P-4786/19.

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac

 

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

 

PRESUDA

 

             

Općinski sudu u Splitu po sutkinji Jeleni Lončar, u pravnoj stvari tužitelja: 1. Pauline Pleština pok. Petra, OIB: 35629711624, Split, Dinka Šimunovića 1, 2. Zlatka Žunića pok. Ivana, OIB: 73440426009, Split, Tolstojeva 35, 3. Milene Žunić-Karaić, OIB: 26552169661, Split, Iločka 1, 4. Ivana Žunića sin Zlatka, OIB: 29524400792, Split, Mosećka 30, 5. Ivanke Vukorep pok. Petra, OIB: 91630181905, 442 E 29-th ST, North Vancouver, B.C. V7N 1E1, Canada, koje zastupa punomoćnik Mladen Vušković, odvjetnik iz Splita, Lovretska 14, protiv tuženika: Marina Pletikosića pok. Stipe, zvani Marinko, OIB: 97569245900, Solin, Put Voljaka 11, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Ljubičić, Vrdoljak i partneri, Split, Sukojišanska 4, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 22. listopada 2020. u prisutnosti tužiteljice pod 1. Pauline Pleština, punomoćnika tužitelja Mladena Vuškovića te zamjenika punomoćnika tuženika Marka Ljubičića, odvjetnika u Odvjetničkom društvu Ljubičić, Vrdoljak i partneri, 7. prosinca 2020.,

 

p r e s u d i o  j e

 

1. Razvrgava se zajednica nekretnina stranaka na način da na temelju Dodatnog mišljenja i prijedloga sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Darka Smodlake "Split, travanj 2020.g.", koje Dodatno mišljenje čine sastavni dio ove presude:

 

1)     Tužiteljima Paulini Pleština pok. Petra OIB: 35629711624, Split, Dinka Šimunovića 1, Zlatku Žuniću pok. Ivana, OIB 73440426009, Split, Tolstojeva 35, Mileni Žunić-Karaić, OIB: 26552169661, Split, Iločka 1, Ivanu Žuniću Zlatkovom, OIB: 29524400792, Split, Mosećka 30, i Ivanki Vukorep pok. Petra, OIB: 91630181905, 442 E 29-th ST, North Vancouver, B.C. V7N 1E1, CANADA, osobno i kao pravnim slijednicima u zemljišnoj knjizi formalno upisanih suvlasnika Mile Pletikosić Dujine i baš u odnosu na ukupno 1/3 od njezinih 135/6144 ili 9/384 dijela cjeline, Tonke Vojković Dujine ž. Mihe rođ. Pletikosić i baš u odnosu na ukupno 1/3 od njezinih 45/6144 ili 3/384 dijela cjeline i Matije Mikelić Dujina ž. Ante rođ. Pletikosić i baš u odnosu na ukupno 1/3 od njezinih 45/6144 ili 3/384 dijela cjeline, zajedno, a međusobno na način da na Paulinu Pleština otpada 1/2 (jedna polovina) dijela, na Zlatka Žunića 1/12 (jedna dvanaestina) dijela, na Milenu Žunić-Karaić 1/12 (jedna dvanaestina) dijela, na Ivana Žunića 1/12 (jedna dvanaestina) dijela i na Ivanku Vukorep 1/4 (jedna četvrtina) dijela cjeline, a sve s naslova njihovog ranijeg stvarnog zajedničkog suvlasničkog dijela od ukupno 132/384 (sto trideset dva/tristo osamdeset četiri) dijela cjeline, u vlasništvo za cijelo i posjed pripadaju sljedeće nekretnine položene u K.O.SOLIN:

 

a)      zk. čest. zem. 5873, površine 1.661 m2 (kat. čest. zem.1915, dio kat. čest. 1916 i dio kat. čest. zem. 1917),

b)     z.k. čest. zem. 5856, površine 104 m2 (dio kat. čest. zem. 1916),

c)      z.k. č. zgr. 656, površine 14 m2 (dio kat. čest. zem. 1920/1),

d)     dio z. k. č. zgr. 658, površine 10 m2 (dio kat. čest. zem. 1920/1),

e)      dio z.k. č. zgr. 659, površine 32 m2 (kat. čest. zem. 1920/2),

f)       z.k. č. zgr. 649 površine 25 m2, z.k. čest. zem. 5861 površine 65 m2, z.k. čest. zem. 5863 površine 38 m2, z.k. čest. zem. 5864 površine 554 m2 i z.k. čest. zem. 5865 površine 903 m2 (kat. čest. zem. 1902, površine 1585 m2),

g)     preostali dio z.k. č. zgr. 658 površine 22 m2 i preostali dio z.k. č. zgr. 659 površine 33 m2 (dio kat. čest. zem. 1919).

 

2)     Tuženiku Marinu-Marinku Pletikosiću pok. Stipe, OIB: 97569245900, Solin, Put Voljaka 11, osobno i kao pravnom slijedniku u zemljišnoj knjizi formalno upisanih suvlasnika Mile Pletikosić Dujine i baš u odnosu na ukupno 2/3 od njezinih 135/6144 ili 9/384 dijela cjeline, Tonke Vojković Dujine ž. Mihe rođ. Pletikosić i baš u odnosu na ukupno 2/3 od njezinih 45/6144 ili 3/384 dijela cjeline i Matije Mikelić Dujina ž. Ante rođ. Pletikosić i baš u odnosu na ukupno 2/3 od njezinih 45/6144 ili 3/384 dijela cjeline, a sve s naslova njegovog ranijeg stvarnog suvlasničkog dijela od ukupno 252/384 (dvjesto pedeset dva/tristo osamdeset četiri) dijela cjeline, u vlasništvo za cijelo i posjed pripadaju sljedeće nekretnine položene u K.O.SOLIN:

 

a)      zk. čest. zem.5855/1, površine 1.861 m2 (dio kat. čest. zem. 1916 i dio kat. čest. zem 1917),

b)     zk. čest. zem. 5911 površine 206 m2 (kat.čest.zem. 1126),

c)      z.k. čest. zem 5855/2, površine 179 m2 (kat.čest.zem. 1914),

d)     z.k. č. zgr. 650 površine 90 m2, z.k. č. zgr. 651 površine 108 m2 i z.k. č. zgr. 652 površine 32 m2 (dio kat. čest. zem. 1919),

e)      z.k. čest. zem. 5885 i 5886, površine 1615 m2 (kat. čest. zem. 1926),

f)       z.k. čest. zem. 5866, površine 223 m2, (dio kat. čest. zem. 1917),

g)     z.k. čest. zem. 5860, površine 1.274 m2 (kat. čest. zem. 1903),

h)     z.k. čest. zem. 5915/1, površine 393 m2 (kat. čest. zem. 1899),

i)       z.k. čest. zem 5915/2, površine 42 m2 (kat. čest. zem. 1898),

j)       z.k. čest. zem. 6322, površine 1204 m2 (kat. čest. zem. 526/1).

 

2. Dužan je tuženik, a s naslova razlike procijenjene prometne vrijednosti između nekretnina koje su njemu pripale u isključivo vlasništvo na temelju ove presude i procijenjene prometne vrijednosti nekretnina koje su zajedno pripale u isključivo vlasništvo tužiteljima, a sve prema mjeri ranijih suvlasničkih dijelova stranaka, u roku od 15 dana isplatiti tužiteljima zajedno ukupan iznos od 371.725,00 (tristo sedamdeset jednu tisuću sedamsto dvadeset pet) kuna sa zateznom kamatom od presuđenja, dakle od 7. prosinca 2020. pa do konačne isplate, po stopi koja se obračunava uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena.

 

3. Na temelju ove presude i u roku od 15 dana ovlašteni su tužitelji zajedno, a međusobno prema mjeri svojih suvlasničkih dijelova, a za sve nekretnine koje su im pripale u vlasništvo za cijelo, kod nadležnog suda zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi na svoje ime za cijelo, uz istodobno brisanje svih vlasničkih prava s imena tuženika, te Mile Pletikosić Dujine, Tonke Vojković Dujine ž. Mihe rođ. Pletikosić i Matije Mikelić Dujina ž. Ante rođ. Pletikosić.

 

4. Na temelju ove presude i u roku od 15 dana ovlašten je tuženik, a za sve nekretnine koje su mu pripale u vlasništvo za cijelo, kod nadležnog suda zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi na svoje ime za cijelo, uz istodobno brisanje vlasničkih prava s imena tužitelja te Mile Pletikosić Dujine, Tonke Vojković Dujine ž. Mihe rođ. Pletikosić i Matije Mikelić Dujina ž. Ante rođ. Pletikosić.

 

5. Dužan je tuženik u roku od 15 dana naknaditi tužiteljima parnični trošak u iznosu od 97.387,50 kuna zajedno sa zateznom kamatom od presuđenja, dakle od 7. prosinca 2020. pa do konačne isplate, po stopi koja se obračunava uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena.

 

Dok je za više traženo na ime potraživanja troškova postupka u iznosu od 142.262,50 kuna, tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

 

Obrazloženje

 

              U tužbi, zaprimljenoj 14. lipnja 1993. (tužitelj je tada bio Petar Pletikosić), je navedeno kako je pravomoćnom i izvršnom presudom Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem IIP-379/92. od 2. prosinca 1992. izvršena dioba imovine pok. Marina Pletikosić između braće Pletikosić Petra, Stipe i Mije. Tom diobom Petru Pletikosiću je u posjed i vlasništvo uz ostale nekretnine pripao i dio u predjelu Rupotina, koje nekretnine je otac tuženika, sada pok. Stipe, a sada i tuženik posjedovao jer je dogovor bio da tužitelj u zamjenu za svoje nekretnine u Rupotinama koristi č. zgr. 396 z.u. 657 k.o. Solin i terasu zapadno sagrađenu na čest. zem. 3510/2 k.o. Solin. Navedenom presudom Petar Pletikosić je pozvan na predaju navedene nekretnine tuženiku, glede čega je vođen ovršni postupak pred ovim sudom pod poslovnim brojem I-659/93. Tuženik inzistira na predaji nekretnina koje su godinama bile u posjedu Petra Pletikosića, to je osnovan i zahtjev Petra Pletikosića da mu tuženik preda u posjed i vlasništvo nekretnine koje su njemu diobom pripale, a sada su u posjedu tuženika. Tuženik odbija predati Petru Pletikosiću nekretnine koje predstavljaju kuću i dvor označene kao čest. zem. 5890/1, kat. oznake čest. zem. 1919, površine 402 m2 (u naravi kuća) i čest. zem. 5891, kat. oznake 1921, površine 166 m2 (u naravi dvor), sve k.o. Solin koje pripadaju Petru Pletikosiću, a koje je u posjed dobio njegov pok. otac, time da ih ima predati kada tužitelj bude pozvan na predaju kuće u Solinu. Kako sada tuženik traži predaju kuće u Solinu u navedenom izvršnom postupku, to je osnovan zahtjev tužitelja da mu tuženik preda označene nekretnine u predjelu Rupotine. Predlaže sudu donijeti presudu kojom će se utvrditi da su diobom iz 1946. nekretnine označene kao čest. zem. 5890/1 (kat. oznake 1912) površine 402 m2 u naravi kuća u Rupotini, čest. zem. 5891, površine 166 m2 u naravi dvor, čest. zem. 6164/1 (kat. čest. 703, čest. zem. 6164/1 (kat. čest. 704) čest. zem. 6160, 5917/2, 5917/5, 5912, 5860, 5855, 5873, 2750/442, 2750/588 i čest. zem. 5890/1, sve k.o. Solin pripale Petru Pletikosiću.

 

U odgovoru na tužbu, zaprimljenom 13. srpnja 1993., tuženik je naveo kako je u tužbi navedeno niz neistina koje predstavljaju zloupotrebu prava. Petar Pletikosić uporno pokušava tuženika onemogućiti u nesmetanom korištenju njegovih nekretnina. Točno je da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Split pod poslovnim brojem IIP-379/92. od 2. prosinca 1992. utvrđeno da je 1946. izvršena dioba imovine sada pok. Marina Pletikosića između tužitelja i braće Stipe i Mije. Petru Pletikosiću je pripao u vlasništvo dio nekretnine u predjelu "Rupotina" što tuženik, a ni njegov otac sada pok. Stipe nisu osporavali. Međutim u cijelosti je netočno da se radilo o zamjeni nekretnina kako je to u tužbi navedeno, što je kao nesporno utvrđeno u postupku pod poslovnim brojem IIP-379/92. S druge strane, tuženik ne osporava tužiteljevo pravo na 1/3 dijela čest. zem. 5890/1 (kat. čest. 1919) pa je neistina da tuženik odbija predati dio te nekretnine niti je tužitelj to od njega tražio. Ističe kako Petar Pletikosić u tužbi stalno barata pojmom nekretnine iako bi trebao baratati sa pojmom "dio nekretnine". U činjeničnom opisu tužbe navode se samo 2 nekretnine i to čest. zem. 5890/1 (kat. čest. 1919) i čest. zem. 5891 (kat. čest. 1921), sve k.o. Solin, da bi se u tužbenom zahtjevu tim nekretninama pridružile i druge nekretnine bez ikakvog obrazloženja, jer se traženje tih drugih nekretnina i ne može ničim obrazložiti. Što se tiče čest. zem. 5890/1 (kat. čest. 1919) u naravi kuća, tuženik nije osporavao niti osporava tužiteljevo pravo na 1/3 dijela iste. Dioba između tužitelja i njegove sada pok. braće izvršena je 1946. kada je kuća u cijelosti izgorjela (zapaljena je 1942.). Prednik tuženika, njegov sada pok. otac Stipe, zajedno sa svojom suprugom Pletikosić Zorkom isključivo od svojih sredstava, a po odobrenju svoje braće, dakle i tužitelja, adaptirao je današnju zgradu koja je površine 10 x 4 metra, a 1970. do kuće je dogradio kuhinju. Današnji izgled zgrade nikako ne odgovara izgledu zgrade kakav je bio kada je dioba izvedena. Tužitelj sa svojom porodicom živio je na Visu kod sestre Tonke, da bi po završetku II. svjetskog rata, kao borac NOV, dobio stan u Splitu, a u Solin je preselio nakon smrti strine Kate i to u zgradu koju i danas koristi i koja mu je pripala u dio i koju je nadogradio. Odnosi između braće bili su više nego li bratski, tako da su se redovito posjećivali, skupa jeli, pili, međusobno pomagali, svatko je obrađivao svoj dio kako su se bili podijelili i nikada nije bilo spora. U odnosu na čest. zem. 5891 (kat. čest. 1921), tuženik ne spori tužiteljevo pravo na 1/6 dijela iste, iako je ta zemlja vlasništvo Vučić Cvijo Jele i dr. U cijelosti je proizvoljan navod iz tužbe kako tuženik ima predati navedene nekretnine kada tužitelj bude pozvan na predaju kuće u Solinu. Naime, Petar Pletikosić je odavno bio pozvan na predaju dijela kuće u Solinu koji je pripao diobom tuženiku zbog kojeg odbijanja je i došlo do postupka pod poslovnim brojem IIP-379/92., a tužitelj i danas koristi svoj dio kuće u Solinu. Tuženik nikada tužitelju nije sporio njegovo pravo na 1/3 dijela čest. zem. 5890/1 i 1/6 dijela čest. zem. 5891, a niti je tužitelj do podnošenja ove tužbe tražio predaju dijela nekretnine jer da je to tražio do tužbe ne bi ni došlo. Što se tiče ostalih nekretnina navedenih u tužbenom zahtjevu, a koje se ne navode u činjeničnom opisu tužbe, tuženik ne spori tužiteljevo pravo na 1/3 dijela čest. zem. 2750/442 i 2750/88 u naravi šuma, ali za te nekretnine nije izvršena dioba pa neka tužitelj zatraži diobu. Čest. zem. 6164/1 (kat. čest. 703), čest. zem. 6164/1 (kat. čest. 704) i čest. zem. 6160 predstavljaju zemljište koje je kupio pok. Mijo Pletikosić i oporučno ostavio tuženiku pa tužitelj na tim nekretninama nema nikakvo pravo. Čest. zem. 5917/2, 5917/5 i 5912 su odavno podijeljene među strankama, a ove su pripale tuženiku, tako da tužitelj nema nikakvo pravo na tim nekretninama. U blizini ovih čestica postoje one koje su pripale tužitelju, a imaju naziv "Ograda". Čest. zem. 5860 u diobi je pripala prednicima tuženika tako da tužitelj nema nikakvih prava na nju. Čest. zem. 5855 i 5873 su također podijeljene među strankama, radi se o zemlji zv. "Počivala" tako da svaki drži svoj dio koji ima posebnu oznaku kat. čest. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

 

Podnescima od 7. veljače 1994., 17. srpnja 2000., 16. svibnja 2002., 22. prosinca 2003., 26. studenog 2013., 24. listopada 2018., 12. studenog 2019., 23. rujna 2020. i 15. listopada 2020. uređivan je tužbeni zahtjev, a isti je konačno postavljen na ročištu održanom 22. listopada 2020., a kako je to navedeno u izreci ove odluke.

 

Raspravnim rješenjem od 24. listopada 2006. sud je utvrdio prekid postupka zbog smrti tužitelja Pletikosić Petra.

 

Raspravnim rješenjem od 21. svibnja 2007. određen je nastavak postupka.

 

Općinski sud u Splitu je 4. lipnja 2007. pod poslovnim brojem IP-239/07. donio presudu kojom je odbio tužbeni zahtjev tužitelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka na nekretninama označenim kao čest. zem. 5855, 5856, 5860, 5864, 5866, 5885, 5886, 5911 i 6322 te č. zgr. 650, 656 i 659, sve z.u. 561 k.o. Solin te č. zgr. 651 z.u. 464 k.o. Solin (zv. Avlija) izgrađena na čet. zem. 5890/1 što u naravi predstavlja kuću u Donjim Rupotinama, anagrafske oznake Solin, Put Voljaka 1, sve dosadašnjeg suvlasništva tužitelja Petra Pletikosića za 2108/6144 dijela, a tuženika Marina Pletikosića za 4036/6144 dijela, č. zgr. 649, 652 i 658 te čest. zem. 5861, 5865, 5863, 5873 ,5915/1/2, sve z.u. 1655 k.o. Solin i sve dosadašnjeg suvlasništva tužitelja Petra Pletikosića za 132/384 dijela, a tuženika Marinka Pletikosića za 252/384 dijela, tako da se prema mjeri suvlasničkih dijelova stranaka ima izvršiti materijalna dioba predmetnih nekretnina, a ako ista ne bi bila moguća tada civilna dioba.

Navedena presuda je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Splitu pod poslovnim brojem Gž-2565/08. od 19. ožujka 2010. te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

Općinski sud u Splitu je 12. svibnja 2014. donio presudu pod poslovnim brojem P-2152/10. kojom je usvojio tužbeni zahtjev te utvrdio razvrgnuće zajednice nekretnina stranaka na nekretninama označenim kao:

a) č. zgr. 650, 656 i 659 sve z.u. 561 k.o. Solin te č. zgr. 651 z.u. 464 k.o. Solin (zv. Avlija) i sve dosadašnjeg suvlasništva tužitelja zajedno za 2108/6144 dijela cjeline, a tuženika Marina Pletikosića za 4036/6144 dijela cjeline,

b) č. zgr. 649, č. zgr. 652, č. zgr. 658 z.u. 1655 k.o. Solin i sve dosadašnjeg suvlasništva tužitelja za 132/384 dijela cjeline, a tuženika Marina Pletikosića za 252/384 dijela cjeline, tako da se prema mjeri suvlasničkih dijelova stranaka ima izvršiti materijalna dioba predmetnih nekretnina, a ako ista ne bi bila moguća, tada civilna dioba.

dok je odbijen dio tužbenog zahtjeva tužitelja na razvrgnuće zajednice nekretnina stranaka označenih kao:

a) čest. zem. 5855/1, 5855/2, 5856, 5860, 5864, 5866, 5885, 5886, 5911 i 6322, sve z.u. 561 k.o. Solin, sve dosadašnjeg suvlasništva tužitelja zajedno za 2108/6144 dijela cjeline, a tuženika Marina Pletikosića za 4036/6144 dijela cjeline,

b) čest. zem. 5861, 5865, 5863, 5873, 5915/1/2 sve z.u. 1655 k.o. Solin sve dosadašnjeg suvlasništva tužitelja za 132/384 dijela cjeline, a tuženika Marina Pletikosića za 252/384 dijela cjeline, tako da se prema mjeri suvlasničkih dijelova stranaka ima izvršiti materijalna dioba predmetnih nekretnina, a ako ista ne bi bila moguća, tada civilna dioba.

 

Rješenjem Županijskog suda u Splitu od 7. listopada 2014. pod poslovnim brojem Gžp-758/14. je ukinuta presuda Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem P-2152/10. od 12. svibnja 2014. i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

Općinski sud u Splitu je 28. veljače 2019. donio presudu pod poslovnim brojem Px-113/14. kojom je usvojio tužbeni zahtjev te utvrdio razvrgnuće zajednice nekretnina stranaka na temelju vještva (dopunjeno II.) sudskog vještaka za geodeziju Zvonimira Rubića "Split, 2.03.2017." i Dodatnog mišljenja sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Darka Smodlake "Split, travanj 2018.g.", koje Vještvo i Dodatno mišljenje čine sastavni dio presude, na način:

a)      da su tužiteljima u vlasništvo i posjed pripale nekretnine položene u k.o. Solin i to: zk. čest. zem. 5873, površine 1.661 m2 (kat. čest. zem.1915, dio kat. čest. 1916 i dio kat. čest. zem. 1917), z.k. čest. zem. 5856, površine 104 m2 (dio kat. čest. zem. 1916), z.k. č. zgr. 656, površine 14 m2 (dio kat. čest. zem. 1920/1), dio z. k. č. zgr. 658, površine 10 m2 (dio kat. čest. zem. 1920/1), dio z.k. č. zgr. 659, površine 32 m2 (kat. čest. zem. 1920/2), z.k. č. zgr. 649 površine 25 m2, z.k. čest. zem. 5861 površine 65 m2, z.k. čest. zem. 5863 površine 38 m2, z.k. čest. zem. 5864 površine 554 m2 i z.k. čest. zem. 5865 površine 903 m2 (kat. čest. zem. 1902, površine 1585 m2), preostali dio z.k. č. zgr. 658 površine 22 m2 i preostali dio z.k. č. zgr. 659 površine 33 m2 (dio kat. čest. zem. 1919)

b)     da su tuženiku pripale u vlasništvo nekretnine položene u k.o. Solin i to: zk. čest. zem.5855/1, površine 1.861 m2 (dio kat. čest. zem. 1916 i dio kat. čest. zem 1917), zk. čest. zem. 5911 površine 206 m2 (kat.čest.zem. 1126), z.k. čest. zem 5855/2, površine 179 m2 (kat.čest.zem. 1914), z.k. č. zgr. 650 površine 90 m2, z.k. č. zgr. 651 površine 108 m2 i z.k. č. zgr. 652 površine 32 m2 (dio kat. čest. zem. 1919), z.k. čest. zem. 5885 i 5886, površine 1615 m2 (kat. čest. zem. 1926), z.k. čest. zem. 5866, površine 223 m2, (dio kat. čest. zem. 1917), z.k. čest. zem. 5860, površine 1.274 m2 (kat. čest. zem. 1903), z.k. čest. zem. 5915/1, površine 393 m2 (kat. čest. zem. 1899), z.k. čest. zem 5915/2, površine 42 m2 (kat. čest. zem. 1898), z.k. čest. zem. 6322, površine 1204 m2 (kat. čest. zem. 526/1)

c)      nekretnine označene kao čest. zem. 5873 i čest. zem. 5855/1 će biti predmetom parcelacije u zasebnom upravnom postupku te će novofomirane parcele dobiti novi identifikacijski broj

d)     da je tuženik dužan s naslova razlike procijenjene predmetne vrijednosti između nekretnina koje su njemu pripale u isključivo vlasništvo i koje su pripale tužiteljima isplatiti 384.500,00 kuna.

 

Rješenjem Županijskog suda u Splitu od 11. srpnja 2019. pod poslovnim brojem Gž-1090/19. je ukinuta presuda Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem Px-113/14. od 13. ožujka 2019. i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

Tijekom postupka sud je izveo dokaz čitanjem rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Splitu pod poslovnim brojem O-70/59. od 26. ožujka 1960., zk izvatka za z.u. 1665 k.o. Solin, za z.u. 561 k.o. Solin, za z.u. 2543 k.o. Solin, za z.u. 1513 k.o. Solin, posjedovnih listova broj 537, 536, 764, 765, 1354, 1355, sve k.o. Solin, izvatka iz katastra zemljišta broj 1355, 1354,  764, 765, sve k.o. Solin,  zemljišnoknjižnog izvatka nekretnina upisanih na ime Pletikosić Petar pok. Duje u k.o. Solin, zk izvatka za z.u. 464 k.o. Solin, popisnog lista za z.u. 561 k.o. Solin, popisnog lista za z.u. 1655 k.o. Solin, smrtnog lista Klasa: 223-06/06-10/5845, Ur. broj: 2181-06-06-2 od 23. listopada 2006., ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 12. lipnja 2006., rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem O-551/76. od 20. lipnja 1977., rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem O-524/39. od 12. travnja 1999., dosudnice pod poslovnim brojem O-524/39. od 26. lipnja 1946., rješenja Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem O-551/76. od 25. travnja 1978., oporuke Pletikosić Mije pok. Duje sastavljene pred Općinskim sudom u Splitu pod poslovnim brojem O-551/76., Pi-85/76. 15. ožujka 1976., rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem O-1195/73. od 9. veljače 1993., rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem O-1195/73., oporuke Pletikosić Stipe pok. Duje sastavljene pred Općinskim sudom u Splitu pod poslovnim brojem O-24/72., Pi-279/69., IIR-1907/69. od 29. prosinca 1969., prijedloga za izvršenje od 10. svibnja 1993., prigovora dužnika od 24. svibnja 1993. pod poslovnim brojem I-659/93., zapisnika Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem IIP-298/82. od 16. siječnja 1991., zapisnika Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem IIP-298/82. od 1. lipnja 1982., zk izvatka za z.u. 464 k.o. Solin, skice mjerenja i prijavnog lista Zavoda za katastar i geodetske poslove od 8. travnja 1981., prerisa katastarskog plana broj 21,22 k.o. Solin, izvoda iz posjedovnog lista broj 3090 k.o. Solin, izvoda iz posjedovnog lista broj 1374 k.o. Solin, izvoda iz posjedovnog lista broj 4111 k.o. Solin, sporazuma od 27. prosinca 1983., rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Marije Ivančić iz Solina pod poslovnim brojem O-1430/04., O-305/05., UPP/OS-89/05., ugovora o  izvedbi vodovodnog priključka na javnim prometnicama broj 3542/S od 25. kolovoza 1999., posjedovnog lista broj 4111 od 20.ožujka 2014.g., spisa ovog suda IIP-1310/93., IIP-298/82. te IIP-1918/88., izjave Mile Pletikosić pok. Duje od 4. siječnja 1981. ovjerene kod Općine Solin pod brojem 583/82. 2. srpnja 1987., izjave Matije Mikelić ud. pok. Ante od 6. siječnja 1981., izjave Tonke Vojković žene Mikelete od 6. siječnja 1981., saslušanjem tužitelja Petra Pletikosića i tuženika Marina Pletikosića u svojstvu stranaka, svjedoka Mile Pletikosić, Nade Jurin, Ljubice Perko, Vjekoslava Vučičića, Pauline Pleština, Rafaela Mikelića, Marina Katića, Ivana Jurina, dopunskog saslušanja Pauline Pleština i Marina Pletikosića u svojstvu stranaka, pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Zvonimira Rubića od 12. travnja 2016., pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Darka Smodlake od 10. listopada 2016., dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Zvonimira Rubića od 8. veljače 2017., dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Zvonimira Rubića od 3. ožujka 2017., dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Darka Smodlake od 17. travnja 2018., dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Zvonimira Rubića od 1. travnja 2020., dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Darka Smodlake od 7. travnja 2020.

 

Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.

 

Tužbeni zahtjev je osnovan.

 

              Čitanjem rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Splitu pod poslovnim brojem O-70/59. od 26. ožujka 1960. utvrđeno je da je isto doneseno iza pok. Pletikosić Duje pok. Petra te da njegovu ostavinsku imovinu sačinjavaju nekretnine upisane u z.u. 561, 464, 1655, sve k.o. Solin, a njegovim nasljednicima temeljem oporuke od 19. srpnja 1954. i ustupa proglašeni su Pletikosić Mijo za 56/192 dijela, Pletikosić Stipe za 68/192 dijela i Pletikosić Petar za 68/192 dijela te Pletikosić Mariji pripada pravo doživotnog plodouživanja uz ovlaštenja da za slučaj potrebe može prodati, vrhu 96/192 dijela, koji pripadaju nasljednicima Miji, Stipi i Petru i to svakom po 32/192 dijela.

 

Čitanjem zk izvatka za z.u. 561 k.o. Solin utvrđeno je da su na nekretninama označenim kao č. zgr. 368 "kuća stojna", č. zgr. 650 "kuća", č. zgr. 656 "kućica", č. zgr. 659 "kuća", čest. zem. 3222/3 "vinograd", čest. zem. 3223/1 "pašnjak", čest. zem. 3224 "oranica", čest. zem. 3227 "vinograd", čest. zem. 3312/1 "vinograd", čest. zem. 3361/2 "oranica", čest. zem. 3366 "neplodno", čest. zem. 5855/1 "oranica", čest. zem. 5855/2 "oranica", čest. zem. 5856 "pašnjak", čest. zem. 5860 "oranica", čest. zem. 5864 "vrtal", čest. zem. 5866 "vrtal", čest. zem. 5885 "oranica", čest. zem. 5886 "oranica", čest. zem. 5911 "oranica" upisani suvlasnici Pletikosić Mile Dujin za 135/6144 dijela, Tonka Vojković ž. Mihe za 45/6144 dijela, Matija Mikelić ž. Ante za 45/6144 dijela, Marinko Pletikosić pok. Stipe za 6099/18432 dijela, Pletikosić Marina – Marinka pok. Stipe za 5559/18432 dijela, Paulina Pleština pok. Petra rođ. Pletikosić za 6099/73728 dijela, Ivanka Vukorepa pok. Petra za 6099/73728 dijela, Zlatko Žunić pok. Ivana za 2033/73728 dijela, Milena Žunić kći Zlatka za 2033/73728 dijela, Ivan Žunić sin Zlatka za 2033/73728 dijela, Paulina Pleština pok. Petra rođ. Pletikosić za 6099/73728 dijela.

 

Čitanjem zk izvatka za z.u. 2543 k.o. Solin utvrđeno je da su na nekretninama označenim kao čest. zem. 5912 "pašnjak" površine 204 m2, čest. zem. 5917/5 "oranica" površine 26 m2 i čest. zem. 5917/2 "oranica" površine 932 m2 kao suvlasnici upisani Pletikosić-Sudja Pere za ¼ dijela, Pletikosić Petra za 11/192 dijela, Pletikosić Mile za 9/192 dijela, Tonka Vojković za 3/192 dijela, Mikchić Matija za 3/192 dijela, Pletikosić Marinko za 59/192 dijela i Pletikosić Marin-Marinko za 59/192 dijela.

 

Čitanjem izvatka iz katastra zemljišta broj 1355 k.o. Solin utvrđeno je da su na nekretnini označenoj kao čet. čest. zem. 1921 (zk čest. zem. 5891) kao posjednici upisani Pletikosić Marin pok. Stipe, Marinko za 5/30 dijela, Pletikosić Stipe, Dujin za 5/30 dijela, Rosandić Jela ž. Milorada rođ. Vučićić za 3/30 dijela, Vučičić Vjekoslav Ivanov za 6/30 dijela, Žižić Petar pok. Petra za 3/30 dijela, Vučičić Cvita ud. Marina za 1/10 dijela, Pletikosić Petar pok. Duje za 1/6 dijela.

 

Čitanjem izvatka iz katastra zemljišta broj 1354 k.o. Solin utvrđeno je da su na nekretninama označenim kao kat. čest. 1754/1 (zk čest. zem. 2750/442), kat. čest. 1754/3 (zk čest. zem. 2750/588) i kat. čest. 1919 (zk čest. zem. 5890/1) kao posjednici upisani Pletikosić Marin pok. Stipe, Pletikosić Zorka ud. Stjepana i Pletikosić Petar pok. Duje za po 1/3 dijela.

 

Čitanjem izvatka iz katastra zemljišta broj 764 k.o. Solin utvrđeno je da je na nekretninama označenim kao kat. čest. 703 (zk čest. zem. 6164/1), kat. čest. 704 (zk čest. zem. 6164/1), kat. čest. 705 (zk čest. zem. 6160), kat. čest. 1123/1 (zk čest. zem. 5917/2), kat. čest. 1123/3 (zk čest. zem. 5917/5), kat. čest. 1897 (zk čest. zem. 5912), kat. čest. 1903 (zk čest. zem. 5860), kat. čest. 1914 (zk čest. zem. 5855), kat. čest 1915 (zk čest. zem. 5873), kat. čest. 4541/1 (zk čest. zem. 258/2), kat. čest. 4541/3 (zk čest. zem. 258/7), kat. čest. 4541/4 (zk čest. zem. 258/2), kat. čest. 5014 (zk čest. zem. 3262) kao posjednik za cijelo upisan Pletikosić Marin pok. Stipe.

 

Čitanjem izvatka iz katastra zemljišta broj 765 k.o. Solin utvrđeno je da je na kat. čest. 1121 (zk čest. zem. 2750/581), kat. čest. 1162 (zk čest. zem. 5918), kat. čest. 1900 (zk čest. zem. 2750/449), kat. čest. 1916 (zk čest. zem. 5855), kat. čest. 1920/1 (zk čest. zem.5889), kat. čest. 1920/2 (zk čest. zgr. 656), 2024 (zk čest. zem. 5818/1), kat. čest. 4601 (zk čest. zem. 229/2), kat. čest. 4611 (zk čest. zem. 3215/2), kat. čest. 5063 (zk čest. zem. 3361/1), kat. čest. 6360 (zk čest. zgr. 395) kao posjednik za cijelo upisan Pletikosić Petar pok. Duje.

 

              Čitanjem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem O-551/76. od 20. lipnja 1977. utvrđeno je da ostavinsku imovinu pok. Mije Pletikosića pok. Duje sačinjavaju nekretnine upisane u z.u. 55, 464, 561, 551, 657, 1513, 1578, 1655, 2334 i 3032, sve k.o. Solin, a njegovim nasljednicima temeljem oporuke od 15. ožujka 1976. i međusobnog sporazuma nasljednika o raspodjeli ostavinske imovine proglašeni su Pletikosić Pepica – Josipa ud. Mije – supruga ostavitelja za kuću sa okolnim zemljištem oko kuće u Solinu u cijelosti i Pletikosić Marin – Marinko pok. Stipe – nećak ostavitelja za nekretnine u Solinu u cijelosti, izuzev nekretnine pripale udovi Pletikosić Pepici.

 

              Čitanjem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem O-524/39. od 12. travnja 1999. utvrđeno je da je isto doneseno iza pok. Pletikosić Marina pok. Petra i susljedne smrti Pletikosić Kate ud. Marina te da u njegovu ostavinu spada kao naknadno pronađena imovina čest. zem. 3361/1 z.u. 562 k.o. Solin. Na temelju dosudnice ovog suda pod poslovnim brojem O-524/39. od 26. studenog 1946. kojim je utvrđena ostavinska imovina i proglašeni nasljednici, naknadno pronađena imovina čest. zem. 3361/1 z.u. 562 k.o. Solin raspoređuje se tako da pripada Pletikosić Miji pok. Duje, Pletikosić Stipi pok. Duje, Pletikosić Ivanu pok. Duje i Pletikosić Petru pok. Duje za po ¼ dijela.

 

              Čitanjem dosudnice pod poslovnim brojem O-524/39. od 26. lipnja 1946. utvrđeno je da je istom utvrđeno da ostavština Pletikosić Marina pok. Petra temeljem oporuke i susljedne smrti Pletikosić Kate ud. Marina pripada Pletikosić Miji, Stipi, Ivanu i Petru za po ¼ dijela i to nekretnina upisani u z.u. 464, 657, 561, 1573, 1578, 1655, 55, 2334.

 

              Čitanjem rješenja Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem O-551/76. od 25. travnja 1978. utvrđeno je da se istim dopunjuje rješenje o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-551/76. od 20. lipnja 1977. na način da se imovina ostavitelja sastoji i od nekretnina upisanih u z.u. 2543 k.o. Solin, a u drugom dijelu navedeno rješenje ostaje nepromijenjeno.

 

              Čitanjem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem O-1195/73. od 9. veljače 1993. utvrđeno je da naknadno pronađenu imovinu iza pok. Pletikosić Stipe pok. Duje predstavljaju nekretnine č. zgr. 395 za ¼ + 11/192 dijela z.u. 657 k.o. Solin te na temelju rješenja o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-1195/73. od 16. rujna 1974. je proglašen nasljednik Pletikosić Marinko pok. Stipe za cijelo.

 

              Čitanjem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem O-1195/73. utvrđeno je da ostavinsku imovinu pok. Pletikosić Stipe pok. Duje sačinjavaju nekretnine upisane u z.u. 55, 462, 551, 561, 1513, 1578, 1655, 2334, 2543 i 3032, sve k.o. Solin i 464 k.o. Solin, kat. čest. 2025 – zemlja zvana "Pod vlačine" k.o. Solin i zemlja zvana "Kopilica" označena kao kat. čest. 3077, 0388/1, 3131, 3132, sve k.o. Klis, a njegovim nasljednicima temeljem oporuke "Solin, 29. prosinca 1969." proglašeni su: Jela Stojanovski na nekretnini "Pod vlačine" označena kao kat. čest. 2025 k.o. Solin, Jurin Nada ž. Ive na nekretnini "Kopilica", označena kao kat. čest. 3077, 3088/1, 3132, sve k.o. Klis te Pletikosić Marinko na ostalim nekretninama i Pletikosić Zorki ud. Stipe pripada pravo doživotnog plodouživanja na nekretninama koje su pripale Pletikosić Marinku.

 

Čitanjem zk izvatka za z.u. 464 k.o. Solin utvrđeno je da su na nekretnini označenoj kao č. zgr. 651 kao suvlasnici upisani Pletikosić Mijo za 7200/61440 dijela, Pletikosić Mila za

135/6144 dijela, Tonka Vojković za 45/6144 dijela, Mikelić Matija za 45/6144 dijela, Marin-Marinko Pletikosić za 3770/61440 dijela, Marinko Pletikosić za 11150/61440 dijela, Marinko Pletikosić za 16740/61440 dijela, Paulina Pleština pok. Petra rođ. Pletikosić za 6099/73728 dijela, Ivanka Vukorepa pok. Petra za 6099/73728 dijela, Zlatko Žunić pok. Ivana za 2033/73728 dijela, Milene Žunić kći Zlatka rođ. Žunić za 2033/73728 dijela, Ivan Žunić za 2033/73728 dijela, Paulina Pleština za 6099/73728 dijela.

 

              Čitanjem zk izvatka za z.u. 1655 k.o. Solin utvrđeno je da su na nekretninama označenim kao č. zgr. 649, 652, 658, čest. zem. 5861, 5863, 5865, 5873, 5915/1, 5915/2 kao suvlasnici upisani Pletikosić Mile za 9/384 dijela, Ta Vojković za 3/384 dijela, Matija Mikelić za 3/384 dijela, Marin-Marinko Pletikosić za 115/384 dijela, Marinko Pletikosić za 127/384 dijela, Paulina Pleština 381/4608, Ivanka Vukorepa pok. Petra za 381/4608 dijela, Zlatko Žunić za 127/4608 dijela, Milena Žunić za 127/4608 dijela, Ivan Žunić za 127/4608 dijela, Paulina Pleština za 381/4608 dijela.

 

              Čitanjem prijepisa posjedovnog lista broj 765 k.o. Solin utvrđeno je da je kao posjednik za cijelo na nekretninama označenim kao kat. čest. 1126, 1916, 1920/1, 1920/2, 4601, 4611, 5063, 6360 upisan Petar Pletikosić pok. Duje.

 

              Čitanjem prijepisa posjedovnog lista broj 764 k.o. Solin utvrđeno je da je kao posjednik za cijelo na nekretninama označenim kao kat. čest. 703, 704, 705, 1881, 1897, 1902, 1903, 1914, 1915, 1917, 1923, 1957, 4574, 4936, 5011, 5012, 5013, 5014/1, 6359 upisan Marin Pletikosić pok. Stipe.

 

              Čitanjem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Marije Ivančić iz Solina pod poslovnim brojem O-1430/04., O-305/05., UPP/OS-89/05. utvrđeno je da ostavinsku imovinu pok. Petra Pletikosića sačinjavaju nekretnine:

a)      ¼+11/192+5/48 dijela č. zgr. 396 z.u. 55

b)     1/144 dijela čest. zem. 6163/2, 6164/2, 6165/1, sve z.u. 462

c)      15/128+165/6144+1/48+10200/61440+5/48 dijela č. zgr. 651 z.u. 464

d)     1/150 dijela č. zgr. 83/3 z.u. 551

e)      295/2048+1/48+1020/6144+5/48 dijela čest. zem. 3222/3, 3223/1, 3224, 3227, 3312/1, 3361/2, 3366, 5855, 5856, 5860, 5864, 5866, 5885, 5886, 5911, 6322, č. zgr. 368, 650, 656, 659, sve z.u. 561

f)       ¼+11/192+5/48 dijela č. zgr. 395 z.u. 657

g)     ¼+11/192+5/48 dijela čest. zem. 2750/442, 2750/587, 2750/588, 2750/457, sve z.u. 1513

h)     885/3072+5/48 dijela čest. zem. 3312/2, 3332, sve z.u. 1578 (temeljem članka 38. i 39. ZON)

i)       1/8+11/384+68/384+5/48 dijela čest. zem. 5861, 5865, 5863, 5873, 5915/1, 5915/2, č. zgr. 649, 652, 658, sve z.u. 1655

j)       59/192+5/48 dijela čest. zem. 3510/2, 3510/4, sve z.u. 2334 (temeljem članka 38. i 39. ZON)

k)     1/4+11/192+5/48 dijela čest. zem. 5912, 5917/1, 5917/2, 5917/3, 5917/4, 5917/5, 5917/6, sve z.u. 2543

l)       ¼ dijela čest. zem. 361/1 z.u. 562 sve k.o. Solin

m)   vanknjižno vlasništvo kat. čest. zem. 1921 u naravi dvor "Donja Rupotina" površine 166 m2 za 1/6 dijela, kat. čest. zem. 1900 "Kod Toča" u naravi pašnjak površine 341 m2 za cijelo, kat. čest. zem. 6915 "Mačutekovac" u naravi pašnjak površine 608 m2 i kat. čest. zem. 6916 "Mačutekovac" u naravi pašnjak u površini od 216 m2 za 1/8, dijela, sve k.o. Solin

n)     grobnica broj 17, grobno polje V od 8 ukopnih mjesta na Novom groblju u Solinu

te su njegovim nasljednicima na navedenim nekretninama proglašeni:

-          Milka Pletikosić nekretnine od a) do n) za ¼ dijela i pravo doživotnog plodouživanja na nekretnini označenoj kao č. zgr. 395 z.u. 657

-          Paulina Pleština nekretnine od a) do n) za ¼ dijela

-          Ivanki Vukorepa nekretnine od a) do n) za ¼ dijela

-          Zlatku Žuniću nekretnine od a) do n) za 1/12 dijela

-          Mileni Žunić nekretnine od a) do n) za 1/12 dijela

-          Ivanu Žuniću nekretnine od a) do n) za 1/12 dijela.

 

Čitanjem izjave Mile Pletikosić pok. Duje od 4. siječnja 1981. ovjerene kod Općine Solin pod brojem 583/82. 2. srpnja 1987. utvrđeno je da istom Mila Pletikosić izjavljuje da od cjelokupne imovine njenog brata Petra Pletikosića pok. Duje nema nikakvih potraživanja tj. izjavljuje da je na cjelokupnoj imovini koju uživa njen brat Petar Pletikosić podmirena u cijelosti.

 

Čitanjem izjave Matije Mikelić ud. pok. Ante od 6. siječnja 1981. utvrđeno je da istom Matija Mikelić izjavljuje da od cjelokupne imovine njenog brata Petra Pletikosića pok. Duje nema nikakvih potraživanja tj. da je na cjelokupnoj imovini koju uživa njen brat Petar Pletikosić pok. Duje podmirena u cijelosti.

 

Čitanjem izjave Tonke Vojković žene Mikelete od 6. siječnja 1981. utvrđeno je da istom Tonka Vojković izjavljuje da od cjelokupne imovine njenog brata Petra Pletikosića pok. Duje nema nikakvih potraživanja tj. da je na cjelokupnoj imovini koju uživa njen brat Petar Pletikosić pok. Duje podmirena u cijelosti.

 

Iz iskaza Petra Pletikosića proizlazi kako je 1946. iza smrti strine pok. Kate Pletikosić uradio diobu s braćom Mijom i Stipom te je gospodarska štala u Solinu dodijeljena pok. Stipi, a on je ostao u Solinu pošto je dobio stambenu kuću koja je bila 80 % oštećena od bombardiranja za vrijeme II. svjetskog rata. Kuća u Rupotinama nije bila u sklopu imovine pok. Kate Pletikosić već je to očevina pa radi toga ista nije ušla u diobu 1946. Kuća u Rupotinama je bila vlasništvo oca koji je umro 1959. te navodi kako ima pravo vlasništva 1/3 dijela te kuće. Stambena zgrada za razliku od gospodarske štale mogla se obnoviti i u njoj se moglo živjeti, dok je gospodarska štala služila u gospodarstvene svrhe za odlaganje sijena, alata i slično. Stambena zgrada koju je dobio diobom bila je u sklopu s gospodarstvenom štalom, ali pod različitim brojevima čestica zemlje u zemljišnim knjigama. Braća su se 1946. usmeno dogovorili da gospodarska štala pripadne pok. Stipi, Mijo je dobio vrt u sastavu gospodarske štale, a on stambenu zgradu. Iste godine je ušao u posjed gospodarske štale pošto je pok. Stipe dio očevine uzeo u posjed od ove zajedničke kuće u Rupotinama. Nakon smrti brata Mije, koji je oporučno ostavio svoj dio Marinu Pletikosiću, isti na kući u Rupotinama ima 2/3 dijela, a on 1/3 dijela. Poslije rata se trebalo boriti za goli život te je od strane Odbora za kuću u Rupotinama bio dodijeljen građevinski materijal zajedno na sva tri brata. Pomagali su pok. Stipi oko građevinskih radova, odnosno pokrivanja kuće. Pok. Stipe je najviše vremena proveo na izgradnji kuće i iznutra je istu uređivao. Nije bratu ništa prigovarao za nadogradnju, niti je on njega što pitao, a računao je kako će mu prepustiti 1/3 dijela kuće u Rupotinama, a on njemu zauzvrat gospodarsku štalu. Pok. Stipe je živio do 1971., bili su u dobrim odnosima, ali nisu razgovarali o ovoj zamjeni. Gospodarska štala je 1943. bila porušena u bombardiranju te ju je poslije rata popravljao. Površine je 8 x 8 m i u sklopu nje je teraca koja je diobom 1946. pripala pok. Stipi. Sve do 1980. je bio u posjedu gospodarske štale kada mu je tuženik htio nasilnim putem oduzeti posjed te je htio nešto uređivati. Tome se usprotivio i smatrao je da ga isti ucjenjuje, a to je zaključio iz njegovih postupaka jer smatra da se trebalo rješavati jedno i drugo, odnosno gospodarsku štalu i njegovih 1/3 dijela kuće u Rupotinama. Zato traži 1/3 dijela kuće i zemlje u Rupotini. Napominje kako su se 1946. podijelile kuće i zemlje koje su bile u vlasništvu strica, a kuća u Rupotinama je bila očevina te su 1946. podijelili samo ono što je bilo iza smrti pok. strine. Popravljale su se u isto vrijeme i njegova stambena kuća u Solinu i kuća u Rupotini. Nije se protivio popravku kuće u Rupotinama od strane pok. Stipe, a pok. Stipe se nije protivio popravku gospodarske štale od njegove strane.

 

Iz iskaza tuženika Marina Pletikosića proizlazi kako su tri brata Petar, Stipe i Mijo podijelili zemlju iza smrti njihova strica Marina Pletikosića 1946. i to imanje koje se nalazilo u Solinu na način da je njegovom ocu pripala gospodarska štala, teraca, mali vrt do puta – srednji dio imanja, Petru Pletikosiću je pripala stojna kuća u kojoj stanuje, dok je Miji pripala mala kućica s vrtom. Sva braća su stupila u posjed, a njegov otac je gospodarsku štalu držao u posjedu, odnosno sjeća se da je ista davana u najam nekim mesarima za držanje stoke, a kasnije su tu držali poljoprivredni materijal i alat, odlagali krompir jer su imali dosta zemalja te da ne nose daleko u Rupotinu, ostavljali su u toj gospodarskoj štali. Tako je bilo sve do 1960. kada ga je stric pitao da mu da ključeve od gospodarske štale da može držati neke svoje stvari pored njegovih. Predao mu je ključ te je sve bilo u dobrim međuljudskim odnosima, sve do 1971. kada je umro njegov otac. Poslije smrti oca od Petra Pletikosića je tražio da mu preda ključ od gospodarske štale da bi istu renovirao na što Petar nije htio ustupiti ključ te se već dugi niz godina vodi parničnih postupak između njih. Do 1971., dok je otac bio živ, imali su samo jedan ključ gospodarske štale koji se nalazio kod strica Petra Pletikosića te je poslije smrti oca morao iznijeti iz gospodarske štale jer više nije obrađivao zemlju u Solinu. Poslije toga je tražio od tužitelja da mu preda ključeve od iste da bi je renovirao. I kuća u Rupotinama kao i imanje je bilo vlasništvo njegovog djeda te su još za života istog njegovi sinovi podijelili imanje osim kuće, a nije mu poznato zašto kuća nije podijeljena, jer nije bilo potrebno, budući su tužitelj i drugi stric imali svoje kuće. Ova kuća je u tijeku II. svjetskog rata bila bombardirana te su ostali samo goli zidovi, ali je njegov otac istu popravio, a nakon toga, oko 60-ih godina je nadograđena jedna kuhinjica. Danas je ta kuća iznutra renovirana, koliko se moglo, ista je pod krovom sa nadograđenom kuhinjom koja je pod teracom. Za sve vrijeme kada je vršena adaptacija kuće u Rupotinama tužitelj nije imao primjedbi, a isto nisu ni pitali za suglasnost, kao ni drugog strica. Smatra kako do ove parnice ne bi ni došlo da stric Mijo njemu nije ostavio svoj dio imanja te tako ima pravo na kuću u Rupotinama i to očev i stričev dio. Ne osporava tužitelju njegov dio kuće u Rupotinama, ali ne u ovakvom stanju u kavom se kuća nalazi danas. Istovremeno kada je vršena rekonstrukcija i adaptacija kuće u Rupotinama, tužitelj je vršio adaptaciju kuće u Solinu, popravljao je i gospodarsku štalu, ali mu oni nisu dali suglasnost i to je novijeg doba, nešto je pokrivao sa trnitom, odnosno salonit pločom. Kada je tužitelj stavljao salonit ploče na gospodarsku štalu, tuženik se tome protivio te je iste i sam skidao te je dolazila i policija radi toga. U kući u Rupotinama, koja je bombardirana u II. svjetskom ratu su sigurno stanovali njegovi roditelji, a ne sjeća se jesu li stanovali i stričevi tj. tužitelj i stric Mijo. Na prvoj adaptaciji kuće, onoj odmah poslije rata, isključivo su i jedino radili njegovi roditelji i sestre, a najstarija sestra je rođena 1931. Imanje u Rupotini je podijeljeno za života djeda, a odmah poslije rata su se tri brata između sebe podijelila i isti uživaju posjed do danas, osim što nije podijeljena kuća u Rupotinama. Djed je nakon toga otišao u podstanare u Solin te su ga braća – njegovi sinovi posjećivali. Djed je imao male zemlje u Rupotinama, a najviše zemlje su braća naslijedila iza smrti djedovog brata, odnosno Marina Pletikosića. Koju zemlju je naslijedio tužitelj, a koju njegov otac nije se mogao točno izjasniti, zna da su zemlje bile jedna do druge i da su se braća sporazumjela jer su bili u dobrim međuljudskim odnosima. Njegovi roditelji su mu rekli što su naslijedili jer se točno zna tko je što naslijedio.

 

Iz iskaza svjedokinje Mile Pletikosić proizlazi kako je u braku sa tužiteljem Petrom Pletikosićem od 1938. te se sjeća da su došli stanovati kod pok. strine Kate Pletikosić 1945., a ista je umrla 1946. kada je izvršena podjela njezine imovine. Iza njene smrti Petar Pletikosić je naslijedio sjevernu stranu kuće u kojoj sada stanuju, a bilo je dogovoreno da otac tuženika preuzme sredinu, dok treći brat južni dio s vrtlom. Dok je Kata Pletikosić bila živa su u dogovoru s istom uzeli kredit jer su mislili izgraditi kuću, koju su nastavili graditi poslije njene smrti, a za njezina života su počeli popravljati predmetnu gospodarsku štalu, a što su kasnije i nastavili. Gospodarsku štalu u nasljedstvo je dobio otac tuženika, ali je nikada nije koristio, odnosno sjeća se da je jednu sezonu ostavljao nekoliko vreća krumpira, jer nije mogao sve odmah odnijeti u svoju kuću u Rupotini, a za ostale stvari isti nikada je nije koristio te nije ni imao ključ od gospodarske štale jer za tu sezonu je uzeo ključ od njih i ključ bi im odmah vratio. Gospodarsku štalu su popravljali, održavali, a otac tuženika, a kasnije ni tuženik nisu dolazili pomagati za istu, ali se nisu ni suprotstavljali. Između oca tuženika i njenog supruga, a odmah iza smrti i diobe imovine iza pok. Kate Pletikosić bio je razgovor, gdje je njen suprug rekao svom bratu, ocu tuženika, hoće li zajedno popravljati gospodarsku štalu, na što mu je isti odgovorio da je njemu tu voda, da mu je gore – misli se na kuću u Rupotinama, čist zrak, a o kući u Rupotini, odnosno o njezinom zajedničkom popravljanju tada nije bilo ni govora, jer ista u to vrijeme još nije bila podijeljena, jer je otac, njen svekar još uvijek bio živ. Otac tužitelja je umro 1959. te je kuća u Rupotinama podijeljena između tri brata, ali je ista u ratu bila zapaljena te je 50-ih godina dobiven građevinski materijal na ime ratne odštete. Sudjelovali su svi i obitelj tuženika i njena obitelj te su čak i udate sestre došle pomagati. Ista je uređena na način da je bila useljiva te je u njoj ostao stanovati otac tuženika s obitelji, dok je brat Mijo imao svoju kuću, a oni su se uselili u kuću koju su sagradili pored gospodarske štale otac tuženika je nastavio adaptirati tijekom vremena kuću u Rupotinama i nadogradio je jednu kuhinju. Dok su isti adaptirali kuću, nisu se njima obraćali, odnosno njenom suprugu da traže dozvolu za adaptaciju, a oni ih nisu sprječavali u adaptaciji jer su smatrali da je štala njihova, odnosno da je došlo do zamjene, jedno za drugo u smislu da je gospodarska štala njihova, a dio kuće u Rupotinama koju je naslijedio njen suprug da je od oca tuženika, odnosno tuženikova. Dobri međuljudski odnosi su bili sve do 1980. kada je tuženik pitao ključ od gospodarske štale da je preuzme, što su oni odbili te je došlo do parnice. Podigli su kredit, odnosno njen suprug osobno kod Hipotekarne banke pri Kotarskom odboru, današnje Splitske banke i to u dogovoru sa Katom Pletikosić, a na imanje pok. strica koje se nalazilo u Solinu. Kredit je glasio na 40.000,00 tadašnjih dinara Prilikom uređenja kuće u Rupotini da bi ista bila useljiva pri gradnji je sudjelovao suprug od sestre tužitelja, građevinski poduzetnik pok. Ivan Katić. Dok je bio živ svekar, isti je za života davao, kako bi se koji od sinova odselio i osnivao obitelj po ¼ dijela zemljišta te je tako i njen suprug dobio ¼ dijela zemljišta dok je još bio mladić, a zna da je na tuženiku ¾ dijela zemlje jer je dobio i dio od strica. Koliko joj je poznato bile su 24 parcele u Rupotinama u vlasništvu pok. svekra, a suprug je dobio 6 parcela te potražuju onaj dio koji njega pripada, odnosno razliku od ¼ dijela koju je isti dobio za obradu do 1/3 dijela koju je isti naslijedio. Svekar je živio van kuće, odnosno budući je imao dosta djece nije stanovao sa brojnom obitelji u kući u Rupotinama prije nego što je ista izgorjela, već je stanovao na raznim mjestima, jer je tražio gdje će stanovati, budući je imao drugu suprugu. Suprug je plaćao porez od 1946. i 1959. kada je izvršena dioba, a porez iz 1946. plaćaju na onaj dio koji je dobiven iza Pletikosić Kate, a porez koji je rekla da plaćaju od 1959. odnosi se na ono što su već radili kad je otac bio živ, odnosno na ono što je njen suprug naslijedio.

 

Iz iskaza svjedokinje Nade Jurin (sestra tuženika) proizlazi kako je kuća u Rupotinama izgorjela 1942., zapaljena je za vrijeme II. svjetskog rata, tada je imala 9 godina budući je rođena 1933. Prije nego je ista zapaljena u njoj je stanovala obitelj strica Petra te njena obitelj, otac majka i četvoro djece. Ista se sastojala od konobe, hodnika i još jedne prostorije u podrumu, a poviše su bile dvije sobe te potkrovlje koje je koristio tužitelj kada se oženio, od 1938. sve dok kuća nije zapaljena, kada je tužitelj otišao na Vis, a njegova supruga u izbjeglištvo da bi poslije završetka rata došli živjeti u Solinu u kući gdje i danas stanuju, a koju je naslijedio od pok. strica. Nakon što je kuća izgorjela ostali su bez krova nad glavom te su tako živjeli na raznim mjestima sve do završetka rata kada su dobili građevinski materijal da poprave kuću pa je njen otac pozvao braću, tužitelja i brata Miju da isti ako hoće učestvuju u izgradnji da im bude lakše, ali nisu htjeli pa im nisu ni pomogli u izgradnji kuće tako da su sve morali sami. Ona i sestra su prenosile pijesak, cigle, drva i sve što je bilo potrebno. Kuća je privedena svrsi, odnosno da se u istoj može stanovati jer nije bilo sredstava da se u nju nešto više ulaže pa je to kasnije uradio njen brat koji ju je renovirao i uradio još jednu kuhinjicu. Za sve vrijeme dok se ista privodila svrsi, odnosno adaptirala tužitelj je dolazio kod njenog oca pok. Stipe, bili su u dobrim odnosima te nikada nije postavljao pitanje zašto se ista obnavlja i nije radio smetnje. Što se tiče zemljišta koje je naslijeđeno iza smrti djeda, a radi se o jedinstvenom kompleksu, na jednom mjestu ne može se izjasniti kada je njen otac iste naslijedio, odnosno kada mu je pok. djed iste dao da obrađuje da li za svog života ili poslije smrti, a zna da se radi o podjeli zemalja, na način da su to ustvari staze te je svaki brat znao što je njegovo za obradu. Pok. djed je također nešto obrađivao i to je kasnije pripalo stricu Miji koji je to ostavio njenom bratu, ovdje tuženiku u nasljedstvo.

 

Svjedokinje Ljubica Perko (sestra tuženika) je potvrdila navode svjedokinje Nade Jurin, a vezano za kuću u Rupotinama u smislu da su istu renovirali, odnosno priveli je svrsi za stanovanje roditelja i sestre te da stric Petar i Mijo nisu pomagali, ali se istom nisu ni protivili te bi dolazili samo u posjetu. Što se tiče majstora pomagali su Šimun Crmarić i Ivan Katić, a iste je platio njen otac pok. Stipan. Djed je umro 1959. i još za života djeda sva tri brata su koristila zemlje koje i danas imaju u posjedu.

 

Iz iskaza svjedoka Vjekoslava Vučičića proizlazi kako je bio susjed, odnosno stanovao je u blizini kuće u Rupotinama te se sjeća da su obje kuće izgrađene za vrijeme II. svjetskog rata te da su od države poslije rata dobili materijal za obnovu kuća, kupe, drva, grede i sve što je trebalo. Viđao je braću i Stipu i Petra da popravljaju kuću, a isti su sa obitelji prije nego se kuća izgradila u njoj stanovali. Kuća je popravljena tek toliko da se u njoj može stanovati i nakon toga kuća je ostala obitelji Stipe, a Pere je sa svojom obitelji otišao stanovati u kući u Solinu koju je naslijedio od strica. Na toj kući je pomagao majstor Katić, zidar te je viđao obojicu braće da rade i popravljaju, donose materijal na kuću. Cijela obitelj je radila. Njihov otac nije stanovao u ovoj kući ni prije nego je izgorjela jer je stanovao s jednom drugom ženom u njezinoj kući u Crmarićima do kraja života tako da se nije više vraćao stanovati u Rupotinu. Otišao je iz Rupotine 1961. u Solin i kada je došao u Solin Peru je već našao da stanuje u Solinu. Stipe je imao 3 kćeri Ljubicu, Nadu i Jelu i one su bile male kada se kuća popravljala pa se ne sjeća jesu li one pomagale oko kuće. Što se tiče polja, nije mu poznato kako su se braća podijelila i kada te je li njihov otac za života obrađivao svoj dio, odnosno kome je taj dio ostavio. Samo mu je poznato da je njegov sin kupio dvije staze zemlje od tuženika pokraj kuće u Rupotinama. I Petar i Stipe su bili veliki radnici te su radili u poduzeću i u polju, a pok. Zorka, supruga Stipe je uvijek imala krave i nosila mlijeko na prodaju, a nije mu poznato je li Perina žena čuvala krave i nosila mlijeko na prodaju. Nije mu poznato kome je pripao dio od brata Ivana, odnosno je li taj dio naslijedio Pere. Nije se mogao izjasniti je li kuća, a nakon izvršenog popravka poslije II. svjetskog rata bila u boljem građevnom stanju nego prije nego li je izgorjela.

 

Paulina Pleština je navela kako je njen djed Duje Pletikosić pok. Petra umro tijekom 1959. i imao je tri sina, njenog oca Petra Pletikosića, oca tuženika Stipu Pletikosića i Miju Pletikosića. Djed je zajedno sa svojim bratom pok. Marinom Pletikosićem imao u vlasništvu otprilike 9.000 m2 zemlje u Rupotini i otprilike isto toliko u Solinu koja zemlja se zvala "Grudine", a imali su u vlasništvu i jednu zemlju malo dislociranu od kuća u predjelu Rupotine. Po kazivanju njenih roditelja djed Duje Pletikosić je upravljao i imao na korištenje zemlju u Rupotinama. Djedov brat Marin Pletikosić se odselio iz Rupotina tijekom 1913. kada je kupio kuću u Solinu u kojoj danas živi njen otac. U Rupotinama se nalazi kompleks koji se sastoji od kuće u kojoj danas živi tuženik, tzv. Avlija u kojoj su se ostavljale razne stvari i još jedna zgrada u kojoj je nekada bio komin, a koliko joj je poznato danas služi kao garaža, zatim pojata gdje se držala stoka i nekoliko manjih građevinskih objekata gdje se ostavljalo sijeno i slično. Nakon što je odselio djedov brat više se nije vodilo računa o imovini, a smatra da se odselio zbog toga što nije imao djece, a i radio je u Pošti u Solinu. Ne postoje nikakvi pisani tragovi o tome da bi se djed i njegov brat ikada podijelili što se tiče zemlje u Rupotinama i Solinu, ali kako je već kazala po pričanju roditelja uvijek se smatralo da je djed Duje vlasnik svega što je bilo u Rupotinama. Djedov brat Marin za života je uvijek kupovao nekretnine pa je tako u dva tri navrata kupovao zemlje i kuću, konobu i pojatu u Solinu. Djed Duje Pletikosić je za života sačinio oporuku kojom je svoju kvotu, odnosno nekretnine u vlasništvu ostavio trojici sinova, a svojoj supruzi Mari Pletikosić pravo doživotnog plodouživanja. U oporuci su bili navedeni samo idealni dijelovi nekretnina, a nije se govorilo konkretno o kojim bi se nekretninama radilo. Do svoje smrti imao je u vlasništvu jednu nekretninu koju je uvijek obrađivao u Rupotinama, a radi se o nekretnini koja je malo dislociranija od kuće, a danas je drže u posjedu nevlasnici. Tijekom 1939. je umro djedov brat Marin, a nakon toga je tijekom 1946., a nakon smrti njegove supruge pok. Kate Pletikosić, provedena dioba zemalja u Solinu zvanih "Grudine" i ostalih nekretnina koje je kupovao za života. Njen otac je ovom diobom dobio kuću koja je u to vrijeme bila porušena tijekom rata 1943., oko 2.000 m2 zemljišta zvanog "Grudine" koliko su dobila i druga dva brata. Svaki brat je isto kao i njen otac dobio kuću, odnosno dio zgrada, s tim što je otac dobio kuću, stric Marin je dobio srednji dio u naravi pojata sa krovom površine 56 m2 i jednu terasu približno iste površine sa dvije prizemne prostorije, a treći brat Mijo Pletikosić je dobio jednu malu kućicu, prizemnicu površine 10-ak m2 sa vrtom površine cca 300-400 m2. Sva trojica braće su dobila i dijelove nekretnina koje je pok. Marin kupovao. Kuća u Rupotinama u ovo vrijeme je bila zapaljena, a zemlja u Rupotinama se obrađivala kao i ranije od strane sve trojice braće. Sva trojica braće sa obiteljima su živjeli u Rupotinama. Stric Mijo se oženio tijekom 30-tih godina i odselio u Solin. Tijekom 1948. otac se oženio, a negdje približno u isto vrijeme se oženio i Stipe Pletikosić, otac tuženika. Kada je tijekom 1942. kuća zapaljena od strane talijanske vojske svi su odselili. Otac, majka i ona su se preselili kod tetke Ivke u Solin, a stric Stipe je sa suprugom i četvero djece preselio kod brata Mije u Solinu. Dok su trojica braće živjela u kući u Rupotinama, otac je imao potkrovlje, a kuhali su u jednoj maloj kolibici koja je služila kao kuhinja. Stric Stipe je imao srednji kat, a stric Mijo dok je živio u Rupotinama koristio je jednu sobu, dok su konobu, komin, WC, pojatu zajednički koristili. Do 1942. sa braćom je živio i četvrti brat pok. Ivan Pletikosić koji se nije ženio, a koji je nestao za vrijeme rata, a tijekom 1947. je proglašen umrlim. Braća su živjela zajedno u kući u Rupotinama od 1938. do 1942. U ovo vrijeme je svatko od braće obrađivao zemlju u Rupotinama i znalo se tko što obrađuje. Djed Duje je pustio svojim sinovima da obrađuju zemlju i da se međusobno dogovaraju. Otac je obrađivao zemlju tzv. Počivala površine 1.575 m2, koristio je polovicu pojate i jedan mali vrtal koji se zove "Nad ulicom" površine 200 m2, obrađivao je i druge zemlje koje su bile u vlasništvu djedovog brata Marina i to "Vlačine" i jednu šumu, to je bilo isključivo vlasništvo pok. Marina. Zemlju zvanu "Ograde" otac je dobio u vlasništvo od države, odnosno istu su tijekom 1937. dobili u vlasništvo sva četvorica braće u agrarnoj reformi, a "Vlačine" je iste godine dobio stric Marin Pletikosić kao i šumu. Ovu zemlju je stric Marin dao na obrađivanje četvorici sinovaca, a podijeljena je 1946. nakon njegove smrti. Nakon smrti djeda Duje tijekom 1959. pravo raspolaganja imovinom je imala njegova supruga pok. Marija Pletikosić koja je umrla 1968. pa se tek nakon toga moglo razgovarati o diobi zemlje u Rupotinama. Trojica braće su o tome pokušali razgovarati, ali dogovori nisu uspijevali jer je u to vrijeme zemlja u Rupotinama bila na cijeni, u cijelosti je bila obrađena, a obrađivale su se sve do 70-ih godina. Sve do ovog vremena se znalo tko što obrađuje od trojice braće, a od vremena kada je djed prepustio svojim sinovima da obrađuju zemlju. U ovom razdoblju od preko 40 godina braća su se međusobno uvažavala i poštivala i nikakvih sporova među njima nije bilo. Kada je stric Ivan nestao za vrijeme rata zemljišta koja je do tada obrađivao otpočeo je obrađivati stric Stipe. Nakon smrti strica Ivana stanje se nije promijenilo, a nije joj poznato je li djed ikada prigovarao stricu Stipi zbog toga što je nastavio obrađivati ovu zemlju koju je do tada obrađivao stric Ivan. Djed Duje za života je uredno vodio sve papire u vezi zemlje, a nakon smrti strica Ivana, pok. Duje Pletikosić je naslijedio polovicu imovine od svog sina Ivana. Do sukoba među strankama je došlo tijekom 70-ih godina kada je umro stric Mijo Pletikosić koji je svu imovinu ostavio tuženiku. Otac je od prvog dana obrađivao u Rupotinama zemlju površine 1.575 m2 zvanu "Počivala", a kako je već kazala 9.000 m2 ostalo zemljište danas obrađuje tuženik. Danas otac ne koristi niti jedan dio kompleksa objekta u Rupotinama. Objekti u Rupotinama su obnovljeni u razdoblju od 1947. do 1951., obnovila ih je cijela obitelj, a najviše otac i stric Stipe, pomagale su i sestre, a građevinski materijal je dobiven od države. Otac je sve do 1976. dolazio u Rupotine kao u svoju kuću. Otac je u razdoblju od 1976. do danas uvijek tražio svoj dio kuće u Rupotinama. Bila je prisutna razgovorima između oca i tuženika da se dogovore koji bi točno dio kuće u Rupotinama bio njegov, a ako bi mu to bilo teško da mu da u vlasništvo zemlju. Otac je za svoj dio kuće tražio zemlju zvanu "Podguvno" ili pod kućom i polovinu pojate, a tuženik nije pristao. Otac je isto tako tražio zemljište "Ispod lokve" ili "Počivala" u alikvoti, površine 1.300 do 1.400 m2 kako bi i površinski dobio dio koji ga pripada i kako bi se zemlja u Rupotinama podijelila pošteno, kao što je bila podijeljena zemlje u Solinu, odnosno da se zemlja podijeli prema pripadajućim idealnim dijelovima. Pok. Marina Pletikosića su naslijedila četiri sinovca, a nije ga nasljeđivao brat Duje zbog toga što je bilo mnogo djece. Poznato joj je da je Kotorski sud u Splitu tijekom 1946. donio dosudnicu iza smrti pok. Marina Pletikosića pok. Petra i u tom postupku kao nasljednik je naveden i sada pok. Pletikosić Ivan pok. Duje, a to je bilo 26. lipnja 1946. U presudi suda broj 298/82. je opisano kako je dijeljena imovina strica Marina te su trojica braće dijelila imovinu znajući da je četvrti u međuvremenu umro, a radi se o imovini koja je bila u isključivom vlasništvu pok. Marina koji je istu kupovao tijekom života.

 

Iz iskaza svjedoka Rafaela Mikelića proizlazi kako je njegova majka pok. Matija sestra tužitelja i oca tuženika pok. Stipe Pletikosića. Od rođenja živi u obiteljskoj kući u Solinu na adresi Marusinac 27 i to u neposrednoj blizini tzv. Sv. Kajo. Njegova kuća je udaljena otprilike 2 km od sporne kuće u Rupotinama. Po pričanju njegove majke pok. Matije Mikelić rođene Pletikosić stranke nikada nisu dijelili kuću i zemlju u Rupotinama. Majka mu je pričala kada ju je zvao sud na ostavinsku raspravu iza smrti pok. Ivana Pletikosića, brata tužitelja i strica tuženika. Pok. Ivan je poginuo za vrijeme II. svjetskog rata, a majka je nakon njegove smrti trebala naslijediti određeni dio njegove imovine. Majka je bila na jednoj raspravi, a kasnije je ispustila punomoć kćerki tužitelja Paulini Pletikosić da je zastupa u ostavinskom postupku. Majka nije ništa naslijedila iza smrti pok. Ivana Pletikosića, a nije mu nikada pričala da bi kasnije dobila bilo koji dio njegove imovine. U više navrata je zajedno sa svojim suprugom pomagao u Rupotinama nositi snopove žita sa zemljišta na guvno pok. Stipi Pletikosiću, ocu tuženika sa njegovog zemljišta, odnosno zemljišta u vlasništvu Pletikosića. Nije mu poznato je li ovo zemljište bilo u isključivom vlasništvu oca tuženika ili vlasništvu obitelji Pletikosića. Ovo zemljište je obrađivao samo pok. Stipe Pletikosić, nikada nije vidio da bi netko drugi od članova obitelji Pletikosić obrađivao isto. Ostalo zemljište u Rupotinama koje je u vlasništvu Pletikosića nije mu poznato, niti tko je obrađivao ostala zemljišta. Za vrijeme II. svjetskog rata zapaljena je sporna kuća u Rupotinama. U ovo vrijeme je u kući živio i tužitelj Petar Pletikosić sa obitelji, otac tuženika Stipe Pletikosić sa obitelji, njihov brat Mijo Pletikosić sa suprugom i brat pok. Ivan Pletikosić. Nakon II. svjetskog rata u ovoj kući je živio samo otac tuženika pok. Stipe Pletikosić sa obitelji, odnosno sa suprugom, sinom – tuženikom Marinom i tri kćerke. Nije mu poznato tko je obnovio kuću u Rupotinama nakon što je spaljena tijekom rata, a nije mu poznato niti kojim, odnosno čijim sredstvima je obnovljena. Majka je napustila kuću u Rupotinama nešto prije nego se udala, dakle prije više od 80 godina, kada je napustila kuću došla je živjeti u mjesto Milišići kod njegovo oca pok. Ante Mikelića. Često je posjećivao obitelj tuženika u Rupotinama, a prestao je dolaziti u Rupotine nakon smrti pok. Stipe Pletikosića koji je umro prije 30-ak godina. Pok. Miji Pletikosiću je pomagao obrađivati njegovu zemlju, a pomagao je i prilikom izgradnje kuće u Solinu. Zemlja pok. Mije koju mu je pomagao obrađivati se nalazila u Solinu. Pok. Mijo mu je ujak, a prije njega vlasnik ove zemlje u Solinu je bio njegov stric pok. Marin Pletikosić. Radi se o zemljištu zvanom "Grudine". Nije mu poznato je li njegov djed pok. Duje Pletikosić imao zemlje u Solinu, isto tako mu nije poznato kome je pok. ujak Mijo nakon svoje smrti ostavio svoje zemljište. Nije mu poznato da bi tuženik naslijedio pok. Miju Pletikosića.

 

Iz iskaza svjedoka Marina Katića proizlazi kako je njegova majka pok. Ivka Katić rođ. Pletikosić sestra Petra – tužitelja i pok. Stipe Pletikosića, oca tuženika. U Solinu na adresi Zvonimirova 113 živi otprije 5-6 godina, a prije toga je živio u Splitu, inače je od rođenja živio u obiteljskoj kući u Solinu do 1961. Obiteljska kuća u kojoj je rođen je udaljena cca 2 i pol km od sporne kuće u Rupotinama u kojoj danas živi tuženik Marinko Pletikosić. Za vrijeme II. svjetskog rata kuća u Rupotinama je zapaljena, a do tada je u istoj živio ujak Petar Pletikosić, pok. Stipe Pletikosić i Ivan Pletikosić. Tužitelj i otac tuženika su u kući živjeli sa svojim obiteljima, dok je ujak Mijo imao svoju kuću u Solinu. Bila je zapaljena kuća i pojata, a nije zapaljena kuhinja koja se nalazila odmah uz kuću. U navedenoj kući Pletikosići su živjeli zajedno. Nije mu poznato da bi podijelili kuću, pojate i ostalo, odnosno da bi se znalo što je čije. Nakon završetka rata u kući je živio ujak pok. Stipe sa svojom obitelji, Njegov otac, pok. Ivan Katić je bio zidarski majstor te je imao svoje građevinsko poduzeće pa je sačinio procjenu potrebnog materijala za obnovu kuće u Rupotinama. U obnovi su sudjelovali pok. otac, ujak pok. Stipe i ujak Petar Pletikosić. Potrebni materijal za obnovu kuće je osigurala država i to grede, daske, pokrov, vrata, cement, pijesak i sve što je bilo potrebno kako bi se kuća obnovila da se u njoj može živjeti. Pok. Duje Pletikosić je urmo 1956., ostavio je svoju imovinu sinovima Petru, Stipi i Miji, svakome za po 1/3 dijela. Ujak Ivan je poginuo za vrijeme II. svjetskog rata. Nije mu poznato koja bi zemlja u Rupotinama bila u vlasništvu Pletikosića, a niti tko je obrađivao koje zemljište. U ovo vrijeme još je bio dijete pa mu nije poznato koja je zemljišta obrađivao tužitelj, a koja otac tuženika. Nije mu poznato da su se ujak Petar i pok. Stipe ikada svađali u vezi zemlje u Rupotinama. Nikada nije čuo da bi Pletikosići podijelili zemlju u Rupotinama. U Rupotinama danas živi tuženik sa obitelji. Nije mu poznato da li tužitelj Petar Pletikosić koristio dio kuće u Rupotinama. Zemlju u Solinu, odnosno jedan dio zemlje u Solinu obrađuje tuženik, a jedan dio tužitelj Petar Pletikosić. Ovo su zemljišta nekada bila u vlasništvu njihovog strica pok. Marina Pletikosića kojeg se vrlo slabo sjeća. Nije mu poznato je li pok. Duje imao zemlje u Solinu. Često je kao dijete dolazio u Rupotine, a dolazio je i kasnije. U Rupotine ponekad dođe i danas i prošeta do šume zvane "Voljak". Nakon što je izgorjela kuća u Rupotinama tužitelj Petar Pletikosić je s obitelji došao živjeti kod njih u Solin, a kod njih je došao i ujak pok. Ivan Pletikosić koji je živio do odlaska u partizane. Ujak pok. Stipe Pletikosića je otišao kod svog brata pok. Mije Pletikosića u Solinu zajedno sa svojom obitelji. Tijekom 1943. tužitelj Petar je otišao u partizane, a nakon završetka II. svjetskog rata je radio na obnovi kuće u Solinu u kojoj i danas živi.

 

              Iz iskaza svjedoka Ivana Jurina proizlazi kako je sa sestrom tuženika Nadom Jurin sklopio brak tijekom 1953., a upoznali su se tijekom 1952., a tada je upoznao i njenu obitelj. Od sklapanja braka sa suprugom i obitelji živio u Splitu otprilike 7 mjeseci, a pošto je radio kao vojni glazbenik, potom je dobio prekomandu u Ploče, nakon toga u Pulu, Šibenik, a od 1967. do umirovljenja 1985. je živio u Zadru. Od umirovljenja živi u Primoštenu. U vrijeme ovih 7 mjeseci tijekom koji su živjeli u Splitu nakon sklapanja braka, supruga i on su pomagali njenom ocu pok. Stipi Pletikosiću obrađivati njegovu zemlju u Rupotinama. Kada je majka supruge, pok. Zorka Pletikosić slomila nogu, supruga je otprilike godinu dana živjela u Rupotinama, dok je on dolazio povremeno tijekom vikenda. Od tasta pok. Stipe Pletikosića i njegovog brata pok. Mije je saznao da je polje i zemlja još od ranije podijeljena između njih i tužitelja kao brata. Uvijek su se voljeli i poštivali i nikada nije bilo nikakvih svađa i slično, a niti se ikada postavljalo pitanje diobe zemlje. Braća su povremeno prodavala zemlju koju su stekli u vlasništvo diobom. Poznato mu je da je tužitelj isto tako obrađivao zemlju u Rupotinama i tamo je imao vinograd tzv. "Podvlačine". Po pričanju tasta pok. Stipe Pletikosića poznato mu je da je sporna kuća u Rupotinama bila zapaljena za vrijeme rata 1943. Kada je prvi put došao u spornu kuću u Rupotinama tijekom 1952., ista nije bila inkartanak, u kući je bio pod od običnog cementa i još izgoreni zidovi, a bila je izgrađena samo jedna soba koju je izgradio pok. Ivan Katić. Na gornjoj etaži je bio postavljen pod od dasaka, a kako je prethodno naveo unutarnji zidovi nisu bili obnovljeni i na kući je bio postavljien krov. Od tada mu je poznato da su kuću obnavljali pok. Stipe Pletikosić za života, a kasnije tuženik. Tužitelj Petar Pletikosić nije sudjelovao u obnovi i adaptaciji kuće u Rupotinama, a često je dolazio jer su braća bila u dobrim obiteljskim odnosima. Za života i dok je bio u snazi i pok. Mijo obrađivao je svoju zemlju u Rupotinama. Nakon rata država je za obnovu kuće u Rupotinama dala crijep, grede i daske, a je li država dala cement, pijesak i slično nije mu poznato. Kako u ovo vrijeme nije bilo pristupnih putova, supruga mu je pričala kako se materijal nosio na rukama, na tovarima i slično, kako su osim nje materijal nosili i njezina sestra pok. Ljubica i pok. Jela te pok. Stipe Pletikosić. Materijal je nosila samo obitelj pok. Stipe. Tijekom rata je izgorjela i štala u neposrednoj blizini kuće. Kuća sagrađena u bloku koju nazivaju "stara kužina" nije izgorjela. Ova stara kuća se i danas nalazi u istom stanju. Iza štale koja je izgorjela nalazi se isto tako jedan objekt, odnosno samo zidovi na otvorenom koja je u vlasništvu tužitelj. Ovaj objekt je u vlasništvo dobio tužitelj, od kuće u Rupotinama tužitelj nije dobio ništa u vlasništvo. Poznata mu je zemlja koju je obrađivao svatko od braće Pletikosić, ali se nije mogao izjasniti je li zemlja koju je obrađivao pok. Stipe Pletikosić veće površine od zemlje koju je obrađivao tužitelj. Tuženik ne osporava tužitelju njegov dio kuće u Rupotinama, ali u stanju u kakvom je bila kada je izgorjela tijekom rata. Braća su podijelila i zemlju i kuće u Solinu. Pok. Stipe je koristio dio kuće u Solinu koji su zvali "taraca", ovaj dio se sastojao od prizemlja sa betonskom pločom i još jednu prostoriju pozadi. Ovaj dio kuće je nakon njegove smrti nastavio koristiti tuženik. U ovoj kući se nalazi i dio pok. Mije Pletikosića koji dio je ostavio svojem sinovcu – tuženiku. Diobom između braće pok. Stipe Pletikosić je dobio i zemlje u Solinu, a isto tako i tužitelj i pok. Mijo Pletikosić.

 

              Tužiteljica pod 1. Paulina Pleština je navela da danas, sa odmakom vremena, sa još većim uvjerenjem navodi da dioba nekretnina iza pok. djeda Duje nikada nije izvršena. Da je tomu tako razvidno je iz toga što je pok. djed sačinio oporuku kojom je raspolagao sa svom svojom imovinom, njegova supruga je bila plodouživateljica, sestre su se odrekle u korist dvojice braće, ostavinski postupak je uredno proveden gdje je svakom pripao određeni suvlasnički dio. Vezano za predmetne nekretnine radi se o nekretninama na području današnje Rupotine i radi se o djedovim nekretninama. Njegov brat Marin, mlađi brat, je odselio i kupio nekretnine u Solinu. Pok. djed je imao 4 sina i 5 kćeri, odraslih. Otac je svojim sinovima davao zemlju da je obrađuju kako bi mogli i živjeti od istog, ali nije se radilo o nikakvoj podjeli. Nije se radilo o pravilnoj raspodjeli, već nasumice je dopušteno da se zemlja obrađuje. Radi se o površini negdje oko 10 - 11.000 m2 zemlje. Zemlja se nastavila obrađivati kako se obrađivala od početka. Otac tuženika, pok. Stipe, a nakon što je brat Ivan proglašen nestalim u ratu, samoinicijativno je nastavio obrađivati zemlje koje je prethodno obrađivao Ivan, a ovo tim više što se radilo o području gdje je Stipe živio. Pok. Ivan je možda obrađivao i najveću površinu zemlje, kat. čest. 1902 je bila u posjedu pok. Ivana. Između braće nije bilo spora jer se očekivala dioba nakon smrti Duje, kao što je bila nakon smrti Marina.

 

Tuženik Marin Pletikosić je naveo da je dioba između braće Mije, Stipe i Petra izvršena još davne 1946., a o kojoj diobi postoji pisani sporazum. Kako je zemlja podijeljena u Solinu, po istom principu podijeljena je u Rupotini. Kako je podijeljeno tada, tako se nastavilo posjedovati do danas. Braća su se uvijek slagala. Da je dioba provedena potvrđuje i iskaz pokojnog Petra te njegovih sestara Mile i Matije. Dok je Duje bio živ i dok je mogao, obrađivao je zemlju u Rupotini. Kad više nije mogao obrađivati otišao je u Solin kao podstanar te je dopustio svome bratu, sporazumno sa braćom, da Mijo nastavi obrađivati tu zemlju, a s obzirom da mu je Mijo najviše i pomagao. U diobi je sudjelovao i pok. Duje. Pisani sporazum o kojem govori prileži spisu. Na upit uredujućeg suca tuženiku, a s obzirom na iskaz da je dioba izvršena 1946., zašto je pok. Duje oporukom raspolagao svojom imovinom ako je prethodno izvršio diobu, tuženik je naveo da je još bio živ pa da je za života napravio oporuku. Pok. Duje je umro 1959. Na poseban upit pun. tužitelja tuženiku jesu li prije rata braća obrađivala nešto od tih zemalja, tuženik je naveo da se zemlja zajednički obrađivala. Na poseban upit pun. tužitelja tuženiku što znači da je u diobu ušao i pok. Duje, tuženik je naveo da je kao vlasnik zemalja sve zemlje osim 3 nekretnine podijelio između svojih sinova, tri su ostale njemu, a nakon njegove smrti Miji. Na poseban upit pun. tužitelja tuženiku je li se njegov otac, pa i njegov brat Mijo žalili protiv rješenja o nasljeđivanju iza smrti pok. Duje s obzirom da tuženik tvrdi da je pok. Duje još 1946. podijelio nekretnine koje su ušle u rješenje o nasljeđivanju, tuženik je odgovorio da se nisu žalili jer da je svatko znao što je njegovo. Na poseban upit uredujućeg suca tuženiku, a s obzirom da je isti u zemljišnim knjigama upisan i kao Marinko i kao Marin i kao Marin-Marinko, da se tuženik očituje koje je njegovo pravo ime i zašto je upisan u zemljišnim knjigama sa različitim imenima, tuženik je odgovorio da je njegovo pravo ime je Marin, ali mu je nadimak Marinko, da ga se i danas zna zvati s nadimkom te je najvjerojatnije uslijed navedenog davnih godina upisan kao Marinko u zemljišnim knjigama.

 

              Iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Zvonimira Rubića od 12. travnja 2016. proizlazi kako je na temelju očevida lica mjesta izradio skicu stvarnog stanja na kojoj je označio bojama prijedlog diobe sukladno utvrđenim udjelima stranaka. Zemljišnoknjižno i katastarsko stanje nije usklađeno.

-          Lik A – zk čest. zem. 5911, kat. čest. zem. 1126, pašnjak površine 206 m2

-          Lik B – zk č. zgr. 659, 658, kat. čest. zem. 1920/1/2, zgrada površine 31 m2 i 54 m2

-          Lik C – zk č. zgr. 649, čest. zem. 5861, 5863, 5864, 5865, kat. čest. zem. 1902 maslinik površine 1585 m2

-          Lik D – dio zk čest. zem. 5873, dio 5855/1, 5856, kat. čest. zem. 1916, pašnjak površine 1575 m2

-          Lik E – zk čest. zem. 5855/2, kat. čest. zem. 1914, pašnjak površine 179 m2

-          lik F – zk č. zgr. 650, 651, 652, 656, kat. čest. zem. 1919, kuća površine 402 m2, zk čest. zem. 5886, 5885, kat čest. zem. 1926 maslinik površine 1615 m2

-          lik G – dio zk čest. zem. 5855/1 i dio zk čest. zem. 5873, kat. čest. zem. 1917, maslinik površine 1320 m2

-          lik H – zk čest. zem. 5860, kat. čest. zem. 1903, pašnjak površine 1274 m2

-          lik I – zk čest. zem. 5915/1/2, kat. čest. zem. 1900, pašnjak površine 435 m2

-          lik J – zk čest. zem. 6322, kat. čest. zem. 526/1, pašnjak površine 1204 m2.

 

Iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Darka Smodlake od 10. listopada 2016. proizlazi prijedlog diobe:

-          kat. čest. zem. 1126, odnosno zk čest. zem. 5911, kat. čest. zem. 1920/1, odnosno zk č. zgr. 659, kat. čest. zem. 1920/2, odnosno zk č. zgr. 658, kat. čest. zem. 1902, odnosno zk č. zgr. 649, zk čest. zem. 5861, 5863, 5864 i 5865, kat. čest. zem. 1916, odnosno dio zk čest. zem. 5873, dio zk čest. zem. 5855/1 i zk čest. zem. 5856, kat. čest. zem. 1914, odnosno zk čest. zem. 5855/2, kat. čest. zem. 1919, odnosno zk č. zgr. 650, 651, 652 i 656, kat. čest. zem. 1926, odnosno zk čest. zem. 5886 i 5885, kat. čest. zem. 1917, odnosno dio zk čest. zem. 5855/1 i dio zk čest. zem. 5873, kat. čest. zem. 1903, odnosno zk čest. zem. 5860, kat. čest. zem. 1900, odnosno zk čest. zem. 5915/1 i 5915/2, kat. čest. zem. 526/1, odnosno zk čest. zem. 6322, sve k.o. Solin

istovremeno analizirajući mogućnost geometrijske podjele formiranjem zasebnih uporabnih cjelina, koje se mogu koristiti neovisno jedno o drugom

predlaže:

 

1. Civilna dioba nekretnina, na način da se procijenjena prometna vrijednost, odnosno vrijednost ostvarena slobodnom prodajom na tržištu nekretnina, podijeli na dva suvlasnička dijela sukladno veličini suvlasničkih udjela.

Za slučaj da se civilnom diobom prihvati procijenjena tržišna vrijednost nekretnina, procijenjena vrijednost suvlasničkog dijela od:

-          132/384 dijela cjeline navedenih nekretnina iznosi 1.727.000,00 kuna, što preračunato u EUR prema srednjem tečaju devize HNB-a iznosi 230.309,00 EUR

-          252/384 dijela cjeline navedenih nekretnina iznosi 3.297.000,00 kuna, što preračunato u EUR prema srednjem tečaju devize HNB-a iznosi 439.680,00 EUR

 

2. Geometrijska dioba nekretnina, na način da se sukladno suvlasničkim udjelima formiraju dvije cjeline i to:

-          132/384 dijela cjeline navedenih nekretnina povezano sa zemljištem označeno:

1. kat. čest. zem. 1126, odnosno zk čest. zem. 591 = 101.000,00 kuna = 13.470,00 EUR
2. kat. čest. zem. 1920/1, odnosno zk č. zgr. 659 = 23.000,00 kuna = 3.067 EUR
3. kat. čest. zem. 1920/2, odnosno zk č. zgr. 658 = 40.000,00 kuna = 5.334,00 EUR
4. kat. čest. zem. 1902, odnosno zk č. zgr. 649 površine 8 m2 i zk čest. zem. 5861, 5863, 5864 i 5865 površine 1577 m2 = 700.000,00 kn = 93.350,00 EUR
5. kat. čest. zem. 1916, odnosno dio zk čest. zem. 5873, dio zk čest. zem. 5855/1 i zk čest. zem. 5856 = 692.000,00 kuna = 92.284,00 EUR
6. kat. čest. zem. 1900, odnosno zk čest. zem. 5915/1 i 5915/2 = 166.000,00 kuna = 22.137,00 EUR

Sveukupno: 1.722.000,00 kuna = 229.642,00 EUR

 

-          252/384 dijela cjeline navedenih nekretnina povezano sa zemljištem označeno:

1. kat. čest. zem. 1914, odnosno zk čest. zem. 5855/2 = 87.000,00 kuna = 11.602,00 EUR
2. kat. čest. zem. 1919, odnosno:

zk č. zgr. 650 = 577.000,00 kuna = 76.947,00 EUR

zk č. zgr. 651 = 119.000,00 kuna = 15.870,00 EUR

zk č. zgr. 652 = 123.000,00 kuna = 16.403,00 EUR

zk č. zgr. 656 = 26.000,00 kuna = 3.467,00 EUR

3. kat. čest. zem. 1926, odnosno zk čest. zem. 5885 i 5886 = 709.000,00 kuna = 94.551,00 EUR
4. kat. čest. zem. 1917, odnosno zk čest. zem. 5855/1 i dio zk čest. zem. 5873 = 612.000,00 kuna = 81.615,00 EUR
5. kat. čest. zem. 1903, odnosno zk čest. zem. 5860 = 591.000,00 kuna = 78.814,00 EUR
6. kat. čest. zem. 526/1, odnosno zk čest. zem. 6322 = 458.000,00 kuna = 61.078,00 EUR

Sveukupno: 3.302.000,00 kuna = 440.347,00 EUR

 

Razliku procijenjene prometne vrijednosti predloženih diobenih cjelina predlaže se kompenzirati novčanim iznosom od 5.000,00 kuna, što preračunato u EUR prema srednjem tečaju za devize HNB-a iznosi 667,00 EUR i to na teret 252/384, a u korist 132/384 dijela cjeline kako bi procijenjena prometne vrijednost predloženih diobenih cjelina bila sukladna suvlasničkim udjelima nad predmetnim nekretninama.

 

Iz dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Zvonimira Rubića od 8. veljače 2017. proizlazi:

1)     Lik A – zk čest. zem. 5911 površine 206 m2 u sastavu kat. čest. 1126

2)     Lik B – zk č. zgr. 659, 658, 656 u sastavu kat. čest. zem. 1920/1/2 površine 31 m2 i 54 m2

zk č. zgr. 656 površine 14 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1920/1

zk č. zgr. 658 površine 32 m2 (od toga 10 m2 nalazi se na kat. čest. zem. 1920/1)

zk č. zgr. 659 površine 65 m2 (od toga 32 m2 nalazi se na kat. čest. zem. 1920/2)

3)     Lik C – zk č. zgr. 649, čest. zem. 5861, 5863, 5864, 5865 u sastavu kat. čest. zem. 1902 površine 1585 m2

zk č. zgr. 649 površine 25 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1902

zk čest. zem. 5861 površine 65 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1902

zk čest. zem. 5863 dio površine 38 m2 od ukupno 237 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1902, položena zapadno, rubni dio, a ostatak od 199 m2 u zajedništvu stranaka kao prilaz objektima

zk čest. zem. 5864 površine 554 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1902

zk čest. zem. 5865 površine 928 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1902

4)     Lik D – dio zk čest. zem. 5873, 5855/1, 5856 u sastavu kat. čest. zem. 1916 površine 1556 m2

zk čest. zem. 5856 površine 104 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1916

dio zk čest. zem. 5873 površine 432 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1916

5)     Lik E – zk čest. zem. 5855/2 površine 179 m2 usklađena je sa kat. čest. zem. 1914

6)     Lik F – zk č. zgr. 650, 651, 652 u sastavu kat. čest. zem. 1919 površine 402 m2

zk čest. zem. 5885 i 5886 površine 1615 u sastavu kat. čest. zem. 1926

zk č. zgr. 650 površine 90 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1919

zk č. zgr. 651 površine 108 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1919

zk č. zgr. 652 površine 32 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1919

zk č. zgr. 658 površine 32 m2 (od toga 22 m2 nalazi se na kat. čest. zem. 1919)

zk č. zgr. 659 površine 65 m2 (od toga 33 m2 nalazi se na kat. čest. zem. 1919)

7)     Lik G – dio zk čest. zem. 5855/1, dio čest. zem. 5873, čest. zem. 5866 u sastavu kat. čest. zem. 1917 površine 1496 m2 (dio zk čest. zem. 5873 od 432 m2, zk čest. zem. 5866 od 223 m2 i dio zk čest. zem. 5855/1 od 841 m2 = 1496 m2)

8)     Lik H – zk čest. zem. 5860 u sastavu kat. čest. zem. 1903 površine 1274 m2

9)     Lik I – zk čest. zem. 5915/1 površine 393 m2 usklađena je sa kat. čest. zem. 1899

zk čest. zem. 5915/2 površine 42 m2 usklađena je sa kat. čest. zem. 1898

10) Lik J – zk čest. zem. 6322 površine 1204 m2 usklađena je sa kat. čest. zem. 526/1

11) Lik K – dio zk čest. zem. 5873 površine 797 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1915

 

Iz dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Zvonimira Rubića od 3. ožujka 2017. proizlazi:

1. Lik A – zk čest. zem. 5911 površine 206 m2 u sastavu kat. čest. 1126
2. Lik B – zk č. zgr. 659, 658, 656 u sastavu kat. čest. zem. 1920/1/2 površine 31 m2 i 54 m2

zk č. zgr. 656 površine 14 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1920/1

zk č. zgr. 658 površine 32 m2 (od toga 10 m2 nalazi se na kat. čest. zem. 1920/1)

zk č. zgr. 659 površine 65 m2 (od toga 32 m2 nalazi se na kat. čest. zem. 1920/2)

3. Lik C – zk č. zgr. 649, čest. zem. 5861, 5863, 5864, 5865 u sastavu kat. čest. zem. 1902 površine 1585 m2

zk č. zgr. 649 površine 25 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1902

zk čest. zem. 5861 površine 65 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1902

zk čest. zem. 5863 dio površine 38 m2 od ukupno 237 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1902, položena zapadno, rubni dio, a ostatak od 199 m2 u zajedništvu stranaka kao prilaz objektima

zk čest. zem. 5864 površine 554 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1902

zk čest. zem. 5865 površine 928 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1902

4. Lik D – dio zk čest. zem. 5873, 5855/1, 5856 u sastavu kat. čest. zem. 1916 površine 1556 m2

dio zk čest. zem. 5873 površine 432 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1916

zk čest. zem. 5855/1 površine 1020 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1916

zk čest. zem. 5856 površine 104 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1916

5. Lik E – zk čest. zem. 5855/2 površine 179 m2 usklađena je sa kat. čest. zem. 1914
6. Lik F – zk č. zgr. 650, 651, 652 u sastavu kat. čest. zem. 1919 površine 402 m2

zk čest. zem. 5885 i 5886 površine 1615 u sastavu kat. čest. zem. 1926

zk č. zgr. 650 površine 90 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1919

zk č. zgr. 651 površine 108 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1919

zk č. zgr. 652 površine 32 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1919

zk č. zgr. 658 površine 32 m2 (od toga 22 m2 nalazi se na kat. čest. zem. 1919)

zk č. zgr. 659 površine 65 m2 (od toga 33 m2 nalazi se na kat. čest. zem. 1919)

7. Lik G – dio zk čest. zem. 5855/1, dio čest. zem. 5873, čest. zem. 5866 u sastavu kat. čest. zem. 1917 površine 1496 m2 (dio zk čest. zem. 5873 od 432 m2, zk čest. zem. 5866 od 223 m2 i dio zk čest. zem. 5855/1 od 841 m2 = 1496 m2)
8. Lik H – zk čest. zem. 5860 u sastavu kat. čest. zem. 1903 površine 1274 m2
9. Lik I – zk čest. zem. 5915/1 površine 393 m2 usklađena je sa kat. čest. zem. 1899

zk čest. zem. 5915/2 površine 42 m2 usklađena je sa kat. čest. zem. 1898

10. Lik J – zk čest. zem. 6322 površine 1204 m2 usklađena je sa kat. čest. zem. 526/1
11. Lik K – dio zk čest. zem. 5873 površine 797 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1915

 

Dopunskim nalazom i mišljenjem sudski vještak Darko Smodlaka od 17. travnja 2018. predlaže:

1. Civilna dioba nekretnina na način da se procijenjena prometna vrijednost, odnosno vrijednost ostvarena slobodnom prodajom na tržištu nekretnina podijeli na dva suvlasnička dijela sukladno veličini suvlasničkih udjela.

Za slučaj da se civilnom diobom prihvati procijenjena tržišna vrijednost nekretnina, procijenjena vrijednost suvlasničkog dijela od:

-          132/384 dijela cjeline navedenih nekretnina iznosi 1.987.900,00 kuna, što preračunato u EUR prema srednjem tečaju za devize HNB-a iznosi 265.102,00 EUR

-          252/384 dijela cjeline navedenih nekretnina iznosi 3.795.000,00 kuna, što preračunato u EUR prema srednjem tečaju za devize HNB-a iznosi 506.093,00 EUR

 

2. Geometrijska dioba nekretnina na način da se sukladno suvlasničkim udjelima formiraju dvije cjeline i to:

 

1. 1322/384 dijela cjeline navedenih nekretnina povezano sa zemljištem označeno:

 

a)      kat. čest. zem. 1126, odnosno zk čest. zem. 5911 površine 206 = 101.000,00 kuna = 13.470,00 EUR

b)     kat. čest. zem. 1920/1, odnosno zk č. zgr. 656 površine 14 m2 = 10.400,00 kuna = 1.387,00 EUR

kat. čest. zem. 1920/1, odnosno zk č. zgr. 658 površine 10 m2 = 7.400,00 kuna = 987,00 EUR

c)      kat. čest. zem. 1920/2, odnosno zk č. zgr. 659 površine 32 m2 = 23.700,00 kuna = 3.160,00 EUR

d)     kat. čest. zem. 1902 površine 1585 m2, odnosno

zk č. zgr. 649 površine 25 m2 = 37.500,00 kuna = 5.000,00 EUR

zk čest. zem. 5861 površine 65 m2 = 28.400,00 kuna = 3.787,00 EUR

zk čest. zem. 5863 površine 38 m2 = 16.600,00 kuna = 2.214,00 EUR

zk čest. zem. 5864 površine 554 m2 = 241.700,00 kuna = 32.233,00 EUR

zk čest. zem. 5865 površine 928 m2 = 404.900,00 kuna = 53.997,00 EUR

e)      kat. čest. zem. 1916 površine 1556 m2, odnosno

dio zk čest. zem. 5873 površine 432 = 189.800,00 kuna = 25.311,00 EUR

zk čest. zem. 5855/1 površine 1020 m2 = 448.200,00 kuna = 59.771,00 EUR

zk čest. zem. 5856 površine 104 m2 = 45.700,00 kuna = 6.094,00 EUR

f)       kat. čest. zem. 1919, odnosno

zk č. zgr. 658 površine 22 m2 = 16.300,00 kuna = 2.174,00 EUR

zk č. zgr. 659 površine 33 m2 = 31.800,00 kuna = 4.241,00 EUR

Ukupno: 1.603.400,00 kuna = 213.826,00 EUR

 

2. 252/384 dijela cjeline navedenih nekretnina povezano sa zemljištem označeno

a)      kat. čest. zem. 1914, odnosno zk čest. zem. 5855/2 površine 179 m2 = 87.000,00 kuna = 11.602,00 EUR

b)     kat. čest. zem. 1919 odnosno

zk č. zgr. 650 površine 90 m2 = 798.900,00 kuna = 106.540,00 EUR

zk č. zgr. 651 površine 108 m2 = 198.300,00 kuna = 26.445,00 EUR

zk č. zgr. 652 površine 32 m2 = 58.700,00 kuna = 7.828,00 EUR

c)      kat. čest. zem. 1926, odnosno zk čest. zem. 5885 i 5886 površine 1615 = 709.000,00 kuna = 94.551,00 EUR

d)     kat. čest. zem. 1917 površine 1496, odnosno

dio zk čest. zem. 5855/1 površine 841 m2 = 389.900,00 kuna = 51.996,00 EUR

dio zk čest. zem. 5873 površine 432 m2 = 200.300,00 = 26.712,00 EUR

zk čest. zem. 5866 površine 223 m2 = 103.400,00 kuna = 13.789,00 EUR

e)      kat. čest. zem. 1903 površine 1274 m2, odnosno zk čest. zem. 5860 = 591.000,00 kuna = 78.814,00 EUR

f)       kat. čest. zem. 1899, odnosno zk čest. zem. 5915/1 površine 393 m2 = 195.300,00 kuna = 26.045,00 EUR

kat. čest. zem. 1898, odnosno zk čest. zem. 5915/2 površine 42 m2 = 20.900,00 kuna = 2.787,00 EUR

g)     kat. čest. zem. 526/1, odnosno zk čest. zem. 6322 površine 1204 m2 = 458.000,00 kuna = 61.078,00 EUR

h)     kat. čest. zem. 1915, odnosno zk čest. zem. 5873 površine 797 m2 = 368.800,00 kuna = 49.182,00 EUR

Ukupno: 4.179.500,00 kuna = 557.369,00 EUR.

              Razliku procijenjene prometne vrijednosti predloženih diobenih cjelina, predlaže se kompenzirati novčanim iznosom od 384.500,00 kuna, što preračunato u EUR prema srednjem tečaju za devize HNB-a iznosi 51.276,00 EUR, odnosno dijelom zemljišta srazmjerno procijenjenoj razlici vrijednosti i to na teret 252/384 dijela, a u korist 132/384 dijela cjeline kako bi procijenjena prometna vrijednost predloženih diobenih cjelina bila sukladna suvlasničkim udjelima nad predmetnim nekretninama.

 

              Iz dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Zvonimira Rubića od 1. travnja 2020. proizlazi, a u odnosu na ukidnu odluku Županijskog suda u Splitu od 11. srpnja 2019. pod poslovnim brojem Gž-1090/19., da predloženi način diobe proizlazi iz činjenica utvrđenih na očevidu, a to je da svakoj strani postupka pripadnu dijelovi koje već posjeduju i obrađuju te da se zadrži cjelovitost stambenih i drugih objekata u kojima živi i koristi ih tuženik kao i nekretnina položenih neposredno uz njih tako i cjelovitost i objedinjenost nekretnina koje se predlaže dodijeliti tužitelju s čim su isti bili suglasni te uvažava okolnost da su putne veze osigurane kako do predloženog tužiteljevog dijela tako i do predloženog tuženikovog dijela.

              Također, u ukidnoj odluci Županijskog suda u Splitu od 11. srpnja 2019. pod poslovnim brojem Gž-1090/19., se navodi "… za stjecanje prava vlasništva relevantne su zemljišnoknjižne oznake nekretnina tim da se mogu navesti i katastarske oznake ako je to korisno; međutim ne mogu se razlikovati površine tako označenih nekretnina kao što je npr. nekretnina označena kao kat. čest. zem. 1902 površine 1585 m2, odnosno z.k. čest. zgr. 649 površine 25 m2 z.k. čest. zem. 5861 površine 65 m2 z.k. čest. zem. 5863 površine 38 m2 z.k. čest. zem. 5864 površine 554 m2 i z.k. čest. zem. 5865 površine 928 m2 (dakle, zk ukupno 1.610 m2), pa iz izreke presude nije jasno o kojoj se točno nekretnini i površini uopće i radi." te u odnosu na taj navod vještak odgovara kako se predmetne nekretnine navedenih zemljišnoknjižno oznaka nalaze u granicama kat. čest. zem. 1902 upisane površine u katastarskom operatu od 1.585 m2, a ne površine od 1.610 m2. Razlika od 25 m2 u zbroju površina predmetnih zk. čestica u opisu II. dopunjenog vještva od 2. ožujka 2017. je površina predmetne nekretnine označena kao zk. čest. zgr. 649 čija je površina omaškom dva puta obračunata.

 

Iz dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Darka Smodlake od 7. travnja 2020. proizlazi:

 

Nekretnina: Zemljište i građevine

 

Lokacija K.O. Solin, označeno:

-          kat. čest. zem. 1126                            "pašnjak"                                                         206 m2

odnosno

ZK čest. zem. 5911                            "oranica"                                                        ___ m2

-          kat. čest. zem. 1920/1                            "dvor"                                                                        31 m2

-          kat. čest. zem. 1920/2                            "zgrada"                                                          54 m2

odnosno

ZK č. zgr. 656                                          "kuća"                                                                      ___ m2

ZK č. zgr. 658                                          "kućica"                                                        ___ m2

ZK č. zgr. 659                                          "kuća"                                                                      ___ m2

-          kat. čest. zem. 1902                            "oranica"                                                        1585 m2

odnosno

ZK č. zgr. 649                                          "kućica"                                                        ___ m2

ZK čest. zem. 5861                            "vrt"                                                                      ___ m2

ZK čest. zem. 5863                            "vrt"                                                                      ___ m2

ZK čest. zem. 5865                            "oranica"                                                        ___ m2

-          kat. čest. zem. 1916                            "pašnjak"                                                        1556 m2

odnosno

dio ZK čest. zem. 5873              "oranica"                                                        ___ m2

dio ZK čest. zem. 5855/1              "oranica"                                                        ___ m2

ZK čest. zem. 5856                            "pašnjak"                                                        ___ m2

-          kat. čest. zem. 1914                             "oranica"                                                        179 m2

odnosno

ZK čest. zem. 5855/2                            "oranica"                                                        179 m2

-          kat. čest. zem. 1919                            "kuća, Donja Rupotina kuća"                            402 m2

odnosno

ZK č. zgr. 650                                          "kuća"                                                                      ___ m2

ZK č. zgr. 651                                          "avlija"                                                        ___ m2

ZK č. zgr. 652                                          "kuća"                                                                      ___ m2

ZK č. zgr. 658                                          "kućica"                                                        ___ m2

ZK č. zgr. 659                                          "kuća"                                                                      ___ m2

-          kat. čest. zem. 1926                            "oranica"                                                        1615 m2

odnosno

ZK čest. zem. 5885                            "oranica"                                                        ___ m2

ZK čest. zem. 5886                            "oranica"                                                        ___ m2

-          kat. čest. zem. 1917                            "oranica"                                                        1496 m2

odnosno

dio ZK čest. zem. 5855/1              "oranica"                                                        ___ m2

dio ZK čest. zem. 5866              "oranica"                                                        ___ m2

dio ZK čest. zem. 5873              "oranica"                                                        ___ m2

-          kat. čest. zem. 1903                            "pašnjak"                                                        242 m2

kat. čest. zem. 1903                            "oranica"                                                        1032 m2

odnosno

ZK čest. zem. 5860                            "oranica"                                                        ___ m2

-          kat. čest. zem. 1898                             "pašnjak"                                                        42 m2

odnosno

ZK čest. zem. 5915/2                            "neplodno"                                                        42 m2

-          kat. čest. zem. 1899                            "oranica"                                                        393 m2

odnosno

ZK čest. zem. 5915/1                            "oranica"                                                        393 m2

-          kat. čest. zem. 526/1                            "oranica"                                                        829 m2

kat. čest. zem. 526/1                            "pašnjak"                                                        375 m2

odnosno

ZK čest. zem. 6322                            "oranica"                                                        829 m2

ZK čest. zem. 6322                            "pašnjak"                                                        375 m2

-          kat. čest. zem. 1915                             "oranica"                                                        797 m2

odnosno

dio ZK čest. zem. 5873              "oranica"                                                        ___ m2

 

upisano u PL 764, 765, 1354, 3090 i 5254, odnosno uknjiženo u Z.U. 464, 561, 1655, 7557.

