1                         Poslovni broj: 1 UsI-696/2020-14

 

 

 

 

 

 

                                         Poslovni  broj: 1 UsI-696/2020-14

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužiteljice I. U. C. iz Z., …, koju zastupa opunomoćenik B. K., odvjetnik u Z., …, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2, uz sudjelovanje zainteresirane osobe V. T. iz P., …, koju zastupa opunomoćenik S. C., odvjetnik u P., …, radi prekida postupka izvršenja rješenja o uklanjanju, 1. prosinca 2020.,

 

p r e s u d i o  j e

 

              I.              Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži poništenje rješenja tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/20-02/252, URBROJ: 443-02-02-13/2-20-6 od 6. svibnja 2020.

 

              II.              Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova ovog spora.

 

              III.              Nalaže se tužiteljici da nadoknadi zainteresiranoj osobi troškove ovog upravnog spora u visini od 5.018,10 kn (slovima: pet tisuća i osamnaest kuna i deset lipa) u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima ovog upravnog spora.

 

             

Obrazloženje

 

              Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/20-02/252, URBROJ: 443-02-02-13/2-20-6 od 6. svibnja 2020. donesenim povodom zahtjeva zainteresirane osobe prekinut je postupak izvršenja rješenja o uklanjanju istog tijela KLASA: UP/I-362-02/20-02/252, URBROJ: 443-02-02-13/2-20-4 od 20. travnja 2020. do pravomoćnog okončanja postupka za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonitu dogradnju koja je predmetom uklanjanja jer je u postupku utvrđeno da su ispunjeni uvjeti iz čl. 42. st. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 86/12, 143/13 i 65/17, dalje: ZPNIZ).

             

              Navedenim rješenjem o uklanjanju od 20. travnja 2020. naloženo je zainteresiranoj osobi da ukloni dogradnju svoje građevine izgrađene na k.č. … k.o. P., a koja dogradnja je nezakonito dograđena na susjednoj k.č. … k.o. P. koja čestica se nalazi u vlasništvu tužiteljice.

 

              Tužiteljica je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnijela tužbu ovom Sudu, a u tužbi navodi, u bitnome, da ne postoji zahtjev zainteresirane osobe za donošenje rješenja o izvedenom stanju za predmetnu dogradnju iz razloga što se je zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju mogao podnijeti zaključno do 30. lipnja 2018., a što da je zainteresirana osoba propustila učiniti. Navodi da je zaprimila Uvjerenje Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostave Krk, od 14. svibnja 2019. kojim se potvrđuje da na k.č. … i k.č. …, obje k.o. P., kao i na ime zainteresirane osobe, nije podnesen zahtjev za ozakonjenje sukladno ZPNIZ. Stoga smatra da nisu nastupili uvjeti da se prekine postupak uklanjanja predmetne dogradnje. Predlaže da se u sporu po potrebi provede dokaz njezinim saslušanjem kao i da se izvrši uvid u navedeno Uvjerenje od 14. svibnja 2019. Slijedom navedenog, tužiteljica u tužbenom zahtjevu predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika.

 

Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te je uz odgovor priložio očitovanje višeg građevinskog inspektora u kojem se u bitnome navodi, kao i u obrazloženju osporavanog rješenja, da je zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za predmetnu dogradnju podnesen kao dopuna zahtjeva koji je ranije zaprimljen pod KLASOM: UP/I-361-03/18-12/76 za drugu građevinu, a da sukladno čl. 17. st. 2. ZPNIZ u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju podnositelj zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ne mora biti i vlasnik građevine za koju je podnesen zahtjev. Stoga smatra da su se sukladno čl. 42. ZPNIZ ispunili uvjeti za prekid predmetnog postupka te da će se postupak nastaviti zavisno o rješenju upravnog tijela.

 

              Zainteresirana osoba je dostavila svoj odgovor na tužbu u kojem je navela da je uz zahtjev za prekid postupka izvršenja priložila dokaz da je nadležnom upravnom tijelu podnijela dopunu zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za predmetnu dogradnju u predmetu KLASA: UP/I-361-03/18-12/76 i Uvjerenje Državne geodetske uprave Republike Hrvatske da je zgrada vidljiva na DOF5/2011. Smatra da spomenuto Uvjerenje od 14. svibnja 2019. nije relevantno u ovom sporu iz razloga što se u tom Uvjerenju navodi da na njezino ime nije podnesen zahtjev za ozakonjenje sukladno ZPNIZ, ali da je sukladno čl. 17. st. 2. ZPNIZ stranka u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju i podnositelj zahtjeva, a ne samo vlasnik čestice. Stoga smatra da su ostvareni svi uvjeti za donošenje osporavanoga rješenja. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan.

 

              U tijeku spora održana je rasprava dana 24. studenoga 2020. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupio opunomoćenika tužiteljice, službena osoba tuženika i opunomoćenik zainteresirane osobe.

             

Opunomoćenik tužiteljice je na navedenoj raspravi pojasnio da se ovdje nije radilo o dopuni zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju prema odredbama zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09, dalje: ZUP) nego o potpuno novom zahtjevu koji je podnesen izvan zakonskog roka određenog ZPNIZ i da stoga nije bilo uvjeta za prekid predmetnog postupka uklanjanja. Pored toga dodaje da čl. 42. ZPNIZ propisuje da će se postupak prekinuti na zahtjev stranke koja je podnijela zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, a u konkretnom slučaju zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju da je podnio S. C., dok je zahtjev za prekid podnijela zainteresirana osoba, dakle ne radi se o istoj osobi.

 

              Službena osoba tuženika je na raspravi navela da građevinska inspekcija nije nadležna ispitivati osnovanost zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju već da je nadležni ured trebao odbaciti ili odbiti ovu dopunu zahtjeva ako je smatrao da za to postoje uvjeti.

 

              Opunomoćenik zainteresirane osobe naveo je kako smatra da su ovdje postojali uvjeti za prekid, a da će o dopuni zahtjeva odlučiti nadležni ured i da će ta odluka definirati daljnje postupanje građevinske inspekcije pa da je stoga ova tužba preuranjena.

 

              Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je prethodio ovom sporu te je po službenoj dužnosti pribavio spis KLASA: UP/I-361-03/18-12/76 radi uvida koji je potom dan na uvid strankama na navedenoj raspravi.

 

Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

 

Odredbama čl. 42. ZPNIZ uređen je postupak prekida postupka izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade. U st. 1. tog članka propisano da će građevinski inspektor prekinuti rješenjem postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade donesenog na temelju propisa kojima se uređuje gradnja do pravomoćnog završetka postupka za donošenje rješenja o izvedenom stanju ako je ta zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenu na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. U st. 2. istog članka propisano je da se postupak iz st. 1. tog članka prekida na zahtjev stranke uz koji je podnesen dokaz da je podnijela zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju i uvjerenja da je zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenu na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. odnosno dokaz da je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. Odredbom st. 4. istoga članka propisano je da u slučaju da je postupak iz st. 1. tog članka završen donošenjem rješenja o izvedenom stanju, građevinski inspektor će po pravomoćnosti tog rješenja obustaviti postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade. U st. 5. istoga članka propisano je da u slučaju da postupak iz st. 1. tog članka pravomoćno završi odbijanjem ili odbacivanjem zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju, građevinski inspektor će nastaviti izvršenje rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade.

             

Čl. 17. st. 2. ZPNIZ propisano je da je stranka u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju podnositelj zahtjeva za donošenje tog rješenja, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta koja neposredno graniči sa česticom zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada.

 

Čl. 32. ZPNIZ propisano je da rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena.

 

Odredbom čl. 5. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 65/17, dalje: ZID ZPNIZ) propisano je da se zahtjev za ozakonjenje podnosi najkasnije do 30. lipnja 2018. i nakon isteka tog dana ne može se više podnijeti. Navedeni ZID ZPNIZ stupio je snagu dana 15. srpnja 2017.

 

Odredbom čl. 45. st. 1. ZUP propisano je da do donošenja prvostupanjske odluke o upravnoj stvari stranka može izmijeniti svoj zahtjev ili podnijeti drugi, ako se ti zahtjevi u bitnim pretpostavkama temelje na istom činjeničnom stanju. St. 2. istoga članka propisano je da kada službena osoba utvrdi da ne postoje uvjeti za izmjenu podnesenog ili za podnošenje drugog zahtjeva donijet će rješenje kojim će odbaciti zahtjev stranke. 

 

Uvidom u spis KLASA: UP/I-361-03/18-12/76 utvrđeno je da je u tom spisu S. C. podnio dana 28. lipnja 2018. zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za zahtjevnu zgradu izgrađenu na k.č. … k.o. P. te da je potom S. C. dana 25. ožujka 2020. podnio dopunu tog zahtjeva kojim traži ozakonjenje dogradnje građevine izgrađene na k.č. … k.o. P., a koja dogradnja je izvedena na k.č. … k.o. P..

 

Dakle, iz navedenih činjenica slijedi da je S. C. pravovremeno u zakonskom roku dana 28. lipnja 2018. podnio zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za navedenu građevinu te da je potom naknadno dana 25. ožujka 2020. dopunio taj svoj zahtjev kojim je zatražio ozakonjenje potpuno druge građevine. Stoga se u konkretnom slučaju dopuna zahtjeva u bitnim pretpostavkama ne temelji na istom činjeničnom stanju (obzirom da se radi o zahtjevima koji se odnose na različite nekretnine, na različite podnositelje i vlasnike, te na ozakonjenje različitih građevina koje nisu u nikakvoj međusobnoj vezi) pa se stoga ne radi o izmjeni (dopuni) zahtjeva u smislu citiranog čl. 45. ZUP već o novom zahtjevu. Navedeni stav izražen je i u odluci Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-1710/16 od 18. siječnja 2017.

 

Međutim, za prekid postupka prema citiranom čl. 42. ZPNIZ dovoljno je da je za zgradu koja je predmetnom rješenja o uklanjanju podnesen zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju i da iz uvjerenja slijedi da je zgrada koja je predmetom ozakonjenja vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađene na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. odnosno da je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. Pri tome je irelevantno je li zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju pravodobno podnesen. Dakle, dovoljno je da je zahtjev podnesen, a tuženik ne može u ovom postupku ulaziti u ispitivanje pretpostavki za odbacivanje ili odbijanje tog zahtjeva, jer će to biti predmetom ispitivanja u postupku ozakonjenja, a ukoliko se postupak ozakonjenja okonča nepovoljno za zainteresiranu osobu tada će se nastaviti s postupkom izvršenja rješenja o uklanjanju predmetne dogradnje.

 

Kako je nesporno da je zainteresirana osoba uz zahtjev za prekid priložila ovu dokumentaciju koju propisuje citirana odredba čl. 42. st. 2. ZPNIZ to je pravilno na temelju te odredbe prekinut postupak izvršenja rješenja o uklanjanju.

 

U odnosu na navode tužiteljice da prema citiranom čl. 42. st. 2. ZPNIZ stranka koja je podnijela zahtjev za prekid postupka izvršenja rješenja o uklanjanju mora biti ista osoba koja je podnijela i zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, a u konkretnom slučaju da je zahtjev za prekid podnijela zainteresirana osoba dok je zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju podnio S. C., navodi se da je u citiranom čl. 17. st. 2. ZPNIZ propisano tko sve može biti stranka u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju pa stoga po stavu Suda sve osobe iz tog članka mogu podnositi zahtjeve koje propisuje ZPNIZ (bilo zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju bilo zahtjev za prekid postupka izvršenja rješenja o uklanjanju), odnosno nema zapreke da jedna osoba podnese zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, a da vlasnik podnese prijedlog za prekid postupka izvršenja rješenja o uklanjanju.

 

S time u vezi navodi se da iz odredbi ZPNIZ, pogotovo iz citirane odredbe čl. 17. st. 2. i čl. 32. ZPNIZ, slijedi da podnositelj zahtjeva za ozakonjenje ne mora ujedno biti i vlasnik nezakonito izgrađene zgrade čije ozakonjenje se traži, jer je naglasak stavljen na nezakonito izgrađene zgrade i njihovo ozakonjenje, dok su vlasnička prava izdvojena iz tog postupka. Stoga i po tome podnositelj zahtjeva za prekid postupka izvršenja rješenja o uklanjanju ne mora biti ista osoba koja je podnijela zahtjev za ozakonjenje već je jedino bitno da je za zgradu koja je predmetom uklanjanja podnesen zahtjev za ozakonjenje i da podnositelj zahtjeva za prekid postupka izvršenja rješenja o uklanjanju ima određeni pravni interes za prekid tog postupka, a vlasnik to svakako ima.

 

Slijedom navedenog, osporavano rješenje tuženika ocjenjeno je zakonitim pa je stoga Sud na temelju čl. 57. st. 1. ZUS odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan kako je to navedeno u točki I. izreke ove presude.

 

Odluka Suda o troškovima spora iz točke II. i III. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 79. st. 4. ZUS kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Obzirom da tužiteljica nije uspjela u ovom sporu, to je dužna snositi svoje troškove ovog spora, ali i troškove koji su u povodu ovog spora nastali zainteresiranoj osobi.

 

Trošak zainteresirane osobe sastoji se od zastupanja iste u ovom sporu putem opunomoćenika, a taj trošak sukladno odredbi čl. 79. st. 2. ZUS i Tbr. 23. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15) iznosi ukupno 5.018,10 kn (za sastav odgovora na tužbu 2.500,00 kn i za pristup opunomoćenika na raspravu održanu u ovom sporu 2.500,00 kn, sve bez PDV, te trošak poštarine za slanje odgovora na tužbu 18,10 kn kojeg je zainteresirana osoba dokazala tako što je uz troškovnik priložila potvrdu o slanju pošiljke s evidentiranim troškom poštarine). 

 

Kako se radi o opravdanim radnjama poduzetima u ovom sporu, to je Sud sukladno čl. 79. st. 1. ZUS u cijelosti priznao i dosudio taj zatraženi trošak zainteresiranoj osobi.

             

U Rijeci 1. prosinca 2020.

 

                                                                                                  Sutkinja

 

                                                                                                  Vesna Perić, v.r.