REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac Pr-919/2018
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu pojedincu u
pravnoj stvari tužiteljice J. Z., iz C., O.: …
zastupane po punomoćniku M. K. odvjetniku u Z., protiv tuženika R.H., M. financija, O.: …, zastupanog po ODO u S., radi isplate, u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i pun zz tuženika
prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 01.prosinca
2020.
p r e s u d i o j e:
I/Nalaže se tuženiku RH (O.: …), M. financija
zastupanom po O. u S. da tužiteljici J. Z., O.:
… iz C., u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe na ime
razlike plaće isplati ukupan iznos od 7.353,58 Kuna bruto zajedno sa zakonskom zateznom
kamatom tekućom na iznos od:
- 249,18 Kuna od 16.07.2014.godine do isplate;
- 1.081,26 Kuna od 16.09.2014.godine do isplate;
- 75,94 Kuna od 16.10.2014.godine do isplate;
- 303,76 Kuna od 16.01.2015.godine do isplate; - 555,75 Kuna od 16.02.2015.godine do isplate, - 178,63 Kuna od 16.04.2015.godine do isplate, - 457,97 Kuna od 16.07.2015.godine do isplate, - 355,10 Kuna od 16.09.2015.godine do isplate, - 146,22 Kuna od 16.02.2016.godine do isplate, - 251,80 Kuna od 16.08.2016.godine do isplate, - 134,11 Kuna od 16.09.2016.godine do isplate, - 188,85 Kuna od 16.11.2016.godine do isplate, - 469,00 Kuna od 16.04.2017.godine do isplate, - 719,14 Kuna od 16.05.2017.godine do isplate, - 136,79 Kuna od 16.06.2017.godine do isplate, - 504,24 Kuna od 16.11.2017.godine do isplate, - 655,95 Kuna od 16.02.2018.godine do isplate, - 565,76 Kuna od 16.03.2018.godine do isplate, - 41,00 Kuna od 16.06.2018.godine do isplate,
Pr-919/2018
- 180,17 Kuna od 16.07.2018.godine do isplate, - 102,95 Kuna od 16.11.2018.godine do isplate,
po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima koja je
određena uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je
prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena do 31.07.2015.godine, a od 01.08.2015.godine
po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana
nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi
tekućem polugodištu uvećano za 3% poena.
II/Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužiteljice kao neosnovan, a koji se odnosi na
potraživanje zakonske zatezne kamate tekuće na iznos poreza na dohodak i prireza porezu
na dohodak sadržanih u bruto iznosu razlike naknade plaće kao neosnovan.
III/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici
ukupan iznos od 8.796,87 Kuna na ime troškova ovog parničnog postupka zajedno sa
zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate.
Obrazloženje
U tužbi predanoj ovom sudu dana 30.11.2018.godine tužiteljica navodi da je
zaposlenica tuženika, djelatnica PCU S. na radnom mjestu carinika,
a sve sukladno rješenju o rasporedu na to radno mjesto. Ističe se da je u razdoblju od
11.10.2013.godine do 11.10.2018.godine tužiteljica prema utvrđenom radnom vremenu
tuženika mjesečno ostvarivala prekovremeni rad koji da joj nije plaćen i to u redovnom radu
od ponedjeljka do petka duže od 8 sati, te u smjenama i turnusima i to u smjenama dužim od
8 sati koliko je trebala raditi u smjeni i u turnusu duže od 12 sati koliko je trebala raditi u
turnusu jer da prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u
smjenama i turnusima smatra se svaki sat rada duži duži od redovnog mjesečnog fonda radnih
sati, te u radu na drugi način. Tužiteljica ističe da je u navedenim oblicima rada tužiteljica
radila tijekom mjeseca, u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdana i
neradne dane koji da se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i radnim
danima u RH koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Ističe se da je
odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije
važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te internim aktima
tuženika koji se odnose na tužitelja određeno da se prekovremenim radom kad je rad
službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka smatra se
svaki sat rada duži od 8 sati dnevno i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Nadalje, tužiteljica
ističe da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u
smjenama ili turnusu smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada
duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Naposljetku tužiteljica ističe da prekovremeni
rad kojeg je tužiteljica ostvarivala na drukčiji način jer je ostvarivala sate rada koji su bili
duži od dnevnog radnog vremena i duži od 40 sati tjedno. Tužiteljica ujedno ističe da je
određeno da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu
na bazi 40 satnog radnog tjedna, te mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih
dana ( a u koje da ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Ističe se da je
tužiteljica ostvarivala prekovremeni rad na dane blagdane i neradne dane Uskrsa koji da su u
tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji da joj nije plaćen pošto da su joj tako odrađeni
sati bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat
rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Ističe se da se tužiteljica obratila tuženiku
sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali da je isti odbijen.
Tužiteljica je konačno uredila tužbeni zahtjev podneskom od 06.07.2020.godine tako
da ista potražuje ukupan iznos od 7.353,58 Kuna bruto sa pripadajućim zakonskim zateznim
kamatama.