 

U odnosu na navode iz obrazloženja rješenja Županijskog suda u Splitu pod poslovnim brojem 22 Gž-1090/19-3 od 11. srpnja 2019, podneska tužitelja od 12. studenog 2019. i raspravnog rješenja Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem P-4786/19. od 4. veljače2020. građevinski vještak i procjenitelj nekretnina ističe da je tijekom očevida lica mjesta održanog 26. studenog 2015., usmeno i na zapisnik određen zadatak vještačenja kojim je naloženo izraditi pismeni nalaz i mišljenje u kojem će prikazati stvarno stanje na licu mjesta, površine čestica te mogućnost provođenja geometrijske ili/i civilne diobe na dvije diobene cjeline sukladno utvrđenim suvlasničkim udjelima parničnih stranaka, pri tome posebno uzimajući u obzir:

a)      cjelovitost stambenih i ostalih objekata, odnosno zatečenih dijelova posjeda parničnih stranaka, sukladno stvarnom načinu korištenja (stanovanje, obrađivanje i posjedovanje) istih dijelova

b)     okolnost na način mogućeg pristupa prema postojećim i zatečenim putovima do pojedinih čest. zem. i č. zgr.

c)      mogućnost diobe predmetnih nekretnina na dvije diobene cjeline sukladno vrijednostima suvlasničkih dijelova

d)     okolnost da se diobenim cjelinama pridruže čest. zem. i č. zgr., odnosno njihovi dijelovi koji se nalaze u posjedu i korištenju parničnih stranaka, sukladno prijedlozima i zahtjevima parničnih stranaka

e)      mogućnost geometrijske diobe predmetnih nekretnina ekvivalentno vrijednosti suvlasničkih dijelova, bez novčane nadoplate.

Sukladno prethodno navedenom izrađena su dva prijedloga diobe u očevidnom izvješću i stručnom mišljenju od rujna 2016. na osnovu geodetskog vještva izrađenog po sudskom vještaku za geodeziju Zvonimiru Rubiću i dodatnom mišljenju (očitovanje na prigovore tužitelja i tuženika) od travnja 2018., na osnovu II. dopunjenog geodetskog vještva izrađenog po sudskom vještaku za geodeziju Zvonimiru Rubiću.

Obzirom na neusklađeno i neuređeno zemljišnoknjižno i katastarsko stanje, potkrala se greška, odnosno omaškom se dva puta obračunala i procijenila nekretnina označena kao ZK č. zgr. 649 k.o. Solin u površini od 25 m2 na način da površina od 25 m2 i procijenjena vrijednost povećavaju površinu i procijenjenu vrijednost kat. čest. zem. 1902, odnosno ZK č. zgr. 649; i ZK čest. zem. 5861, 5863, 5864 i 5865, sve k.o. Solin.

Sukladno odgovoru geodetskog vještaka iz očitovanja od 30. ožujka 2020. i prijedlogu iz podneska tuženika od 12. studenog 2019. se umanjuje i ispravlja procijenjena vrijednost kat. čest. zem. 1902, odnosno sudske oznake zk. č. zgr. 649; i ZK čest. zem. 5861, 5863, 5864 i 5865, sve k.o. Solin:

Zemljište označeno kat. čest. zem. 1902, površine 1585 m2, odnosno

-          ZK č. zgr. 649, površine 25 m2                            = 37.500,00 kuna               = 5.000,00 EUR

-          ZK čest. zem. 5861, površine 65 m2                            = 28.400,00 kuna               = 3.787,00 EUR

-          ZK čest. zem. 5863, površine 38 m2                            = 16.600,00 kuna              = 2.214,00 EUR

-          ZK čest. zem. 5864, površine 554 m2              = 241.700,00 kuna              = 32.233,00 EUR

-          ZK čest. zem. 5865, površine 903 m2              = 394.000,00 kuna              = 52.543,00 EUR

 

Sukladno prijedlogu tužitelja iskazanom u podnesku tužitelja daje se novi prijedlog geometrijske diobe nekretnina na način da se sukladno suvlasničkim udjelima formiraju dvije cjeline i to:

- 132/384 dijela cjeline navedenih nekretnina povezano sa:

 

Rbr.              Nekretnina položena u k.o. Solin              Procjena (kn)                            Procjena (EUR)

 

2.              Zemljište označeno

                 - kat. čest. zem. 1920/1 odnosno

ZK č. zgr. 656, povr. 14 m2                            = 10.400,00 kuna              = 1.387,00 EUR

- kat. čest. zem. 1920/1 odnosno

ZK č. zgr. 658, povr. 10 m2                            = 7.400,00 kuna              = 987,00 EUR

3.               Zemljište označeno kat. čest. zem. br.:

              1920/2, odnosno

ZK č. zgr. 659, povr. 32 m2                            = 23.700,00 kuna              = 3.160,00 EUR

4.              Zemljište označeno kat. čest. zem. br.:

              - 1902, površine 1585 m2 odnosno

              ZK č. zgr. 649, povr. 25m2                            = 37.500,00 kuna              = 5.000,00 EUR

              ZK čest. zem. 5861, povr. 65 m2              = 28.400,00 kuna              = 3.787,00 EUR

              ZK čest. zem. 5863, povr. 38 m2              = 16.600,00 kuna              = 2.214,00 EUR

              ZK čest. zem. 5864, povr. 554 m2              = 241.700,00 kuna              = 32.233,00 EUR

              ZK čest. zem. 5865, povr. 903 m2              = 394.000,00 kuna              = 52.543,00 EUR

 

Rbr.              Nekretnina položena u k.o. Solin                            Procjena (kn)                            Procjena (EUR)

5.               Zemljište u sastavu kat. čest. zem. br.:

              - 1916, povr. 536 m2, odnosno

              dio ZK čest. zem. 5873, povr. 432 m2              = 189.800,00 kuna              = 25.311,00 EUR

              ZK čest. zem. 5856, povr. 104 m2                            = 45.700,00 kuna              = 6.094,00 EUR

7.              Dio zemljišta označeno kat. čest. zem. br.:

              - 1919 odnosno

              ZK č. zgr. 658, povr. 22 m2                                          = 16.300,00 kuna              = 2.174,00 EUR

              ZK č. zgr. 659, povr. 33 m2                                          = 31.800,00 kuna              = 4.241,00 EUR

9.              Zemljište označeno kat. čest. zem. br.:

              - 1917, površine 432 m2 odnosno

              dio ZK čest. zem. 5873, povr. 432 m2              = 200.300,00 kuna              = 26.712,00 EUR

13.              Zemljište označeno kat. čest. zem. br.:

              - 1915 odnosno

              ZK čest. zem. br. 5873, povr. 797 m2              = 368.800,00 kuna               = 49.182,00 EUR

 

              SVEUKUPNO:                                                        = 1.612.400,00 kuna              = 215.025,00 EUR

 

 

- 252/384 dijela cjeline navedenih nekretnina povezano sa:

 

Rbr.              Nekretnina položena u k.o. Solin                            Procjena (kn)                            Procjena (EUR)

1.              Zemljište označeno kat. čest. zem. br.:

              - 1126, odnosno

              ZK čest. zem. 5911, povr. 206 m2                            = 101.000,00 kuna              = 13.470,00 EUR

5.               Zemljište u sastavu kat. čest. zem. br.:

              - 1916 površine 1020 m2, odnosno

              ZK čest. zem. 5855/1, povr. 1020 m2              = 448.200,00 kuna              = 59.771,00 EUR

6.               Zemljište označeno kat. čest. zem. br.:

              - 1914, odnosno

              ZK čest. zem. 5855/2, povr. 179 m2                            = 87.000,00 kuna              = 11.602,00 EUR

7.               Zemljište označeno kat. čest. zem. br.:

              - 1919, odnosno

              ZK č. zgr. 650, povr. 90 m2                                          = 798.900,00 kuna              = 106.540,00 EUR

              ZK č. zgr. 651, povr. 108 m2                                          = 198.300,00 kuna              = 26.445,00 EUR

              ZK č. zgr. 652, povr. 32 m2                                          = 58.700,00 kuna              = 7.828,00 EUR

8.               Zemljište označeno kat. čest. zem. br.:

              - 1926, odnosno

              ZK čest. zem. 5885 i 5886, povr. 1615 m2              = 709.000,00 kuna              = 94.551,00 EUR

 

Rbr.              Nekretnina položena u k.o. Solin                            Procjena (kn)                            Procjena (EUR)

9.              Zemljište označeno kat. čest. zem. br.:

              - 1917, povr. 1064 m2, odnosno

              dio ZK čest. zem. 5855/1, povr. 841 m2              = 389.900,00 kuna              = 51.996,00 EUR

              ZK čest. zem. 5866, povr. 223 m2                            = 103.400,00 kuna              = 13.789,00 EUR

10.              Zemljište označeno kat. čest. zem. br.:

              - 1903, površine 1274 m2, odnosno

              ZK čest. zem. 5860                                                        = 591.000,00 kuna              = 78.814,00 EUR

11.               Zemljište označeno kat. čest. zem. br.:

              - 1899, odnosno

              ZK čest. zem. 5915/1, povr. 393 m2                            = 195.300,00 kuna              = 26.045,00 EUR

              Zemljište označeno kat. čest. zem. br.:

              - 1898, odnosno

              ZK čest. zem. 5915/2, povr. 42 m2                            = 20.900,00 kuna              = 2.787,00 EUR

12              Zemljište označeno kat. čest. zem. br.:

              -526/1, odnosno

              ZK čest. zem. 6322, povr. 1204 m2                            = 458.000,00 kuna              = 61.078,00 EUR

 

              SVEUKUPNO:                                                        = 4.159.600,00 kuna              = 554.716,00 EUR

 

              Razliku procijenjene prometne vrijednosti predloženih diobenih cjelina predlaže se kompenzirati novčanim iznosom od 371.725,00 kuna, što preračunato u EUR prema srednjem tečaju za devize HNB-a iznosi 49.573,00 EUR, odnosno dijelom zemljišta srazmjerno procijenjenoj razlici vrijednosti i to na teret 252/384 dijela, a u korist 132/384 dijela cjeline kako bi procijenjena prometna vrijednost predloženih diobenih cjelina bila ekvivalentna vrijednosti suvlasničkih dijelova.

              Ovim dodatnim mišljenjem i prijedlogom diobe nisu utvrđene diobene cjeline. Vrijednost predloženih diobenih cjelina procijenjena je sukladno tržišnim okolnostima i pozitivnim zakonskim propisima.

              To ne vrijedi apsolutno, jer ukoliko su suglasni svi suvlasnici, oni mogu odrediti vrijednost diobenih cjelina različito od prometne vrijednosti pripadajućeg idealnog dijela nekretnine, posebno u slučajevima neusklađene katastarske i zemljišnoknjižne evidencije.

 

 

              Predmet spora je zahtjev za razvrgnuće suvlasništva pojedinačno navedenih nekretnina na način da strankama razmjerno suvlasničkim dijelovima pripadne fizički dio istih te na isplatu na ime razlike procijenjene prometne vrijednosti.

 

              Tuženik se usprotivio tužbi tvrdnjom da se među strankama nema što razvrgavati jer je dioba predmetnih nekretnina izvršena prije pedesetak godina i to kako onih naslijeđenih iza Marina Pletikosića pok. Petra umrlog 1939. (stric prvotnog tužitelja Petra Pletikosića), tako i oni naslijeđenih iza Duje Pletikosića pok. Petra, umrlog 1959. (otac Petra Pletikosića, tuženikov djed).

 

              Dakle, kao temeljeno sporno među strankama je pitanje jesu li one, s jedne strane tužitelji, a s druge strane tuženik, u odnosu suvlasništva na predmetnim nekretninama, što tvrde tužitelji, ili je to suvlasništvo razvrgnuto prije pedeset godina, kako tvrdi tuženik. To znači da je za odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva trebalo utvrditi jesu li stranke, točnije njihovi pravni prednici, izvršili diobu predmetnih nekretnina.

 

              Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, savjesne ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, ovaj sud tužbeni zahtjev smatra osnovanim.

 

              Iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizašlo je da na predmetnim nekretninama, dakle nekretninama koje su bile vlasništvo pok. Duje Pletikosića, nije izvršena dioba. Navedeni zaključak sud temelji na čitavom nizu utvrđenja.

 

              Tako, prema podacima iz spisa proizlazi da je iza pok. Duje Pletikosića, umrlog 1959., vođen ostavinski postupak u kojem je raspravljena njegova imovina, uključujući i predmetne nekretnine te je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-70/59. od 26. ožujak 1960. ista utvrđena za ostavinu i temeljem oporuke iz 1954. i 1959. raspoređena njegovim nasljednicima, sinovima Stipi i Petru za po 68/192 dijela te sinu Miji za 56/192 dijela. Dakle, sam ostavitelj je u pogledu predmetnih nekretnina sačinio oporuku, što ukazuje na to da je iste smatrao svojim vlasništvom, a koje nekretnine su utvrđene za njegovu ostavinu pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju i to u postupku u kojem su sudjelovali svi nasljednici. Postavlja se pitanje: ako je dioba izvršena, zašto bi pokojni Duje ponovno raspolagao svojom imovinom i zašto nitko od nasljednika u ostavinskom postupku isto nije istaknuo ili se žalio? Odgovor tuženika na navedeno pitanje da se nitko nije žalio jer svatko zna što je njegovo je ne samo neuvjerljiv, nego i neozbiljan.

 

              Tuženik tvrdi da je dioba izvršena još 1946. i da postoji pisani sporazum koji ne dostavlja u sudski spis. O diobi iz 1946. govori precizno isključivo o diobi imovine iza djedovog brata Marina Pletikosića kojem su u diobi sa bratom Dujom pripale sve nekretnine u Solinu, dok su bratu Duji pripale sve nekretnine u Rupotinama. O diobi u Rupotinama govori tek načelno tvrdeći da je provedena po istom principu kao i dioba u Solinu. Da je dioba provedena, onda bi tuženik detaljno znao opisati koje bi točno nekretnine i kome pripale, a ne na tvrdnji da se svatko nalazi u posjedu onoga što mu je pripalo opravdavati diobu. Za primijetiti je i to da tuženik ni sam nije siguran kada je dioba izvršena jer je u podnescima tijekom postupka spominjao i to da je dioba izvršena prije II. Svjetskog rata. Ako je dioba izvršena prije II. Svjetskog rata, onda je u istoj trebao sudjelovati i brat Ivan, a isto vrijedi i za 1946. jer je brat Ivan 1947. proglašen nestalim tako da bez njega dioba nije moguća. Isto tako, navodno je izvršena fizička dioba zemljišta bez diobe obiteljske kuće i pomoćnih objekata. Navedeno je u najmanju ruku neobično jer su zgrade uvijek prioritetno predmet diobe i interesa stjecatelja, posebno u konkretnoj situaciji gdje su iste zapaljene pa je obitelj morala najprije osigurati krov nad glavom. Sve navedeno govori u prilog neuvjerljivosti i neistinitosti iskaza tuženika pa ga sud ne prihvaća.

 

              Pokojni Duje Pletikosić nije živio na predmetnim nekretninama u Rupotinama, već je prije II. Svjetskog rata otišao živjeti u drugu sredinu s novom ženom. Obradu je nastavio u manjem obujmu pa je obrada preostalog zemljišta bila faktički prepuštena njegovoj četvorici sinova (Ivan Pletikosić nestao u ratu), a prema okolnostima, dogovoru i konkretnim potrebama, ali bez značenja fizičke diobe izvršene po njemu kao vlasniku. Svjedokinja Mila Pletikosić je iskazivala kako je pokojni Duje kako bi se koji od sinova odselio, davao svakom od njih dio zemljišta. S obzirom da je pokojni Duje oporučno raspolagao svojom imovinom godinama poslije, logično je za zaključiti da je otac sinovima davao zemlju da je obrađuju kako bi imali od čega živjeti, a ne da ju je na takav način dijelio. Upravo o navedenom iskazivala je i tužiteljica Paulina Pleština. Svjedokinja Nada Jurin zna da se radi o podjeli zemalja, ali ne zna kada je pokojni djed dao da se zemlja obrađuje. Svjedokinja Ljubica Perko navodi da su za života djeda sva tri barata koristila zemlje koje i danas posjeduju. Iskazi dviju sestara ne dokazuju da se radilo o diobi, već o tome da je svaki brat znao što obrađuje, a ovo stoga što im je otac isto dopustio. Rafael Mikelić je iskazivao da po pričanju njegove majke (sestre pok. Petra i Stipe) nikada se nije dijelila zemlja niti kuća u Rupotinama. Svjedoku Marinu Katiću (sin sestre pok. Petra i pok. Stipe) nije poznato da bi se zemlja dijelila. Zet tuženika Ivan Jurin govori o podjeli po kazivanju punca. Svi saslušani svjedoci su govorili detaljno o podjeli zemlje u Solinu, o obnovi kuće u Rupotinama, kako su se radovi izvodili, tko ih je izvodio, a o podjeli zemlje u Rupotinama ili znaju po pričanju drugih i to šturo kroz tvrdnju da je dioba izvršena ili ne znaju ništa.

 

              Utvrđenom je za nadodati da se sadržaj spisa IIP-298/82. i IIP-379/92.,  a koji spisi su u dokazne svrhe priloženi ovom spisu, odnosi na pitanje diobe izvršene 1946. u pogledu nekretnina koje su pravni prednici stranaka naslijedili iza strica Marina Pletikosića umrlog 1939. što znači da ovi spisi ne daju odgovor na pitanje diobe nekretnina naslijeđenih iza pok. Duje Pletikosića.

 

              Iz svih citiranih i analiziranih dokaza za zaključiti je da je prednik stranaka pokojni Duje Pletikosić obradu zemljišta faktički prepustio svojoj četvorici sinova, a prema okolnostima, dogovoru i konkretnim potrebama. Pokojni Duje Pletikosić je u pogledu predmetnih nekretnina sačinio oporuku, što znači da je predmetne nekretnine smatrao svojim vlasništvom, koje su, sukladno oporuci, naslijedili njegovi sinovi kao suvlasnici.

 

Dakle, dioba nekretnina u Rupotinama kojih je bio vlasnik pok. Duje Pletikosić nikada nije izvršena.

