r i j e š i o j e

 

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2198/2019-10 od 14. rujna 2020.

 

 

Obrazloženje

 

Pobijanim je rješenjem riješeno da se tužba smatra povučenom.

Protiv tog rješenja žalbu podnosi tužitelj pobijajući ga zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, s prijedlogom da se rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

Na žalbu nije odgovoreno.

Žalba je neosnovana.

Sud je prvog stupnja donio pobijano rješenje pozivom na odredbu članka 186.g Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP).

Neutemeljeno žalitelj osporava pravilnost pobijanog rješenja.

Naime, iz sadržaja je spisa razvidno da je tužitelj 9. rujna 2019. podnio tužbu protiv tuženika radi objave odgovora na informaciju utemeljen na odredbi članka 56. Zakona o medijima ("Narodne novine", broj 59/04, 84/11 i 81/13, dalje u tekstu: ZM).

Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio osnovanost tužbenog zahtjeva. Na ročištu od 15. lipnja 2020. stranke su predložile utvrditi zastoj postupka na rok od trideset dana ne obrazlažući razloge za taj prijedlog, a sud je taj prijedlog stranaka prihvatio raspravnim rješenjem od 15. lipnja 2020. i odredio zastoj postupka u trajanju od trideset dana.

Potom je rješenjem od 31. srpnja 2020. sud naložio strankama u roku od petnaest dana očitovati se predlažu li nastavak postupka. Tužitelj je ovo rješenje zaprimio 7. kolovoza 2020., a tuženik 10. kolovoza 2020. Nakon što se stranke nisu očitovale u skladu s nalogom suda, sud je prvog stupnja donio rješenje o presumiranom povlačenju (pobijano rješenje) 14. rujna 2020.

Suprotno žalbenim navodima, ovakvo je postupanje suda prvog stupnja pravilno jer je utemeljeno na pravilnoj primjeni odredbe članka 186.g ZPP.

Ovom je zakonskom odredbom propisano da stranke mogu tijekom parničnog postupka suglasno zatražiti od suda zastoj postupka radi pokušaja mirnog rješenja spora, bez obzira na način i formu rješavanja (stavaka 1.). Zastoj iz stavka 1. ovog članka može trajati najdulje 60 dana, s tim da na suglasni obrazloženi prijedlog stranaka, podnesen prije proteka roka čije se produljenje traži, sud može jednom ovaj rok produžiti na određeno vrijeme, najviše za daljnjih 120 dana (stavak 2.), a ako nijedna stranka nakon isteka rokova iz stavka 2. ovoga članka na poziv suda ne predloži nastavak postupka u roku od 15 dana, smatra se da je tužba povučena (stavak 3.). Napominje se da je ovakav sadržaj odredbe članka 186.g ZPP unesen u ZPP člankom 38. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 70/19) čije je primjena propisana na sve postupke u tijeku (članak 117. stavak 2. ZID ZPP).

U konkretnom slučaju stranke nisu obrazložile svoj prijedlog za zastoj postupka, nakon što je zastoj određen i rok zastoja protekao, osim toga stranke same nisu predložile nastavak postupka, štoviše to nisu učinile ni na traženje suda, niti su sudu dostavile bilo kakav podatak o tome da se među njima vode pregovori u cilju mirnog rješenja spora ili da postoje kakvi drugi razlozi koji bi ukazivali na pokušaje mirnog rješenja spora. Iz takvog pasivnog postupanja tužitelja sud je pravilno izveo zaključak o presumpciji povučene tužbe te je pravilno primijenio odredbu članka 186.g stavka 3. ZPP kada je donio pobijano rješenje.

U odnosu na žalbene navode kojima se ukazuje da je postupanje suda prvog stupnja nepodudarno s domaćom sudskom praksom, primjerice rješenjem Županijskog suda u Puli- Pola broj -1197/15-5 od 7. ožujka 2017., odgovoriti je da je spomenuta drugostupanjska odluka donesena u primjeni odredbe članka 186.g ZPP prije novele koja nije ni predviđala presumirano povlačenje kao posljedicu pasivnosti tužitelja u vezi sa zastojem postupka. No neovisno o tome, primijetiti je da se u ovom predmetu ne radi o činjenično istoj situaciji, s obzirom da u ovom predmetu ponašanje stranaka ne ukazuje na njihov interes za rješavanje spora na mirni način zato što tužitelj nije naveo što je konkretno poduzeo u smislu mirnog rješenja spora i koje bi okolnosti upućivale na to da stranke imaju stvarnu namjeru predmetni spor riješiti na miran način, kao što je to bio slučaj u postupku na koji se žalitelj poziva.

Kako nisu ostvareni razlozi zbog kojih se prvostupanjsko rješenje pobija, kao ni oni na koje žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti, žalbu je tužitelja valjalo odbiti i potvrditi pobijano rješenje temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a.

 

Split, 8. prosinca 2020.

 

Sutkinja:

mr. sc. Senija Ledić

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu