REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac Pr-676/2018

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu pojedincu u
pravnoj stvari tužiteljice A. P., iz M., OIB: …, zastupane
po punomoćniku M. K. odvjetniku u Z., protiv tuženika R. H.,
ministarstva, OIB: …, zastupanog po O. D. O. u
S., radi isplate, u prisutnosti punomoćnika tužitelja i pun. zz. tuženika prilikom zaključenja
glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 30.11. 2020.godine,

p r e s u d i o j e:

I/Nalaže se tuženiku R. H. (OIB: …), ministarstvu,
zastupanom po O.D.O. u S. da tužiteljici A. P., OIB:
… iz M., u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe na ime razlike
plaće isplati ukupan iznos od 3.377,03 Kuna bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom
tekućom na iznos od:

- 351,23 Kuna od 16.09.2015.godine pa do isplate, - 252,07 Kuna od 16.05.2016.godine pa do isplate, - 443,86 Kuna od 16.02.2017.godine pa do isplate, - 434,00 Kuna od 16.03.2017.godine pa do isplate, - 283,04 Kuna od 16.04.2017.godine pa do isplate, - 217,00 Kuna od 16.05.2017.godine pa do isplate, - 188,69 Kuna od 16.06.2017.godine pa do isplate, - 49,32 Kuna od 16.07.2017.godine pa do isplate,

- 568,33 Kuna od 16.08.2017.godine pa do isplate, - 384,94 Kuna od 16.09.2017.godine pa do isplate, - 204,57 Kuna od 16.11.2017.godine pa do isplate,

2

Pr-676/2018

po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima koja je određena
uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je prethodilo
tekućem polugodištu za 5% poena do 31.07.2015.godine, a od 01.08.2015.godine po
prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana
nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi
tekućem polugodištu uvećano za 3% poena.

II/Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužiteljice kao neosnovan, a koji se odnosi na
potraživanje zakonske zatezne kamate tekuće na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak sadržanih u bruto iznosu razlike naknade plaće kao neosnovan.

III/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici
ukupan iznos od 9.562,50 Kuna na ime troškova ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskom
zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, sve u roku od 15 dana i
pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

U tužbi predanoj ovom sudu dana 14.08.2018.godine tužiteljica navodi da je zaposlenica
tuženika, djelatnica P. C. U. S. na radnom mjestu carinika, a sve sukladno
rješenju o rasporedu na to radno mjesto. Ističe se da je u razdoblju od 20.03.2013.godine do

05.04.2018.godine tužiteljica prema utvrđenom radnom vremenu tuženika mjesečno ostvarivala
prekovremeni rad koji da joj nije plaćen i to u redovnom radu od ponedjeljka do petka duže od 8
sati, te u smjenama i turnusima i to u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebala raditi u smjeni i
u turnusu duže od 12 sati koliko je trebala raditi u turnusu jer da prekovremenim radom kad je
rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima smatra se svaki sat rada duži
od smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, te u radu na
drugi način. Tužitelj ističe da je u navedenim oblicima rada tužitelj radio tijekom mjeseca, u
drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdana i neradne dane koji da se utvrđuju
sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i radnim danima u R. H. koji su u
tjednu padali od ponedjeljka do petka. Ističe se da je odredbama važećeg Kolektivnog ugovora
za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike
i namještenike te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja određeno da se
prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od
ponedjeljka do petka smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno i svaki sat rada subotom i
nedjeljom. Nadalje, tužiteljica ističe da se prekovremenim radom kad je rad službenika i
namještenika organiziran u smjenama ili turnusu smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili
turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Naposljetku tužiteljica
ističe da prekovremeni rad kojeg je tužiteljica ostvarivala na drukčiji način jer je ostvarivala sate
rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i duži od 40 sati tjedno. Tužiteljica ujedno
ističe da je određeno da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem
mjesecu na bazi 40 satnog radnog tjedna, te mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak
radnih dana ( a u koje da ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Ističe se da
je tužiteljica ostvarivala prekovremeni rad na dane blagdane i neradne dane Uskrsa koji da su u

3

Pr-676/2018

tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji da mu nije plaćen pošto da su mu tako odrađeni sati
bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji
od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Ističe se da se tužiteljica obratila tuženiku sa
zahtjevom za mirno rješenje spora, ali da je isti odbijen.

Tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev podneskom dostavljenim na ročištu od

05.10.2020.godine tako da ista potražuje ukupan iznos od 3.377,03 Kuna bruto sa pripadajućim
zakonskim zateznim kamatama.

Tužena u odgovoru na tužbu (list 8 spisa) navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu
te predlaže odbiti tužbeni zahtjev. Ističe da zakonodavni okvir kojim se utvrđuje što čini plaću
carinskih službenika i obračun plaće čini: Kolektivni ugovor za državne službenike i
namještenike (''NN'' 104/13, 150/13, 153/13, 71/16, 123/16, 112/17 i 12/18), Zakon o radu (''NN''
149/09, 61/11, 82/12, 73/13), Zakon o radu (''NN'' 93/14, 127/17), Zakon o carinskoj službi
(''NN'' br. 68/13, 30/14, 115/16), te Zakon o državnim službenicima i namještenicima (''NN''
92/05, 140/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13,
01/15, 138/15, 61/17), te Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova za
carinske službenike (''NN'' 78/17). Ističe se da iz očitovanja ministarstva, C.U.
proizlazi da je iz dostavljenih izjava rukovoditelja službi razvidno da je
između tužiteljice i tadašnjih nadređenih rukovoditelja u spornom razdoblju postignut dogovor
prema kojem da je tužiteljica za sate u mjesecu kada je radila više od mjesečnog fonda radnih
sati koristila u narednom mjesecu na način da je radila manje od mjesečnog fonda radnih sati,
odnosno kompenzirala sate od prethodnog mjeseca pa da u tom smislu tužiteljici ne pripada
naknada na ime ostvarenog prekovremenog rada za utuženo razdoblje.

Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom očitovanja na tužiteljičin zahtjev za
mirno rješenje spora od 04.srpnja 2018.godine (list 5 spisa); zahtjeva za mirno rješenje spora od

20.03.2018.godine (list 6-7 spisa); rješenja ministarstva, P.C.U. S.
od 01.rujna 2017.godine (list 9-10 spisa); rješenja ministarstva od

27.veljače 2014.godine (list 11-12 spisa); rješenja ministarstva, C.U. od

08.srpnja 2013.godine (list 13-14 spisa); rješenja ministarstva od 01.srpnja 2012.godine
(list 15 spisa); dopisa Pomoćnika predstojnika GCU K. od 26.lipnja 2018.godine (list
16-17 spisa); dopisa I. R., GCU K. od 26.lipnja 2018.godine (list 18-19
spisa), dopisa D. T., pomoćnika pročelnika, PCU S. od 26.06.2018.godine (list 20
spisa);e-maila od 12.travnja 2017.godine (list 21 spisa); dopisa L. Š. od 26.lipnja

2018.godine (list 22 spisa); dopisa J. U. od 26.lipnja 2018.godine (list 23 spisa); dopisa
M. A. od 26.lipnja 2018.godine (list 24 spisa); obračunskih listića plaće tužiteljice i
evidencija o korištenju radnog vremena (list 25-146 spisa); izvoda iz zapisnika sa 13.sjednice
Komisije KU-a za državne službenike i namještenike
održane 29.travnja 2013.godine (list 155-157 spisa); izvoda iz zapisnika sa 2. sjednice
Zajedničke Komisije KU-a za državne službenike i
namještenike održane dana 16.12.2013.godine u ministarstvu (list 158-161 spisa); izvoda
iz zapisnika sa 4. Sjednice komisije KU-a
za državne službenike i namještenike održane dana 22.siječnja 2014.godine (list 162-164 spisa),
izvoda iz zapisnika sa 12. sjednice komisije
primjene KU-a za državne službenike i namještenike (list 165-166 spisa); izvoda iz zapisnika sa

13.sjednice komisije KU-a za državne
službenike i namještenike (list 167 spisa); izvoda iz zapisnika sa 15. sjednice Komisije
KU-a za državne službenike i namještenike održane

4

Pr-676/2018

dana 13.lipnja 2013.godine (list 168-171 spisa); nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za
financijsko-knjigovodstvene poslove D. K. (list 195-198 spisa); izvoda iz zapisnika sa

6. sjednice komisije KU-a za državne
službenike i namještenike (list 197-198 spisa); Tumačenja odredbi KU-a za državne službenike i
namještenike prema redoslijedu članaka (list 199-204 spisa); tumačenja, evidencije i prakse (list
211-228 spisa); tumačenja i prakse dostavljene uz zapisnik sa ročišta od 02.12.2019.godine;
očitovanja vještaka K. na vještvo od 19.rujna 2019.godine (list 253-256 spisa). Sudu su
dostavljeni i primjerci sudske prakse.

Tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično je osnovan.

Prvenstveno je potrebno istaći da je tužiteljica podnijela zahtjev za mirno rješenje spora
nadležnom državnom odvjetništvu dana 20.03.2018.godine (list 6-7 spisa) sa zahtjevom da joj se
isplati neplaćeni prekovremeni rad za razdoblje od 20.03.2013.godine do podnošenja tog
zahtjeva u paušalnom iznosu od 50.000,00 Kuna bruto. Iz dopisa ODO-a S. od 04.srpnja

2018.godine (list 5 spisa) proizlazi da je ODO S. odgovorilo tužiteljici na način da je istaklo
da je uvidom u relevantnu dokumentaciju utvrdilo da je između tužiteljice i nadređenih
rukovoditelja u spornom razdoblju postignut dogovor u kojem da je tužiteljica sate u mjesecu
kada je radila više od mjesečnog fonda radnih sati koristila u narednom mjesecu na način da je
radila manje od mjesečnog fonda radnih sati, odnosno da je kompenzirala sate iz prethodnog
mjeseca, a zbog čega nije udovoljeno zahtjevu tužiteljice za mirno rješenje spora, a zbog čega je
ista u skladu sa odredbom članka 186 a ZPP-a po proteku zakonskog roka za udovoljenje njenom
zahtjevu za mirno rješenje spora podnijela tužbu u predmetnoj pravnoj stvari dana

14.08.2018.godine.

Među strankama nije sporna činjenica da je tužiteljica kod tuženika obavljala u
utuženom periodu od 20.03.2013.godine do 05.04.2018.godine posao na radnom mjestu carinika
III vrste te stručnog referenta i računovodstvenog referenta, a koja činjenica proizlazi iz
pregledanih rješenja ministarstva (list 9-15 spisa).

Nije sporno ni da je tužiteljica obavljala navedene poslove carinika i referenta u turnusu
12-24, 12-48. Sporno je da li je ista u navedenom smislu ostvarila određene sate prekovremenog
rada koji joj nisu plaćeni,te u kojem iznosu, a imajući u vidu važeće odredbe Kolektivnog
ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12 i NN 112/17).

U svrhu utvrđivanja svega navedenog ovaj sud je izveo dokaz pregledom dokumentacije
u spisu te je proveden dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po vještaku D.
K..