 

Nije sporno da su u zemljišnoj knjizi na predmetnim nekretninama kao suvlasnici, osim tužitelja i tuženika formalno upisane i treće osobe i to Mila Pletikosić Dujina, Tonka Vojković Dujina ž. Mihe rođ. Pletikosić i Matija Mikelić Dujina ž. Ante rođ. Pletikosić. Navedene (sada pokojne) formalno upisane suvlasnice su od prednika stranaka i njihove braće namirene u cijelosti za svoje suvlasničke dijelove predmetnih nekretnina. Spisu prileže izjave kojima imenovane izjavljuju da od cjelokupne imovine brata Pletikosić Petra pok. Duje nemaju nikakvih potraživanja, odnosno da su na cjelokupnoj imovini podmirene u cijelosti.

 

Dakle, stranke su nesporno pravni slijednici Mile Pletikosić Dujine, Tonke Vojković Dujine ž. Mihe rođ. Pletikosić i Matije Mikelić ž. Ante rođ. Pletikosić. S obzirom na predmet spora svi upisani suvlasnici smatraju se nužnim i jedinstvenim suparničarima. Kako su parnične stranke nesporno sljednici upisanih suvlasnica koje su za života izjavile da su namirene u cijelosti na cjelokupnoj imovini, to su ispunjeni svi procesni uvjeti za podnošenje predmetne tužbe. Slijedom iznesenog, neosnovan je prigovor nedostatka aktivne legitimacije i promašene pasivne legitimacije.

 

              Prema odredbi članka 47. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno i to mu pravo ne zastarijeva. Odredbom članka 49. stavak 1. ZV-a je propisano da suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća, u granicama mogućega i dopuštenoga. Međutim, ako se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnuća, svaki može zahtijevati da o tome odluči sud (članak 49. stavak 4. ZV-a).

 

              Kako se u ovom slučaju stranke nisu mogle sporazumjeti o načinu razvrgnuća suvlasništva, prilikom odlučivanja o zahtjevu sud je vodio računa o odredbi članka 50. ZV-a.

 

Sukladno odredbi članka 50. stavak 1. ZV-a kada razvrgnuće provodi sud, on je u prvom redu vezan strogim zakonskim odredbama, ako takve postoje, koje utječu na način razvrgnuća, a zatim je vezan valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten te konačno sud je vezan i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Tek ako način razvrgnuća nije u svemu određen strogim zakonskim odredbama, sporazumom stranaka i pravom na razvrgnuće isplatom, sud će odlučiti o načinu razvrgnuća i to tako da se suvlasništvo djeljivih stvari razvrgava: a) fizičkom diobom pokretnih stvari i b) geometrijskom diobom nekretnina (stavak 2. članak 50. ZV-a), a ako nije moguća fizička, odnosno geometrijska dioba, a da se znatno ne umanjuje vrijednost stvari, suvlasništvo takvih nedjeljivih stvari se razvrgava civilnom diobom (stavak 4. članak 50. ZV-a). Ako se razvrgava suvlasništvo nekoliko stvari istodobno tada, ako to zahtijeva neki od suvlasnika, sud može odlučiti da se razvrgnuće provode razdiobom po ekvivalentu (članak 52. ZV-a).

 

Odredbom članka 51. stavak 1. ZV propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima, a stavak 3. da suvlasnici čiji su suvlasnički dijelovi zajedno barem devet desetina, ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog iz stavka 1. ovoga članka.

 

Konačno, odredbom članka 52. ZV propisana je tzv. dioba prema ekvivalentu odnosno da, kad suvlasnici razvrgavaju suvlasništvo na nekoliko stvari istodobno, sud može na zahtjev svakoga od njih odlučiti da, umjesto da se dijeli svaka pojedina, svakom od njih pripadne određena stvar ili skupina stvari, razmjerno suvlasničkim dijelovima, uzimajući u obzir njihove potrebe; da će sud udovoljiti onom zahtjevu za razvrgnuće iz stavka 1. ovoga članka koji je s obzirom na okolnosti opravdan; te da ako stvari koje ovakvim razvrgnućem pripadnu pojedinom suvlasniku prelaze vrijednost njegova suvlasničkoga dijela, taj suvlasnik dužan je nadoplatiti razliku ostalim suvlasnicima. Na nadoplatu će se na odgovarajući način primijeniti pravila o pravu na razvrgnuće isplatom.

 

Iz citiranih odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i to članka 50., 51. i 52. ZV-a nedvojbeno proizlazi da se razvrgnuće vrši geometrijskom diobom, kada to nije moguće onda civilnom diobom, isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom ili ako se učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog ili pak na način da svakom od suvlasnika pripadne određena stvar ili skupina stvari razmjerno suvlasničkim dijelovima uzimajući u obzir njihove potrebe i ako je to opravdano u kojem slučaju je moguća i nadoplata razlike vrijednosti, odnosno dioba prema ekvivalentu.

 

Nakon očevida na licu mjesta sudski vještaci za graditeljstvo Darko Smodlaka i za geodeziju Zvonimir Rubić izvadili su jedinstveni prijedlog diobe (Očevidno izvješće i stručno mišljenje "Split, rujan 2016." i dodatno mišljenje "Split, travanj 2018.", odnosno vještvo "Split, 8. travnja 2016.", vještvo (dopunjeno) "Split, 30. siječnja 2017. i vještvo (dopunjeno II.) "Split, 2. ožujka 2017." kojim je predložena dioba predmetnih nekretnina na način da svakoj od stranka u isključivo vlasništvo i posjed pripadnu u tom vještvu određene nekretnine, što predstavlja tzv. "diobu prema ekvivalentu", dok su za dvije nekretnine i to čest. zem. 5873 i čest. zem. 5855/1 vještaci predložili geometrijsku diobu prema mjeri ranijih suvlasničkih dijelova stranaka, sve usklađeno sa vrijednošću onih nekretnina koje su prema tom prijedlogu diobe smatrali da bi kao cjeline trebale pripasti svakoj od stranaka. Također, tuženik bi bio obvezan naknaditi tužiteljima 384.500,00 kuna, a sve kako bi se postiglo potpuno namirenje u skladu sa ranijim suvlasničkim udjelima stranaka.

 

Nakon ukidnog rješenja Županijskog suda u Splitu pod poslovnim brojem 22 Gž-1090/19-3 od 11. srpnja 2019., sud je odlučio izvesti dokaz dopunskim vještačenjem po vještacima, Darku Smodlaki i Zvonimiru Rubiću te da se očituju:

-          u skladu s ukidnom odlukom Županijskog suda o razlozima kojima su se rukovodili pri izradi svog tada jedinstvenog prijedloga diobe uključujući i opravdanost konkretne diobe, potreba stranaka, uključujući i osobito opravdan razlog nadoplate u novcu

-          da se očituju o prijedlogu diobe iznesene po tužiteljima, odnosno na mogućnost da sve nekretnine u diobi budu predmetom tzv. diobe prema ekvivalentu (kao cijele parcele bez preostalog suvlasništva nakon provođenja diobe).

 

Postupajući po nalogu suda sudski vještak za graditeljstvo Darko Smodlaka je izradio svoje dodatno mišljenje i prijedlog diobe "Split, travanj 2020." u kojem je kao daljnji prijedlog diobe detaljno razradio diobu kojom se sve nekretnine "dijele po ekvivalentu", dakle kao cjeline s tim da je ovim prijedlogom tuženik u obvezi naknaditi tužiteljima novčani iznos od 371.725,00 kuna.

 

Sudski vještak za geodeziju Zvonimir Rubić je svojim dodatnim očitovanjem od 30. ožujka 2020. otklonio sve dvojbe oko površine kat. čest. 1902 k.o. Solin iznio je razloge kojima se naklonio pri izradi temeljenog nalaza i mišljenja. Vještak se nije očitovao o prijedlogu diobe kojeg su predložili tužitelji u skladu sa nalozima ukidne drugostupanjske odluke, ali s obzirom kako je koncipiran prijedlog diobe koji je detaljno razradio vještak Darko Smodlaka u dodatnom mišljenju iz travnja 2020. i to s predloženom dosudom svakoj od stranaka cjelina zemljišnoknjižnih nekretnina, isto nije niti nužno.

 

Sud u cijelosti prihvaća Dodatno mišljenje i prijedlog diobe "Split, travanj 2020." sudskog vještaka Darka Smodlake. Sudski vještak Darko Smodlaka je detaljno naveo razloge, odnosno okolnosti koje je posebno uzeo u obzir te je iznio novi prijedlog diobe na način da se sukladno suvlasničkim udjelima formiraju dvije cjeline i to tako da svakoj od stranaka pripadne cjelina zemljišnoknjižnih nekretnina, dok se razlika procijenjene prometne vrijednosti predlaže kompenzirati novčanim iznosom, a sve kako bi procijenjena predmetna vrijednost predloženih diobenih cjelina bila ekvivalentna vrijednosti suvlasničkih dijelova. Na dopunu nalaza i mišljenja iz travnja 2020. tužitelji nisu imali primjedbi, dok tuženik paušalno ponavlja primjedbe, a sve su otklonjene. Nalaz je stručan, argumentiran, vještak se očitovalo i akceptirao stavove ukidne odluke te se kao takav u cijelosti prihvaća.

 

Tuženik svoje primjedbe bazira na navodima o tome da je dioba između stranaka provedena, što sud ne prihvaća jer je utvrđeno suprotno.

Vezano za prigovor za nekretninu označenu kao "lik C" i navođenju da se radi o kući i sanitarnom čvoru, odnosno WC-u za navesti je da je sudski vještak stambenu zgradu u kojoj tuženik živi predložio u svom diobenom planu dodijeliti tuženiku, a sve uz navod da je ta kuća infrastrukturno opremljena što znači da ima i kupaonicu i WC. Stoga je neosnovano pozivati se na dom kao takav, u konkretnom slučaju kod prednjih razloga.

U odnosu na prigovor tuženika koji se odnosi na čest. zem. 5873 (dio od 797 m2 položenih na kat. čest. 1915) k.o. Solin za navesti je da ista nije bila isključivo vlasništvo pok. Mije Pletikosića jer je isti na navedenoj nekretnini upisan kao suvlasnik za 115/384 dijela. Tuženik je iza smrti Mije Pletikosića utvrđen njegovim nasljednikom za dio na kojem je ostavitelj bio vlasnik, a tuženik je i upisan kao suvlasnik na navedenoj nekretnini iza smrti Mije Pletikosića. Dakle, predmetna nekretnina nije bila isključivo vlasništvo pok. Mije Pletikosića.

Nadalje, nije točno da sud nije naložio procjenu nekretnina. Sudski vještaci su u cijelosti postupili po nalogu suda, a koji nalozi su izdani vještacima u smislu naprijed citiranih odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odnosno kako bi vještaci svojim stručnim znanjima pridonijeli razrješenju spora među strankama.

 

Dakle, sud je usvojio prijedlog diobe prema kojim se sve nekretnine dijele po ekvivalentu, dakle kao cjeline s time da je tuženik u obvezi naknaditi tužiteljima novčani iznos od 371.725,00 kuna, baš onako kako je to navedeno u prijedlogu diobe iz travnja 2020. sudskog vještaka Darka Smodlake.

 

Kod diobe prema ekvivalentu treba voditi računa o potrebama stranaka (članak 52. stavak 1. ZV-a) i takav zahtjev će se prihvatiti samo ako je s obzirom na okolnosti opravdan (članak 52. stavak 2. ZV-a), dok je u odnosu na nadoplatu potrebno da se učini vjerojatnim postojanje osobito ozbiljnog razloga da neka stvar pripadne u cijelosti upravo jednom suvlasniku u vlasništvo (članak 51. stavak 1. ZV-a).

 

Predložena dioba iz dopune "Split, travanj 2020." sudskog vještaka Darka Smodlake, a zbog čega je i prihvaćena:

-          zadržava cjelovitost stambenih i ostalih objekata, odnosno zatečenih dijelova posjeda parničnih stranaka sukladno stvarnom načinu korištenja (stanovanje, obrađivanje i posjedovanje) istih dijelova na čemu je tuženik konstantno inzistirao, a s čime su tužitelji  bili suglasni pa se to ima smatrati opravdanim i onim što odgovara potrebama stranaka

-          uvažava okolnosti da najpretežniji dio nekretnina koje se svakoj strani postupka predlaže dodijeliti, iste već posjeduju i/ili obrađuju što je u skladu s već izraženim potrebama svake strane, što znači i potpuno opravdano

-          uvažava okolnost da su putne veze osigurane

-          uvažava okolnost da je ovakvim prijedlogom diobe postignuta praktično idealna dioba bez geometrijskog dijeljenja dakle tzv. dioba ekvivalentom

-          sve navedeno predstavlja i osobito ozbiljan razlog koji opravdava obvezivanje tuženika na isplatu novčanog iznosa procijenjenog po sudskom vještaku, a sve kako bi procijenjena predmetna vrijednost predloženih diobenih cjelina bila ekvivalentna vrijednosti suvlasničkih dijelova.

 

Zaključno, usvojenim prijedlogom diobe sudskog vještaka Darka Smodlake iz dodatnog mišljenja "Split, travanj 2020." nekretnine koje su predmet razvrgnuća podijeljene su po ekvivalentu, dakle kao cjeline s time što je tuženik obvezan kompenzirati novčanim iznosom razliku procijenjene prometne vrijednosti diobenih cjelina. Usvajajući takav prijedlog diobe sud je vodio računa o potrebama stranaka, radi se o prijedlogu diobe koji  je s obzirom na okolnosti opravdan, a svi razlozi koji su navedeni kao razlozi koji opravdavaju dosuđeni prijedlog diobe ujedno predstavljaju i osobito ozbiljne razloge koji opravdavaju obvezivanje tuženika na isplatu novčanog iznosa procijenjenog po sudskom vještaku.

 

S obzirom da je sud prihvatio glavni tužbeni zahtjev, nije bilo mjesta raspravljanju o podrednim tužbenim zahtjevima (članka 188. stavak 2. ZPP-a).

 

Podneskom od 12. studenog 2019. tužitelji nisu izvršili objektivnu preinaku tužbenog zahtjeva, već su navedenim podneskom samo uredili tužbeni zahtjev.

 

Ovaj sud je na nedvojben način utvrdio da je Marin – Marinko Pletikosić pok. Stipe i Marinko Pletikosić pok. Stipe ista osoba. Tužitelji su ispravno označili tuženika kao Marina – Marinka Pletikosića pok. Stipe s obzirom da je negdje evidentiran kao Marin – Marinko, a negdje samo kao Marinko. Tuženik je u službenim evidencijama evidentiran kao Marin, ali mu je nadimak Marinko, kako ga se i danas zna zvati. Navedeno je razlog zašto je u nekim upisima u zemljišnoj knjizi evidentiran kao Marinko. Navedeno je izjavio i sam tuženik pred ovim raspravnim sucem pa doista nije jasno što drugostupanjski sud misli kada kaže da je potrebno jasno odrediti jesu li Marin – Marinko Pletikosić pok. Stipe i Marinko Pletikosić pok. Stipe ista osoba. Isto je više nego jasno utvrđeno.

 

Odluka o parničnom trošku donesena je na temelju članka 154. stavak 1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 26/91., 34/91., 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 57/11., 25/13. i 89/14. – dalje ZPP-a).

Tužiteljima je priznati trošak za sastav tužbe 100 bodova, za zastupanje na ročištima od 14. srpnja 1993., 14. rujna 1993., 19. studenog 1993., 8. veljače 1994., 7. ožujka 1994., 11. travnja 1994., 24. rujna 1999., 22. svibnja 2002., 18. rujna 2002., 27. studenog 2002., 26. veljače 2003., 22. siječnja 2004., 21. travnja 2004. po 100 bodova, prijedlog za postavljanje privremene mjere od 12. kolovoza 1993. 100 bodova, za sastav podnesaka od 14. rujna 1993., 7. veljače 1994., 17. srpnja 2000., 16. svibnja 2002., 27. lipnja 2002., 22. prosinca 2003. po 100 bodova, za sastav podnesaka od 11. ožujka 1994. 25 bodova, za očevid od 17. lipnja 1994. 100 bodova, za zastupanje na ročištu od 3. lipnja 2003. 25 bodova, za sastav podnesaka od 26. travnja 2004., 30. studenog 2004. 50 bodova, za zastupanje na ročištu od 24. listopada 2006. 50 bodova, dakle ukupno 2.400 bodova. Tužiteljima je za radnje koje slijede trebalo priznati trošak zastupanja više osoba za 40 % i to za zastupanje na ročištima od 21. svibnja 2007., 5. rujna 2012., 22. studenog 2012., 26. studenog 2013., 30. siječnja 2014., 27. ožujka 2014., 1. prosinca 2014., 17. studenog 2016., 5. travnja 2017., 15. listopada 2018., 15. siječnja 2019., 26. studenog 2019., 4. veljače 2020., 22. listopada 2020. po 100 bodova, za sastav podnesaka od 5. rujna 2012., 17. ožujka 2015., 17. lipnja 2016., 10. studenog 2016., 27. travnja 2017., 10. travnja 2017., 13. lipnja 2018., 4. srpnja 2018., 25. rujna 2018., 24. listopada 2018., 12. studenog 2019., 23. rujna 2020., 15. listopada 2020. po 100 bodova, za sastav podneska od 9. travnja 2014. 25 bodova, za očevid od 26. studenog 2015. 100 bodova, za sastav podneska od 27. prosinca 2006. 50 bodova, za sastav žalbi od 4. travnja 2008. i 27. svibnja 2014. po 125 bodova, dakle ukupno 3.125 bodova koji iznos je uvećan za zastupanje više stranaka u postupku (+ 40 %), odnosno 1.250 bodova, dakle ukupno 6.775 bodova što pri vrijednosti boda sa zatraženim paušalom od 10,00 kuna daje iznos od 67.750,00 kuna. Na navedeni iznos trebalo je nadodati 25 % PDV-a u iznosu od 16.937,50 kuna što ukupno iznosi 84.687,50 kuna. Tom iznosu treba pridodati trošak vještačenja u iznosu od 5.000,00 kuna, razlike predujma troškova vještačenja u iznosu od 2.150,00 kuna, trošak dopune vještačenja 3.000,00 te trošak sudske pristojbe presude u iznosu od 850,00 kuna i trošak sudske pristojbe žalbe u iznosu od 1.700,00 kuna, dakle ukupno 97.387,50 kuna.

 

Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka u iznosu od 142.262,50 kuna, tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan (solidarnost se ne pretpostavlja).

 

 

 

Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

 

Split, 7. prosinca 2020.

 

SUTKINJA

 

JELENA LONČAR

 

 

 

 

 

 

 

PRAVNA POUKA:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste. 

 

DNA:

-          pun. tužitelja

-          pun. tuženika

-          u spis