Baza je ažurirana 22.08.2025.
zaključno sa NN 85/25
EU 2024/2679
OPĆINSKI SUD U SPLITU R1-1/17-33 Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac
21000 Split
U I M E R E P U B L I K E H R VA T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Anti Šariću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj
pravnoj stvari predlagateljice M. K., pok. J., S., OIB:…, zastupane po mr. sc. S. P. odvjetnici u S., protiv protustranke
P. V., S., OIB:…, zastupane po punomoćnici
M. D. R. odvjetnici u S., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, dana 07.
prosinca 2020.,
r i j e š i o j e
I.Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnine označene kao čest. zgr. 1228/2, z. u. 4312, k.
o. S., katastarske oznake k. č. 8681/4, anagrafske oznake S., na način da;
1.Predlagateljici M. K., pok. J., OIB:…, pripada dvoetažni stan na
prvom i drugom katu, procijenjene vrijednosti 450.000,00 kuna (četiristopedesettisućakuna).
2.Protustranci P. V., OIB:…, pripada stan u prizemlju, procijenjene
vrijednosti 190.000,00 kuna (stodevedesettisućakuna).
Komunikacija između etaža ostvarena je pomoću unutarnjeg drvenog stubišta. Pristup
stambenim jedinicama omogućen je preko zajedničkog dvorišta. Pristup stanu na prvom katu
omogućen je preko vanjskog jednokratnog stubišta. Građevina je stara cca 80 godina i
generalno je u lošem stanju, sa dosta oštećenja i pukotina. Ista nije redovito i dobro održavana
što je dovelo do dodatnih oštećenja konstrukcije. Na cijeloj predmetnoj nekretnini uočene su
pukotine na vanjskom licu zida ( fasada ), a uslijed djelovanja vlage, te lošeg održavanja
građevine. Kompletna vanjska drvena stolarija je dotrajala i vidljivo je niz oštećenja i
pukotina na drvenoj građi.
II.Svaka stranka snosila je svoje troškove postupka sukladno svom suvlasničkom dijelu.
III. Sastavni dio ovog rješenja čini vještvo ovlaštenog inž. i sudskog vještaka za geodeziju
Z. R. od 13. travnja 2018. te elaborat razvrgnuća suvlasničke zajednice stalnog
sudskog vještaka za graditeljstvo S. K. dip. ing. građ. od 20. rujna 2018.
Obrazloženje
Dana 30. prosinca 2016. zaprimljen je prijedlog predlagateljice radi razvrgnuća suvlasničke zajednice.
Uz prijedlog predlagateljica je dostavila izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu
od 23. veljače 2016., te elaborat utvrđenja činjeničnog stanja s davanjem stručnog mišljenja
ovlaštenog sudskog vještaka i procjenitelja za graditeljstvo R. M. od 10. listopada
2016., kao i presliku kopije katastarskog plana od 04. studenog 2015., dopisa Ministarstva
u S. od 05. veljače
2016. u preslici kao i presliku zapisnika Ministarstva . Povodom prijedloga predlagateljice održano je ročište 24. siječnja 2018. na kojem je
punomoćnica predlagateljice predložila podjelu prema vlasničkim udjelima i situacije na
terenu te da se prilikom procijene vrijednosti uzme u obzir da je predlagateljica ulagala u
popravke objekta s obzirom da se susjedna zgrada srušila na njenu kuću i izazvala brojna
oštećenja.
Punomoćnica protustranke usprotivila se naprijed navedenim navodima punomoćnice
predlagateljice. Nadalje, istaknula je da nije točno da bi jedina moguća i logična dioba bila da
protustranci pripadne prizemlje a predlagateljici prvi kat i potkrovlje. Ovo s obzirom i na
veličinu suvlasničkih dijelova kao i na vrijednosti pojedinih dijelova koje bi tako pripale
strankama. U odnosu na navode predlagateljice u eventualnim ulaganjima istaknula je kako
takvi troškovi koji bi za predlagateljicu nastali nisu predmet ovog postupka te da
predlagateljica ima druge instrumente kojima bi svoja potraživanja, a koja je eventualno
uložila u nekretninu, mogla zahtijevati od suvlasnika, te da nije točno da je susjedni objekt
oštetio nekretninu stranaka, već se radi od staroj nekretnini koja je dotrajala i koja zbog
činjenica da u nju nije dugo ulagano, da u posljednje vrijeme nitko u njoj ne stanuje, sama po
sebi zahtijeva ulaganje.
Punomoćnica predlagateljice na prednje tvrdnje punomoćnice protustranke istaknula je da u
ovom postupku ne traži troškove svojih ulaganja, već da traži da se prilikom procijene
nekretnine vještak izjasni koliko su iznosila ulaganja predlagateljice koja su bila potrebna s
obzirom da se radi o staroj nekretnini.
Punomoćnica protustranke usprotivila se prijedlogu da se vještak očituje o izvršenim
ulaganjima predlagateljice jer to nije posao vještaka u ovom postupku.
Tijekom postupka sudac je izveo dokaz očevidom na licu mjesta te vještačenje po ovlaštenim
stalnim sudskim vještacima za geodeziju Z. R. i graditeljstvo S. K., koji
su dostavili svoja pisana vještva sudu 20. travnja 2018., odnosno 25. rujna 2018.
Očitujući se na nalaz i mišljenje vještaka protustranka je izjavila kako prostorije u suterenu
predmetne nekretnine, a koje su na skici vještaka mjernika označene brojevima 1, 2 i 3,
nikada nisu predstavljale stambeni prostor, a niti to one mogu biti. Nadalje, nije točno da bi
visina stropa predmetnih prostorija u suterenu bila 2,40m, kako to navodi vještak za
graditeljstvo. Vještak za graditeljstvo da koristi jednake koeficijente za obračun korisne
vrijednosti cjelina u suteren i na prvom i na drugom katu, iako se te cjeline po mnogo čemu
razlikuju. Protustranka se usprotivila predloženoj fizičkoj diobi, navodeći da je fizička dioba
moguća vertikalno i to na način da jednu cjelinu predstavlja prostorija označena na skici
vještaka za geodeziju sa br. 1., prostorija 5, prostorija 6, i prostorija 12, sa pripadajućom
terasom označenom brojem 11. Protustranka zbog svega navedenog u svome očitovanju na
vještvo predložila je izvesti dokaz dopunskim vještačenjem po vještaku za graditeljstvo.
Potom na ročištu održanom 21. srpnja 2020. predlagateljica je predložila da je spremna
sklopiti ugovor s protustrankom i isplatiti joj 1/3 vrijednosti nekretnine uvećane za 10 % s
time da uđu troškovi uzdržavanja te da prihvaća podjelu.
Predlagateljica u svome podnesku od 21. rujna 2020. izjavila je da je suglasna sa prijedlogom
podijele zgrade po katovima kako je predložio vještak, a također da daje ponudu da otkupi
suvlasnički dio P. V. po procijenjenom iznosu od strane vještaka uvećavanih za
10%.
U svome očitovanju na podnesak predlagateljice protustranka je izjavila da se predmetni
postupak diobe suvlasničke zajednice vodi isključivo radi načina podjele nekretnine u
suvlasništvu stranaka, a prema nespornim suvlasničkim udjelima. Nadalje, da među
strankama nije sporno od koga, na koji način, za koji iznos, te u kakvim okolnostima je
predlagateljica stekla svoje suvlasničke dijelove, što nije predmet ovog postupka. Što se pak
tiče ulaganja u kojima u svom podnesku govori predlagateljica, za navesti je kako su takva
ulaganja doista izvršena, ista to izvršila prema vlastitoj volji i nahođenju. Slijedom naprijed
navedenog protustranka je predložila da sud u nastavku postupka izvede dokaz saslušanjem
vještaka za graditeljstvo, a radi očitovanja na primjedbe protustranke.
Stalni sudski vještak za graditeljstvo S. K., dip. ing. građ. pristupio je na ročište 25.
rujna 2020. te na posebno pitanje punomoćnice protustranke je li prostorija u prizemlju
prizemlje ili suteren odgovorio da na to pitanje je teško odgovoriti što bih predstavljalo
suteren što prizemlje. Nadalje vještak je istaknuo da bi prostor na prvom katu predstavljao
apsolutno prizemlje. Na daljnje posebno pitanje punomoćnice protustranke da je u zapisniku
upisana visine 2,20 cm stropa dok je u vještvu napisana visina 2,40 cm stropa vještak je
odgovorio da je to nebitno za cijenu koštanja. Na daljnje posebno pitanje punomoćnice
protustranke postoje li niže visine od 2,20 cm, odnosno da je na jednom mjestu visina stropa
1,90 cm, vještak je istaknuo da je uzeo podatke od vještaka koji je izrađivao visine odnosno
od vještaka geodetske struke te na daljnje posebno pitanje punomoćnice protustranke je li
prostorija koja nema prozor stambena prostorija odgovorio da prostorija koja nema prozor
može biti stambena prostorija.
Dana 30. rujna 2020. zaprimljen je podnesak protustranke u kojem je istaknula da unatoč
brojnim prigovorima, kao i objektivnih propusta u vještvu ( razlika u visini stropa utvrđena na
očevidu i navedena u vještvu, tretiranje suterena kao prizemlja i dr. ), vještak se na iste nije
očitovao, odnosno očitovao se vrlo neprecizno i paušalno. Nadalje da predloženo
geometrijskom diobom protustranci bi pripao dio koji kvadraturno i vrijednosno ne odgovara
njezinom suvlasničkom dijelu od 1/3.
Sudac je prihvatio mišljenja vještaka kao objektivna, profesionalna i izrađena po pravilima struke.
Sudac je vodio računa o slijedeće navedenim propisima;
Prilikom donošenja odluke o razvrgnuću suvlasničke zajednice sudac je primijenio odredbu
čl. 52. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima premda je teško kod dioba utvrditi
idealnu diobu. Nadalje prema odredbi čl. 53. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva moguće je samo ako su suvlasnici suglasno
odlučili da će između sebe podijeliti nekretninu koja se sastoji od zemljišta sa zgradom tako
da će uspostaviti etažno vlasništvo nekog posebnog dijela suvlasničke nekretnine, te ga
povezati sa suvlasničkim dijelom jednog ili više vlasnika.
Sukladno odredbi čl. 9. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da
pojedinačnu nekretninu čini zemljišnoknjižna čestica uključujući i sve što je s njom razmjerno
trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje kojom odredbom je uspostavljeno načelo
jedinstva nekretnine.
U postupku razvrgnuća je uspostava etažnog vlasništva koje je sukladno čl. 66. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim
dijelom (idealnim dijelom) na kojem je uspostavljeno. Nadalje na temelju odredbe čl. 67. st.
1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima vlasništvo posebnog dijela se može
uspostaviti na dijelu suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu dok je čl.
69. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima posebnog dijela neodvojivo
povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine pa ga se samo s njim može
ograničiti, opteretiti, otuđiti, prenijeti i za slučaj smrti te podvrgnuti ovrsi.
Nakon tako provedenog postupka sudac je ocijenio da je prijedlog za razvrgnuće suvlasničke
zajednice nekretnina utemeljen na odredbama članka 47. do 56. Zakona o vlasništvu i drugim
stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01,
79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14), dalje ZV. Označenim zakonskim
odredbama propisan je samo način razvrgnuća suvlasničke zajednice ali ne i postupak
razvrgnuća kod suda.
Osim toga sudac je ocijenio da geometrijska dioba može rezultirati uknjižbom prava
vlasništva eventualno novoformiranih fizičkih dijelova koji bi predstavljali podesnu ispravu
za provođenje diobe i uknjižbe u zemljišne knjige u smislu odredbe čl. 55. Zakona o
vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji propisuje da svaki suvlasnik koji sudjeluje u
razvrgnuću stječe na temelju pravomoćne odluke o razvrgnuću a na zakonom određeni način
pravo vlasništva ili neko drugo pravo izvodeći ga iz onog svog suvlasničkog dijela s kojim je
sudjelovao u razvrgnuću a kojemu istodobno pristaje (st. 1.) dok zakonom određeni način
stjecanja i prava vlasništva odnosno suvlasništva i drugim stvarnih prava na temelju odluke
suda iz st. 1. ovog članka jest uknjižba prava na nekretninama u zemljišnim knjigama ako što
posebno nije propisano (st. 2.).