Pr-919/2018
Tuženik u odgovoru na tužbu (list 148-152 spisa) na tužbu navodi da je tužiteljica
tijekom cijelog utuženog razdoblja radila u turnusu 12-24 12-48 naizmjenično tijekom
mjeseca. Ističe se da je način izračunavanja prekovremenog sata rada carinskog službenika
propisan odredbama KU-a za državne službenike i namještenike i to pored već citiranih
odredbi članka 38.st. 1., 2., 8. i 12. i odredbama članka 35., 38.stavka 3, 38. st. 10., 39.
navedenog KU-a. Ističe se da rad službenika u turnusu koji je radio na dane blagdana,
neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs, a koji su dani padali na dane od ponedjeljka do
petka predstavlja njegov redovan rad te da mu se osnovna plaća uvećava za svaki sat rada u
visini propisanoj Kolektivnim ugovorom – rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom kao i
rad u turnusu sukladno članku 38.stavku 1. Kolektivnog ugovora, a što da je C. uprava
obračunala i isplatila za utuženo razdoblje. Navedeno je da se uvećanje osnovne plaće za
prekovremeni rad isplaćuje za stvarno odrađeni prekovremeni rad duži od mjesečnog fonda
radnih sati, a ne zbog same činjenice da službenik radi u turnusu i dane blagdana, neradne
dane i Uskrs koji padaju od ponedjeljka do petka. U tom smislu se navodi da su navodi iz
tužbe neutemeljeni odnosno krivo interpretirani u kontekstu primjene tumačenja Zajedničke
komisije i Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Zaključno se ističe
kako je obračun plaće izvršen sukladno zakonskim propisima te proveden kroz informatički
sustav (COP) te kontroliran putem obrasca PU, ispravno
izvršen i isplaćen tužiteljici u zakonom propisanim rokovima.
Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom zahtjeva za mirno rješenja spora (list
5-6 spisa); očitovanja ODO-a S. na zahtjev za mirno rješenje spora (list 8-9 spisa); dopisa
M. financija, PU S. od 26.lipnja2018.godine (list 12 spisa); dopisa
nadležnih osoba (list 14-21 spisa); rješenja M. financija, od 01.srpnja 2012.godine
(list 22 spisa); rješenja M. financija, C. uprave od 08.srpnja 2013.godine (list
23 spisa); rješenja M. financija, C. uprave, P. C. ureda S.
od 01.rujna 2017.godine (list 24 spisa); evidencije o korištenju radnog vremena i obračunskih
listića plaća tužiteljice (list 25-147 spisa); primjerak izračuna tuženika (list 153 spisa);
Tumačenja K. za zajedničko tumačenje odredaba KU-a za državne službenike i
namještenike (list 154-156 spisa); Tumačenja odredbi KU-a za državne službenike i
namještenika prema redoslijedu članaka (list 178-182 spisa); nalaza i mišljenja stalnog
sudskog vještaka za financije i računovodstvo Z. C. (list 209-217 spisa); dopune
nalaza i mišljenja vještaka Z. C. (list 228-233 spisa). Izveden je i dokaz
saslušanjem svjedoka D. T. i R. Š. (list 192-195 spisa). Sudu su dostavljeni i
primjerci sudske prakse.
Tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično je osnovan.
Prvenstveno je potrebno istaći da je tužiteljica podnijela zahtjev za mirno rješenje
spora nadležnom državnom odvjetništvu dana 11.10.2018.godine (list 5-6 spisa) sa zahtjevom
da joj se isplati neplaćeni prekovremeni rad za razdoblje od 11.10.2013.godine do podnošenja
tog zahtjeva u paušalnom iznosu od 50.000,00 Kuna bruto. Iz dopisa ODO-a Split od
16.11.2018. (list 8-9 spisa) proizlazi da je ODO S. odgovorilo tužiteljici na način da je
istaklo da primjenom važećim materijalnih propisa u predmetnom slučaju je utvrđeno da
tužiteljica nije odradila prekovremene sate u navedenom razdoblju. Obzirom da tuženik nije
udovoljio tužiteljičinom zahtjevu za mirno rješenje spora tužiteljica je u zakonskom roku iz
članka 186 a ZPP-a podnijela tužbu u predmetnoj pravnoj stvari dana 30.11.2018.godine.
Među strankama nije sporna činjenica da je tužiteljica kod tuženika obavljala u
utuženom periodu od 11.10.2013.godine do 11.10.2018.godine posao na radnom mjestu
carinika III vrste, carinik II vrste, te voditelja smjene u P. carinskom uredu, a koja
činjenica proizlazi iz pregledanih rješenja M. financija (list 22-24 spisa).
Nije sporno ni da je tužiteljica obavljala navedene poslove carinika i referenta u turnusu 12-24, 12-48. Sporno je da li je ista u navedenom smislu ostvarila određene sate
Pr-919/2018
prekovremenog rada koji joj nisu plaćeni, te u kojem iznosu, a imajući u vidu važeće odredbe
Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike NN 104/13 i NN 112/17).
U svrhu utvrđivanja svega navedenog ovaj sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka
D. T. i R. Š. (list 192-195 spisa); pregledom dokumentacije u spisu te je
proveden dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po vještaku Z. C..
Pravo na prekovremeni rad državnih službenika i namještenika vezano za utuženi
period je na podjednak način propisano odredbama Kolektivnog ugovora za državne
službenike i namještenike (''NN'' 104/13), te Kolektivnog ugovora za državne službenike i
namještenike (''NN'' 112/17). U navedenom smislu prema odredbi članka 44. stavka 6. KU-a
za državne službenike i namještenike (''NN'' 104/13) rad u smjenama (smjenski rad) smatra se
svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu
poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u
prijepodnevnom (I smjena), posljepodnevnom (II smjena) ili noćnom (III smjena) dijelu dana.
Prema članku 44. stavku 7. istog KU-a rad u prvoj smjeni je od 6-14 sati, u II smjeni od 14-22
sata i u trećoj smjeni od 22 do 6 sati. Nadalje temeljem članka 44.stavka 8. istog KU-a radom
u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu
poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u
smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Temeljem odredbe članka 44.
stavka 9. istog KU-a prekovremenim radom kad je rad službenika organiziran u radnom
tjednu od ponedjeljka do petka smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno kao i svaki sat
rada subotom i nedjeljom.Prema odredbi članka 44.stavka 10. istog KU-a prekovremenim
radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve, dvije druge,
dvije treće, dva dana slobodna) ili u turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene
ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Temeljem članka
44.stavka 11. navedenog KU-a ako je rad službenika i namještenika organiziran na drukčiji
način prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada
duži od 40 sati tjedno. Temeljem odredbe članka 44.stavka 12. istog KU-a redovni mjesečni
fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a
dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati. Temeljem
odredbe članka 44.stavka 13. istog KU-a prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog
radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog
ili tjednog fonda radnih sati iz stavka 10. i 11. ovog članka međusobno se ne isključuju.
Podjednako je propisano i u odredbama članka 38.stavka 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 i 13.
KU za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17).
Iz iskaza saslušanog svjedoka D. T. (list 192-193 spisa) proizlazi da je on u
carinskoj službi obavljao različite poslove i to: od vođe smjene, pročelnika na carini a da je
obavljao i dužnosti na granici dok da je u utuženom razdoblju koje se odnosi na tužiteljicu
radio na mjestu zamjenika pročelnika u PCU u S. a da je ujedno
prije 2 godine radio i na mjestu pomoćnika pročelnika i to u PCU u
S.. Isti ističe, da je tužiteljica u utuženom periodu bila zaposlenik u carinskom uredu Split
na radnom mjestu carinik 3. vrste. Svjedok ističe da u carinskoj službi postoje radna mjesta
gdje djelatnik mora biti prisutan 24 sata. U odnosu na organizaciju radnog vremena i način
rada tužiteljice svjedok navodi da je tužiteljica u utuženom razdoblju stalno radila u turnusima
na način da bi radila 12 sati a potom 24 sata bila slobodna a zatim bi ponovno odradila 12 sati
i potom bila 24 sati slobodna i to na GCU K.. Svjedok navodi da pomoćnik
predstojnika ima uvida u ukupan redovan fond sati svakog djelatnika koji radi u turnusu, znači
da voditelj službe ima uvid u redovan fond sati svakog djelatnika i ukoliko je taj fond sati viši
od redovnog fonda sati tog mjeseca da može izvršiti preraspodjelu da djelatnik u svakom
mjesecu ima 2 dana slobodna ili više sati slobodnih ,ali da djelatnik u toku dana ne može
raditi manje od 8 sati. Ističe da je ovako nešto slično sadržano u Kolektivnom ugovoru.
Pr-919/2018
Svjedok ističe u odnosu na rad djelatnika blagdanom, subotom i nedjeljom ili noću da se
smatra redovnim radom djelatnika ali da djelatnici za te dane imaju odgovarajuće dodatke na
plaću sukladno odredbama Kolektivnog ugovora te da činjenica da li će osoba dobiti slobodan
dan nakon rada subotom, nedjeljom ili blagdanom ili noću ne ovisi o činjenici što se radi o
takvim radnim danima već ovisi o tome kako je turnus. Isti ističe, da je između carinske
uprave i sindikata i tužiteljice postojao određeni pokušaj mirnog rješenja spora ali da do toga
nije došlo slijedom čega su pokretani ovakvi postupci premda svjedok ističe da je carinska
uprava priznala za određene djelatnike da se prilikom obračuna dogodila administrativna
pogreška koja da se ne odnosi na sve djelatnike carine. U odnosu na činjenicu da li je u
evidencijama tužiteljice evidentiran rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću u turnusu isti
ističe da je navedeni rad evidentiran i da te evidencije sud vjerojatno ima u spisu te da se
ujedno evidentira sve pa tako i prekovremeni rad ukoliko ga ima te ukoliko se preraspodjelom
nije moglo dovesti do smanjenja redovnog fonda sati, da bi se to sve što je viška radnih sati
plaćalo. Također, isti navodi da postoji situacija da djelatnik radi u turnusu a da ostvari
mjesečno manji fond sati od redovnog fonda sati. U odnosu na činjenicu kako se dobije broj
radnih dana u mjesecu isti navodi da se radni dani od ponedjeljka do petka množe sa 8, a u
odnosu kakva je situacija ukoliko ako od ponedjeljka do petka pada blagdan i neradni dan isti
odgovara da se fond sati umanjuje za taj blagdan odnosno neradni dan.
Iz iskaza saslušanog svjedoka R. Š. proizlazi da je je on od ožujka 2013.
Predsjednik CS RH te da isti u sklopu tog zaduženja obilazi sve svoje
članove i podružnice. Isti ističe da su tijekom 2014. pa i 2013. rukovoditelji po njegovom
saznanju u pojedinim carinskim ispostavama pisali samovoljno i obračunavali plaće, a negdje
da su čak i postojale evidencije radnih sati, ali da su pojedini rukovoditelji u te evidencije
pogrešno prikazivali sate rada. Isti ističe, da je on imao saznanja o svemu navedenom iz
jednostavnog razloga što je obilazio navedene podružnice te su mu članovi u tim
podružnicama iznosili probleme, razne probleme. Isti navodi da je problem bio s
organizacijom rada i neplaćenim radnim satima te da kad bi se ustanovio problem da se o
tome obavještavao Ravnatelj za CU na području cijele RH te su se održavali
svako 3 mjeseca kolegiji na kojima bi bili ravnatelji, pomoćnici i pročelnici područnih ureda a
da je on osobno službeno tražio od carinske uprave da mu se dostave evidencije o radu koje
da mu nisu bile dostavljene te da je tražio da se postupak u skladu sa Zakonom i da se
djelatnicima plaćaju prekovremeni sati. Isti navodi da je tijekom 2013. ili početkom 2014.
inspekciji u Z. prijavljeno također nepravilnost jer da se utvrdilo da su djelatnici u tom
razdoblju odlaziti raditi na V. a da im za navedeno nije ništa plaćeno, a da je druga prijava u
istom razdoblju podnesena i zbog neplaćanja prekovremenog rada. Isti navodi, da je 2015.
M. financija donijelo upute da se zbog problema u državnom proračunu i sredstvima
u istome smanji broj sati da se ne planira više od 5 prekovremenih sati pa da je na osnovu te
upute Ravnatelj CU donio uputu koja je za sve obvezujuća da se u carini može
platiti maksimalno 5 sati a ako ih ima više da se može prenijeti u idući mjesec pa da će tada
službenik iskoristiti jedan slobodni dan na osnovu tih sati. Svjedok navodi da se osobno
angažirao da se održe edukacije u carinskoj upravi i to na temu organiziranja, planiranja i
evidentiranja rada kod tuženika. Nadalje, isti navodi, da su na rad noću, nedjeljom, subotom i
blagdanom obračunavani od strane tuženika dodaci prema kolektivnom ugovoru ali da tuženik
i nadalje nije plaćao prekovremene sate tvrdeći da nema novčanih sredstva za navedeno. Isti
navodi, da u odnosu na činjenicu što to znači rad na drukčiji način navodi da je kolektivnim
ugovorom da su kod tuženika propisani načini rada pa da tako 8 sati se smatra redovnim
radom te da postoji rad u turnusu i smjenama i to rad u smjenama odvija na način jutarnja
smjena od 8-14:00 sati a popodnevna od 14:00-22:00 sata dok rad u turnusu je rad 12 - 24 i 12
– 48, a sve izvan navedenog načina rada je rad na drugačiji način i da je upozoravao nadležne
da se rad na drugačiji način drugačije obračunava i plaća te da je inzistirao da se sve plaća
Pr-919/2018
kako je propisano odredbama kolektivnog ugovora. Nadalje, u odnosu na blagdane i neradne
dane svjedok navodi da postoji ukupan fond sati i ukupan fond radnih sati. U ukupan fond sati
svjedok ističe da spadaju radni dani uključujući i blagdan koji pada između ponedjeljka i
petka , a ujedno da postoji i redovan mjesečni fond radnih sati u koje ulazi radni dani u
mjesecu x 8 sati bez blagdana ako padaju između ponedjeljka i petka. Također svjedok navodi
da su u pojedinim carinskim ispostavama rukovoditelji svjesno želeći izbjeći obračune
neplaćanja prekovremenih sati u pojedinim mjesecima službenicima određivali manji fond
sati i da bi tada slijedeći mjesec prenosili taj minus sati i prekovremene sate koje bi djelatnik
odradio u idućem mjesecu što da je protuzakonito te bi na taj način minus sati iz prethodnog
mjeseca kompenzirali s prekovremenim satima određenim u slijedećem mjesecu pa da u tom
smislu službeniku ne bi platili ništa. Svjedok navodi da je on o navedenome obavijestio
ravnatelja carinske uprave pismenim putem, a i na jednom od kolegija i da je tada ravnatelj u
2015. donio odluku i upozorio sve pročelnike da ne smiju prenositi navedene minus sate u
slijedeći mjesec.
Iz nalaza i mišljenja vještaka za financije i računovodstvo Z. C. (list
209-217 spisa) proizlazi da je vještak izračunao razliku plaće po osnovi neplaćenih, a
odrađenih prekovremenih sati uvidom u dokumentaciju u spisu, te je navedeno prikazao u
Tablici broj 1 i 2. a za utuženo razdoblje od listopada 2013.godine do listopada 2018.godine.
Vještak ističe da je uvidom u dostavljene evidencije rada i isplatne liste utvrđeno da je tuženik
uredno isplaćivao tužitelju odrađene redovne sate i naknade za dane blagdana/neradne dane i
za dane bolovanja, kao i sve pripadajuće dodatke na plaću (za rad noću, subotom, nedjeljom,
blagdanom, u turnusu), ali da su detaljnom analizom podataka utvrđene nepravilnosti kod
obračuna prekovremenih sati i to za one sate koje je tužiteljica u pojedinom mjesecu odradila
duže od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Ističe se da je do toga došlo zbog
neusklađenosti evidencija o radu i isplatnih lista, te da se podaci o višku ostvarenih sati (koji
su iskazani u evidenciji o korištenju radnog vremena) uglavnom razlikuju od podataka o
isplaćenim prekovremenim satima iz platnih lista, a što da je rezultiralo velikim brojem
neplaćenih prekovremenih sati za vrijeme radnog dijela tjedna, te za one sate koje je
tužiteljica odradila za vrijeme blagdana/neradnih dana koji su padali od ponedjeljka do petka
(a koji da se prema tumačenju Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene
KU također smatraju prekovremenim radom. Iz nalaza i mišljenja vještaka C.
proizlazi da je tužiteljica u utuženom razdoblju od 20.03.2013.godine do 05.04.2018.godine
ostvarila neplaćeni prekovremeni rad, te da izračun razlike plaće po osnovi odrađenih, a
neplaćenih prekovremenih sati koji su tužiteljici trebali isplaćeni u utuženom razdoblju je dan
u Tablici 2, te da iznosi po osnovi sati odrađenih iznad RMFRS (redovnog mjesečnog fonda
radnih sati) kako je to prikazano u stupcu broj 12 i to ukupno 5.031,42 Kuna, te po osnovi
rada blagdanom koji pada u radni dio tjedna (od ponedjeljka do petka) kako je to prikazano u
stupcu br. 3 ukupno 4.890,19 Kuna, a što da sveukupno iznosi 9.921,61 Kuna kako je
prikazano u stupcu broj 14. Vještak ujedno navodi da uvidom o korištenju radnog vremena i
isplatne liste je utvrđeno da je tuženik pravilno obračunavao osnovnu plaću tužitelja, odnosno
odrađene redovne radne sate (sukladno članku 38. KU-a), te da je tuženik u utuženom
razdoblju osnovnu plaću tužitelju uvećao i isplatio za svaki sat rada i to za rad noću, subotom,
nedjeljom, blagdanom i za rad u turnusu. Međutim, vještak ističe da su detaljnom analizom tih
podataka utvrđene nepravilnosti kod obračuna i isplate prekovremenih sati i to za one sate
koje je tužiteljica u pojedinom mjesecu odradila duže od redovnog mjesečnog fonda radnih
sati (RMFRS) kao i za one sate odrađene na blagdane i druge neradne dane koji su padali od
ponedjeljka do petka, a koji prema mišljenju Zajedničke komisije za tumačenje KU
(Tumačenje br. 8/44 od 29.04.2013.godine) imaju tretman prekovremenih sati. Ističe se
ukupan broj prekovremenih sati koje je tužitelj ostvario, a koji su bili duži od RMFRS je
prikazan u stupcu broj 8. Tablice broj 2. te da iznosi 208 sati te da se taj podatak odnosi samo
Pr-919/2018
na višak sati iz radnog dijela tjedna u odnosu na RMFRS. Ističe se da broj sati koje je
tužiteljica odradila blagdanom i neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs koji su
padali od ponedjeljka do petka kada je trebala biti slobodna, ali je po nalogu poslodavca radila
da je prikazan u stupcu broj 6. Tablice 2. te da iznosi 248 sati. Navodi se da tuženik nije
pravilno uvećao svaki sat rada duži od RMFRS za 50%. Naime, vještak ističe da zbog
neusklađenosti između evidencija o radu i isplatnih lista podaci o višku ostvarenih sati
iskazani u evidencijama o korištenju radnog vremena da se često razlikuju od podataka o
isplaćenim prekovremenim satima iz isplatnih lista, a što da je rezultiralo određenim brojem
neplaćenih prekovremenih sati za vrijeme radnog dijela tjedna. Navodi se da osim toga
tuženik nije kao prekovremene sate obračunavao ni one sate koje je tužitelj odradio za vrijeme
blagdana/neradnih dana, a koji su padali od ponedjeljka do petka. Nadalje, vještak navodi da
ukupan broj odrađenih sati rada koje je tužitelj odrađivao po pojedinim mjesecima da je
prikazan u stupcu broj 5. Tablice 2 (pojedinačno po mjesecima i to ukupno 10.324 sati), te da
su ti podaci preuzeti iz dostavljenih evidencija o korištenju radnog vremena. Nadalje se
navodi da ukupan broj prekovremenih sati po pojedinim mjesecima, a koje tuženik nije
priznao, obračunao i isplatio kao prekovremene sate rada iako su isti bili mjesečno duži od
RMFRS da je prikazan u stupcu broj 10. Tablice 2. (pojedinačno po mjesecima, ukupno 81
sat). Nadalje, vještak navodi da ukupan broj sati odrađenih na blagdan i neradne dane
utvrđene Zakonom koji prelaze RMFRS po isteku pojedinog mjeseca je prikazan u stupcu
broj 6. Tablice 2. i da ukupno iznosi 248 sati, te da je od toga ostalo neplaćeno ukupno 241
sat, a kako da je to pojedinačno po mjesecima prikazano u stupcu br. 11. Tablice 2. Nadalje,
isti navodi da detaljna kontrola i usporedba podataka iz evidencije o korištenju radnog
vremena i isplatnih lista pokazuje da je tuženik sukladno članku 38. KU u svakom mjesecu
uredno vršio obračun i isplatu plaće tužiteljici za prekovremeni rad po svim isplatnim
kategorijama, kako s obzirom na faktor vremena (kada je tužiteljica iste odradila u noćnom
dijelu dana i u drugoj smjeni) tako i s obzirom na faktor dana (subota, nedjelja, blagdan i
neradni dan). Navodi se da pritom jedino nije vršio obračun i isplatu razlike po osnovi
prekovremenog rada. Vještak ističe da prema njegovom mišljenju nema svrhe prekovremeni
rad još posebno obračunavati s obzirom na faktor vremena i faktor dana jer da su svi potrebni
izračuni ostvarenog i neplaćenog prekovremenog rada za utuženo razdoblje prikazani u
Tablici broj 2. Vještak ističe da bi takav obračun s obzirom na raspoloživu dokumentaciju bio
vrlo zahtjevan, te dodatno otežan i zbog načina na koji je tuženik vodio evidenciju radnog
vremena (donos sati i prijenos sati u idući mjesec).
Tuženik je u podnesku predanom na ročištu od 14.02.2020.godine (list 221-222 spisa)
istakao prigovor na nalaz i mišljenje vještaka Z. C. ističući da metodologija
obračuna prekovremenih sati koje je koristio vještak je nepravilna te da nije na zakonu
utemeljena jer da je prekovremeni rad svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda
radnih sati uvećan za prekovremeni rad, a da vještak sate rada na blagdan iskazuje kao
prekovremene sate i da na iste obračunava samo dodatak za prekovremeni rad. Istaknuto je
da rad službenika u turnusu koji je radio na dane blagdane, neradne dane utvrđene zakonom i
na Uskrs, a koji da su padali na dane od ponedjeljka do petka da predstavljaju njegov redovan
rad te da mu se osnovna plaća uvećava za svaki sat rada u visini propisanoj Kolektivnim
ugovorom – rad noću, subotom, nedjeljom i blagdanom kao i rad u turnusu sukladno čl.
38.stavku 1. KU-a, a što da je tuženik obračunao i isplatio za utuženo razdoblje. Istaknuto je
da neovisno o činjenici što je službenik rasporedom rada određen za rad na blagdan, neradni
dan utvrđen zakonom ili Uskrs, a koji da padaju u tjednu od ponedjeljka do petka, da pravo na
prekovremene sate će ostvariti tek ukoliko broj njegovih stvarno odrađenih sati prijeđe
mjesečni fond radnih sati ili ukoliko odradi više sati u danu od dnevnog radnog vremena.
Tuženik ujedno osporava nalaz i mišljenje vještaka u pogledu utvrđenog iznosa neisplaćenih
prekovremenih sati tužiteljice u bruto iznosu od 9.921,61 Kuna iz razloga što smatra da je
Pr-919/2018
vještak potpuno pogrešnom metodologijom utvrdio dvije vrste prekovremenih sati i to
prekovremene sate odrađene iznad redovnog mjesečnog fonda radnih sati (za odrađene sate u
radne dane) i prekovremeni sati s osnova rada blagdanom jer da je zbog pogrešne
metodologije koju da je koristio vještak u izradi nalaza i mišljenja došlo do pogrešnog broja
sati i obračuna prekovremenih sati u predmetnoj pravnoj stvari. U navedenom smislu tuženik
je predložio da se provede nadopuna nalaza i mišljenja vještačenja, a sve to sukladno i
isključivo temeljem članka 38. stavka 10. KU-a za državne službenike i namještenike.
U odnosu na prigovore istaknute na nalaz i mišljenje vještaka C. vještak je u
dopuni nalaza i mišljenja istaknuo (list 228-233 spisa) da je tuženik opravdano traži izmjenu
predmetnog vještva u pogledu pogrešnog izračuna broja neplaćenih prekovremenih sati i
obračuna iznosa dodatka za neplaćene prekovremene sate, ali da ne stoji primjedba da je
vještak potpuno pogrešnom metodologijom koja je zakonski neutemeljena utvrdio dvije vrste
prekovremenih sati. Vještak ističe da je na taj način postupio kako bi se uvažile sve izvršene
uplate od strane tuženika i uzele u obzir sve specifičnosti pri obračunu plaće tužiteljice, a sve
s ciljem da se što ispravnije utvrdi razlika po osnovi neplaćenih prekovremenih sati. Vještak
navodi da je utvrdio dvije vrste neplaćenih prekovremenih sati tako da je kod obračuna
neplaćenih iznosa za prekovremene odrađene sate primijenio različite postotke uvećanja
osnovne plaće (150% ili 50%), a sve u zavisnosti od toga da li su ti prekovremeno odrađeni
sati tužiteljici bili isplaćeni ili ne, te vještak navodi da je to detaljno pojašnjeno u njegovom
vještvu na stranici broj 7. Vještak ističe da je pritom učinio metodološku pogrešku i to samo
utoliko što da je sve sate koje je tužiteljica odradila na blagdan ili zakonom predviđeni
neradni dan koji padaju u dane od ponedjeljka do petka, obračunao kao prekovremene sate, a
da je to trebao učiniti samo ako je tužiteljica u tom mjesecu ostvarila sate rada duže od
RMFRS ili je radila duže od njegove smjene u turnusu. Vještak se ujedno referira na
tumačenje Z. komisije za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a za državne
službenike i namještenike br. 8/44 od 29.04.2013.godine. Zaključno vještak u dopuni nalaza i
mišljenja navodi da prema podacima iz E. o korištenju radnog vremena je tužiteljica
u utuženom razdoblju od listopada 2013.godine do listopada 2018.godine imala ukupno 358
ostvarenih prekovremenih sati tj. viška sati u odnosu na RMFRS primjenjujući članak
44./38.st. 10. KU-a (stupac br. 6. Tablica br. 2. ). Također vještak navodi da tuženik nije
isplatio tužiteljici sve tako utvrđene sate prekovremenog rada (uvećavajući pritom svaki tako
utvrđeni sat rada za dodatak iz čl. 44/38 st. 1. i 2. KU-a i uzimajući pritom u obzir činjenicu je
li tužiteljica u utuženom razdoblju koristio slobodne dane ili ne) jer da je prema podacima iz
platnih lista vidljivo da je tuženik platio tužitelju ukupno 134 sata prekovremenog rada
(stupac br. 9 Tablica br. 2) dok da preostalih 216 sati po osnovi prekovremenog rada da
tužiteljici nisu u cijelosti ili djelomično isplaćeni i to 69 sati koji da tužiteljici nisu ni
obračunati ni isplaćeni (stupac br. 12. Tablice br. 2.), 147 sati koji su tužiteljici isplaćeni, ali
bez dodatka za prekovremeni rad (stupac br. 13. Tablica br. 2.), a za preostalih 8 sati da nema
osnove da se tužiteljici isplate prekovremeni sati jer da se odnose na blagdan koji je padao u
radnom dijelu tjedna (ponedjeljak-petak), ali za vrijeme kojeg da je tužiteljica bila na
godišnjeg odmoru pa da su joj ti sati isplaćeni kroz naknadu plaće. Vještak ističe da je u
Tablici br. 2. dat izračun razlike plaće po osnovi odrađenih, a neplaćenih prekovremenih sati,
a iz kojeg da je vidljivo da iznos onih sati koji su u utuženom razdoblju (listopad 2013-
listopad 2018.godine) trebali biti isplaćeni tužiteljici iznosi po osnovi onih sati koji tužiteljici
nisu ni obračunati ni isplaćeni 4.364,34 Kuna ili pojedinačno mjesečno kako je navedeno u
stupcu br. 14 te po osnovi onih sati koji su tužiteljici isplaćeni, ali bez dodatka za
prekovremeni rad 2.989,24 Kuna ili pojedinačno mjesečno kako je prikazano u stupcu broj
15, te ukupan iznos od 7.353, 58 kako je prikazano u stupcu 16.
Ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka Z. C. kao i
očitovanje na prigovor tuženika na nalaz i mišljenje te dopunu nalaza i mišljenja kao
Pr-919/2018
vjerodostojne i logične budući se zasnivaju na nalogu ovog suda i dokumentaciji koju je
tuženik dostavio u predmetni spis, posebice obračunskim listama plaća tužiteljice i
evidencijama o korištenju radnog vremena, a vještak se očitovao o svim prigovorima
tuženika u skladu sa dokumentacijom u spisu i relevantnim propisima, te je dao ispravan
obračun u svojoj dopuni nalaza i mišljenja.
Među strankama u ovom postupku nije sporna činjenica da je tužiteljica u utuženom
razdoblju radila u turnusu 12-24, 12-48, a koja činjenica je razvidna i iz iskaza saslušanih
svjedoka D. T. iz čijeg iskaza nedvojbeno proizlazi da je isti istakao da u odnosu na
organizaciju radnog vremena i način rada tužiteljice je tužiteljica u utuženom razdoblju stalno
radila u turnusima na način da bi radila 12 sati a potom 24 sata bila slobodna, a zatim da bi
ponovno odradila 12 sati i potom bila 24 sati slobodna i to na GCU K..
Sporna je činjenica da li je u razdoblju od listopada 2013.godine do listopada
2018.godine tužiteljica ostvarila neplaćene sate prekovremenog rada i ukoliko je iste ostvarila
u kojem je to iznosu.
Temeljem odredbe članka 44.stavka 1. KU-a za državne službenike i namještenike
(''NN'' 104/13- u daljnjem tekstu KU-a), a koja odredba odgovara onome što je propisano
odredbi članka 38.stavka 1. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17) je
propisano da je osnovna plaća umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje
je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku
godinu radnog staža.
Temeljem odredbe članka 44.stavka 1. KU-a (''NN'' 143/13), a koja odgovara odredbi
članka 38.stavka 1.KU-a (''NN'' 112/17) osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se
za svaki sat prekovremenog rada za 50%.
Temeljem odredbe članka 44.stavka 10. KU-a (''NN'' 104/13), ,a koja odredba
odgovara onome što je propisano odredbom članka 38.stavka 10. KU-a (''NN'' 112/17) je
propisano da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u
smjenama (dvije prve, dvije druge, dvije treće i dva dana slobodna) ili turnusu smatra se svaki
sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog
fonda radnih sati.
Iz iskaza saslušanih svjedoka D. T. i R. Š. jasno proizlazi da je kod
tuženika u utuženom razdoblju postojao problem s organizacijom rada i neplaćenim radnim
satima te da kad bi se ustanovio problem da se o tome obavještavao Ravnatelj za CU na području cijele RH te su se održavali svako 3 mjeseca kolegiji na kojima bi bili
ravnatelji, pomoćnici i pročelnici područnih ureda te je R. Š. istakao da je osobno
službeno tražio od carinske uprave da mu se dostave evidencije o radu koje da mu nisu bile
dostavljene te da je tražio da se postupi u skladu sa Zakonom i da se djelatnicima plaćaju
prekovremeni sati. Činjenica neplaćenih prekovremenih sati tužiteljici je utvrđena kako u
osnovnom vještvu vještaka Z. C. tako i u dopunskom nalazu i mišljenju vještaka
C.. Vještak je u konačnici utvrdio da prema podacima iz evidencije o korištenju
radnog vremena, a uvažavajući ono što je propisano odredbom članka 44. stavka 10. i 38.