Pravo na prekovremeni rad državnih službenika i namještenika vezano za utuženi period
je na podjednak način propisano odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i
namještenike (''NN'' 89/12), te Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN''
112/17). U navedenom smislu prema odredbi članka 44. stavka 6. KU-a za državne službenike i
namještenike (''NN'' 89/12) rad u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad
službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i
namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I smjena),
posljepodnevnom (II smjena) ili noćnom (III smjena) dijelu dana. Prema članku 44. stavku 7.
istog KU-a rad u prvoj smjeni je od 6-14 sati, u II smjeni od 14-22 sata i u trećoj smjeni od 22 do
6 sati. Nadalje temeljem članka 44.stavka 8. istog KU-a radom u turnusu smatra se rad
službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i
namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u
ciklusima 12-24-12-48. Temeljem odredbe članka 44. stavka 9. istog KU-a prekovremenim

5

Pr-676/2018

radom kad je rad službenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka smatra se
svaki sat rada duži od 8 sati dnevno kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prema odredbi
članka 44.stavka 10. istog KU-a prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika
organiziran u smjenama (dvije prve, dvije druge, dvije treće, dva dana slobodna) ili u turnusu
smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog
mjesečnog fonda radnih sati. Temeljem članka 44.stavka 11. navedenog KU-a ako je rad
službenika i namještenika organiziran na drukčiji način prekovremeni rad je svaki sat rada duži
od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno. Temeljem odredbe članka

44.stavka 12. istog KU-a redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici
trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu
pomnoži sa 8 sati. Temeljem odredbe članka 44.stavka 13. istog KU-a prekovremeni rad
ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad
ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati iz stavka 10. i 11. ovog članka
međusobno se ne isključuju. Podjednako je propisano i u odredbama članka 38.stavka 6, 7, 8, 9,
10, 11 i 12 i 13. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17).
Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za knjigovodstveno-financijske poslove
D. K. (list 195-198 spisa) proizlazi da je vještak pregledom obračunskih listića plaće
tužiteljice za razdoblje od 01.ožujka 2013.godine do 31.ožujka 2018.godine te evidencija o
radnom vremenu tužiteljice za isto razdoblje utvrdio da tužiteljici u pojedinim mjesecima
spornog razdoblja nije vršen obračun plaće za sve odrađene sate prekovremenog rada. U
navedenom smislu vještak je sukladno nalogu suda sa ročišta od 03.06.2019.godine utvrdio broj
neplaćenih sati prekovremenog rada i naknade plaće koju bi tužiteljica ostvarila po osnovi
neplaćenog prekovremenog rada u spornom razdoblju. Vještak ističe da kako bi se utvrdila visina
naknade za neplaćeni prekovremeni rad vještak je utvrdio visinu bruto satnice osnovne plaće
koja predstavlja osnovicu za obračun dodatka za prekovremeni rad. Vještak se pozvao na
odredbu članka 41. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12) po pitanju
obračuna plaće, te na odredbe članka 44.stavka 1, te članka 44.stavka 10. KU-a. Vještak nadalje
navodi da sukladno članku 44.stavku 10. KU-a prekovremenim radom kad je rad službenika i
namještenika organiziran u smjenama 2 prve, dvije druge, dvije treće i dva dana slobodna ili u
turnusu da se smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od
redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Vještak navodi da je uvidom u evidenciju o radnom
vremenu i obračunske listiće plaća utvrdio da su dodaci za rad subotom, nedjeljom i blagdanom
kao i noću uredno plaćeni, te da stoga obveza postoji samo sa osnove plaćanja prekovremenih
sati iznad mjesečnog fonda radnih sati. Vještak navodi da obračun broja neplaćenih sati
prekovremenog rada izvršen sukladno članku 44. KU-a, te da su obračun broja neplaćenih sati
prekovremenog rada i visina naknade za neplaćeni prekovremeni rad prikazani u Tablici broj 1.
koja je prilog vještačenja. U navedenom smislu vještak zaključno navodi da je iz navedenog
obračuna razvidno da tužiteljici u razdoblju od 20.03.2013.godine do 31.03.2018.godine nisu
obračunati i isplaćeni sati prekovremenog rada u ukupnom bruto iznosu od 3.377,03 Kuna ili po
mjesecima kako je to prikazano u koloni broj 15. Tablice 1. koja je prilog vještačenja. Sve
navedeno vještak Krklec je prikazao u Tablicama koje prileže vještvu.

Tužiteljica je prigovorila nalazu i mišljenju vještaka u podnesku od 14.10.2019.godine
(list 193-196 spisa) ističući da vještak nije utvrđivao koliko je po pojedinim mjesecima
tužiteljica ukupno ostvarila sati rada, te da je prema takvom utvrđenju jedino mogao utvrditi da li
je tužiteljica ostvarivala sate prekovremenog rada po pojedinim mjesecima te ih obračunati za
mjesece u kojima su odrađeni jer da je iz evidencije o korištenju radnog vremena za utuženo

6

Pr-676/2018

razdoblje vidljivo da je tuženik višak sati prenosio iz jednog mjeseca u sljedeće kalendarske
mjesece te iz jedne godine u sljedeću kalendarsku godinu, a što da je pogrešno pa da je vještak
trebao višak sati koje je tuženik prenosio od mjeseca kolovoza 2015.godine do rujna

2016.godine obračunati iskazane viškove., te tužiteljica ističe da pošto ostvarene sate
prekovremenog rada vještak nije obračunao za mjesec u kojem su ostvareni da je pogrešno
obračunao prekovremene sate po pojedinim mjesecima. Također je istaknuto da je vještak na
pogrešan način utvrđivao sate prekovremenog rada i to zbog toga što da je prilikom utvrđivanja
redovnog mjesečnog fonda radnih sati sve radne dane i dane blagdana i neradne dane koji su
padali od ponedjeljka do petka pomnožio sa 8 sati, te da je pravilno trebao samo radne dane od
ponedjeljka do petka bez blagdana i neradnih dana pomnožiti sa 8 sati. Tuženik nije prigovarao
nalazu i mišljenju vještaka D. K..

Iz pregledanog očitovanja vještaka D. K. na prigovore tužiteljice na nalaz i
mišljenje (list 253-256 spisa) proizlazi da vještak ističe da su netočni navodi punomoćnika
tužiteljice da vještak nije utvrđivao koliko je po pojedinim mjesecima tužiteljica ukupno
ostvarila sati rada, te da je jedino tako mogao utvrditi da li je tužiteljica ostvarila sate
prekovremenog rada u pojedinom mjesecu jer da je ukupan broj sati rada koje je tužiteljica
ostvarila u pojedinom mjesecu iskazan u koloni broj 11. Tablice 1. vještva. U odnosu na
primjedbu da je vještak prema evidenciji o korištenju radnog vremena trebao višak sati koje je
tuženik prenosio od mjeseca kolovoza 2015.godine do mjeseca rujna 2016.godine obračunati kao
prekovremeni rad za mjesec u kojem su isti bili ostvareni vještak ističe da je prilikom obračuna
neplaćenih prekovremenih sati rada koje je tužiteljica ostvarila iste utvrđivao za svaki pojedini
mjesec spornog razdoblja, te da su prilikom obračuna uzeti svi ostvareni sati prekovremenog
rada koji nisu plaćeni. U odnosu na primjedbu da je vještak na pogrešan način utvrđivao sate
prekovremenog rada zbog toga što da je prilikom utvrđivanja redovnog mjesečnog fonda radnih
sati sve radne dane i dane blagdana i neradne dane koji su padali od ponedjeljka od petka
pomnožio sa 8 sati vještak navodi da su ti navodi netočni budući da je broj ostvarenih
prekovremenih sati u pojedinom mjesecu računat kao razlika između broja odrađenih sati i
mjesečnog fonda radnih sati koji je iskazan u koloni broj 10. Tablice 1 (kolona 11-kolona 10
tablice), a sve sukladno odredbi članka 44.stavka 10. KU-a kako je opisano u nalazu vještačenja.
Vještak navodi da je obračun broja prekovremenih sati izvršen sukladno Tumačenju br. 2/35 sa