U situaciji kad među suvlasnicima nema spora o diobi suvlasničke zajednice zadaća je i
smisao postupka da sud odredi sadržaj i način diobe u cilju stvaranja samostalnih
gospodarskih cjelina kojima će dionici biti zadovoljni (pravno pravilo iz paragrafa 267. u vezi
paragrafa 273. Zakona o vanparničnom postupku iz 1934. a sada odredbe čl. 47. – 56. Zakona
o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00,
73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14-u daljnjem
tekstu:ZV).
Odredbom čl. 72. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da se
vlasništvo određenoga posebnog dijela nekretnine uspostavlja upisom u zemljišnu knjigu kao
pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine, dok je odredbom st. 2. istog
članka, te odredbom čl. 32. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj
91/96, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 162/10, 55/13-dalje:ZZK) određeno da se vlasništvo
određenog posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) upisuje u vlasničkom listu na
suvlasničkom dijelu onoga suvlasnika za kojega je osnovano vlasništvo posebnog dijela, uz
naznaku posebnog dijela nekretnine i sporednih dijelova na koje se proteže, a na posjedovni
list se stavlja natpis: etažno vlasništvo.
Prema odredbi čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne
novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08,
38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 dalje:ZVDSP) suvlasnik ima pravo na razvrgnuće
suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva.
Suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo
djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava radi
kojih se suvlasništvo razvrgava (čl. 48. st. 1. ZVDSP-a), time da svoje pravo na razvrgnuće
suvlasnika može ostvarivati u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava
suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće) ili jednostavno putem suda (sudsko razvrgnuće), ako
nije što drugo zakonom određeno (čl. 48. st. 2. ZVDSP-a).
Sukladno odredbi čl. 50. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kad razvrgnuće
provodi sud isti je vezan strogim zakonskim odredbama koje utječu na način razvrgnuća,
vezan je valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća ako postoji a moguće je i
dopušten te konačno vezan je i pravom na razvrgnuće isplatom koji bi imao pojedini
suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Nakon toga, ukoliko način razvrgnuća nije
određen strogim zakonskim odredbama, sporazumom stranaka ili pravom na razvrgnuće
isplatom sud će odlučiti o načinu razvrgnuća tako da se suvlasništvo djeljivih stvari razvrgava
fizičkom diobom pokretnih stvari i geometrijskom diobom nekretnina (čl. 50. st. 2. Zakona o
vlasništvu i drugim stvarnim pravima). Ukoliko nije moguća fizička, odnosno geometrijska
dioba, a da se ne umanji vrijednost stvari, suvlasništvo takvih nedjeljivih stvari se razvrgava
civilnom diobom (st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima).
Odredbom paragrafa 20. stavka 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934.
(„Službene novine“, broj:175-XLV od 1. kolovoza 1934.), koji se u konkretnom slučaju
primjenjuje temeljem odredbe članka 2. Zakona o načinu primijene pravnih pravila donesenih
prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“, broj: 73/91), propisano je da ukoliko ovim zakonom
nije što drugo naređeno, u izvanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu
postupak proveden.
Prema odredbi članka 54. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“
broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 153/09 – u daljnjem
tekstu: ZV), propisano je da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim
suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuju drugačije, kao što je i
odlučeno pod točkom II. izreke rješenja.
Zbog svega naprijed navedenog, valjalo je donijeti rješenje o geometrijskoj diobi predmetne nekretnine, te odlučiti kao pod točkom I. izreke rješenja.
Split, 07. prosinca 2020.
S u d a c
Ante Šarić, v.r
PUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe
u roku od 15 dana po primitku istog. Žalba se podnosi na nadležni Županijski sud, putem
ovog suda, pismeno u tri primjerka.
DNA:
1.punomoćnici predlagateljice,
2.punomoćnici protustranke,
3.u spis.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.