stavka 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 104/13, te
112/17) tuženik u utuženom razdoblju od listopada 2013.godine do listopada 2018.godine nije
isplatio tužiteljici u odnosu na odrađene prekovremene sate ukupno 216 prekovremenih sati tj.
višak sati o odnosu na redovni mjesečni fond radnih sati, od čega se 69 sati odnosi na
prekovremene sate koji tužiteljici nisu ni obračunati ni isplaćeni, te na 147 sati koji su
tužiteljici isplaćeni, ali bez dodatka za prekovremeni rad propisan odredbom članka 44.stavka
1. KU-a (''NN'' 143/13), a koja odredba odgovara odredbi članka 38. stavka 1. KU-a (''NN''
112/17). U navedenom smislu vještak Z. C. je utvrdio da tužiteljici u navedenom
utuženom razdoblju s osnova neisplaćenog prekovremenog rada nije plaćeno ukupno 7.353,58
Kuna.
Pr-919/2018
Kako je tužbeni zahtjev postavljen u skladu s osnovnim nalazom i mišljenjem vještaka
D. K. koje ovaj sud smatra jasnim, potpunim i u skladu s dokumentacijom
priloženom spisu te koje je izrađeno u skladu s odredbama čl. 44. stavkom. 10. KU/13 i čl.
38. stavkom 10. KU/17 koje odredbe propisuju što se smatra prekovremenim radom ukoliko je
rad službenika i namještenika organiziran u turnusu tužbeni zahtjev kojim tužiteljica potražuje
ukupan iznos od 7.353,58 Kuna je prihvaćen kao osnovan te je odlučeno kao u izreci
presude.
Tužiteljici je na dosuđeni iznos valjalo priznati zateznu kamatu primjenom odredbe čl.
29.stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („NN“ br.: 35/05., 41/08., 125/11.,
78/15. i 29/18., dalje ZOO). Navedena zakonska zatezna teče od dospijeća svakog
pojedinačnog mjesečnog iznosa iz stupca br. 14. i 15. Tablice iz nalaza i mišljenja vještaka
Z. C. u kojoj je tablici navedena rekapitulacija obračunatih iznosa. Navedene
zakonske zatezne kamate teku od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa petnaestog dana u
idućem mjesecu za prethodni mjesec pa do isplate, a prema članku 84. stavku 3. ZR/09,
odnosno 92. stavku 3. ZR/14. Neosnovan je dio zahtjeva tužiteljice za isplatu zatezne kamate
na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a koje su sadržane u dosuđenom
bruto iznosu zatražene razlike naknade plaće jer isti do trenutka isplate nisu dospjeli na
naplatu pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, sve sukladno odredbi čl. 45.
Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 43/13, 120/13, 125/13
i 148/13) i čl. 61. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09,
9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i 160/13) slijedom čega je za ovaj dio tužbenog
zahtjeva odbijen, a kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude.
Zbog svega navedenog, ocjenom svih dokaza u ovom postupku, a sukladno odredbi
članka 8. ZPP-a, djelomično je usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučeno kao u točkama
I/ i II/ izreke ove presude.
Što se tiče troškova ovog parničnog postupka, a obzirom da tužiteljica nije uspjela
samo sa neznatnim dijelom tužbenog zahtjeva i to dijelom koji se odnosi na kamate za iznos
prireza i poreza na dohodak, a zbog toga dijela nisu nastali posebni troškovi ovaj sud je
odlučio da tuženik sukladno odredbi članka 154.stavka 3. ZPP-a naknadi tužiteljici u cijelosti
parnične troškove. U navedenom smislu tužiteljicu kao opravdani, a sukladno odredbama
Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika pripadaju trošak sastava zahtjeva za
mirno rješenje spora u iznosu od 75 bodova, trošak sastava tužbe u iznosu od 75 bodova;
trošak sastava podneska od 18.05.2019.godine u iznosu od 75 bodova; trošak sastava
podneska od 12.06.2019.godine u iznosu od 75 bodova, trošak sastava podneska od
30.07.2019.godine u iznosu od 75 bodova; trošak sastava podneska od 06.07.2020.godine u
iznosu od 75 bodova; trošak zastupanja na ročištu od 14.02.2019.godine u iznosu od 18,75
bodova (Tbr. 9 točka 5. OT-a); zastupanja na ročištu 05.10.2020.godine u iznosu od 37,5
bodova, trošak objave presude u iznosu od 37,5 bodova, a što ukupno iznosi 543,75 bodova,
a što s obzirom na vrijednost boda od 10,00 Kuna ukupno iznosi 5.437,50 Kuna, te što uz
dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 1.359,37 Kuna ukupno iznosi 6.796,87 Kuna, te što uz
trošak vještačenja u iznosu od 2.000,00 Kuna ukupno iznosi 8.796,87 Kuna, a koji iznos je
tuženik dužan isplatiti tužitelju zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na
taj iznos teče od presuđenja pa do isplate te koja se zakonska zatezna kamata obračunava
sukladno odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 78/15), a kako je i odlučeno u točki III/
izreke ove presude.
U S., 01.prosinca 2020.godine
Pr-919/2018
S u d a c:
Eneja Stejskal Kanazir
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od
primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za
Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci
koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava
presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci
koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava
presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
DNA:
- tužiteljici-po punomoćniku
- tuženiku – po ODO-Split