6.sjednice Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a za državne
službenike i namještenike. Nadalje, u odnosu na primjedbu da je vještak u pojedinim mjesecima
utuženog razdoblja tužiteljici pogrešno utvrdio sate prekovremenog rada kada je tužiteljica radila
na blagdan i kada je tuženik tužiteljici u istim mjesecima kratio radno vrijeme, a zbog čega da
tužiteljica nije ostvarila redovni mjesečni fond radnih sati, te da vještak nije sate rada ostvarene
na blagdan obračunao kao prekovremeni rad koji prelazi mjesečni fond sati vještak je istakao da
je sate prekovremenog rada obračunao sukladno članku 44.stavku 10. KU-a prema kojem
prekovremeni rad kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 druge-
2 treće-2 dana slobodna) ili u turnusu se smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa
te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Vještak ističe da sukladno
navedenom rad ostvaren na blagdan u mjesecima u kojima tužiteljica nije ostvarila broj sati rada
veći od mjesečnog fonda radnih sati ne smatra se prekovremenim radom, već da se isti uvećava
za 150% za rad blagdanom, a što da je tuženik i obračunao tužiteljici, a što da je vještak opisao u
svom nalazu i mišljenju. Vještak ističe da u situacijama kad je tužiteljica u pojedinim mjesecima
radila na blagdan, te nije ostvarila redovan mjesečan fond radnih sati da nije mogla ostvariti niti
sate prekovremenog rada budući da se isti utvrđuju na kraju mjeseca kao razlika između broja

7

Pr-676/2018

ostvarenih sati rada i mjesečnog fonda radnih sati. Zaključno vještak navodi da nije zadaća
vještaka da samoinicijativno odlučuje koje mjesečno odrađene sate rada u utuženom razdoblju
treba obračunati kao prekovremeni rad niti se smije baviti tumačenjem prava. U odnosu na
istaknutu primjedbu da je vještak trebao obračunati sve sate rada u pojedinim mjesecima u kojem
su mjesecu isti sati odrađeni i sate prekovremenog rada koji su bili duži od redovnog mjesečnog
fonda radnih sati vještak je istakao da nije samoinicijativno odlučivao koje mjesečno odrađene
sate rada u utuženom razdoblju treba obračunati kao prekovremeni rad, niti se bavio tumačenjem
prava već da se pozvao na propise temeljem kojih je obračun vršen. Isti ističe da je svom
obračunu obračunao sve sate rada koje je tužiteljica ostvarila u pojedinom mjesecu te da je broj
sati prekovremenog rada koje je tužiteljica ostvarila utvrdio kao razliku između broja odrađenih
sati i mjesečnog fonda radnih sati koji da je iskazan u koloni 10.Tablice 1 (kolona 11-kolona 10
Tablice), a sve sukladno odredbi članka 44.stavka 10.KU-a. U navedenom smislu vještak je
ostao kod svog nalaza i mišljenja.

Ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka D. K. kao i očitovanje
na prigovor tužiteljice na nalaz i mišljenje kao vjerodostojne i logične budući se zasnivaju na
nalogu ovog suda i dokumentaciji koju je tuženik dostavio u predmetni spis, posebice
obračunskim listama plaća tužiteljice i evidencijama o korištenju radnog vremena, a vještak se
očitovao o svim prigovorima tužiteljice u skladu sa dokumentacijom u spisu i relevantnim
propisima.

Među strankama u ovom postupku nije sporna činjenica da je tužiteljica u utuženom
razdoblju radila u turnusu 12-24, 12-48, a koja činjenica je razvidna i iz pregledanih evidencija o
korištenju radnog vremena tužiteljice, te iz rješenja ministarstva,
P.C.U.S. od 01.rujna 2017.godine (list 9-10 spisa); rješenja ministarstva od 27.veljače 2014.godine (list 11-12 spisa); rješenja ministarstva, C.U.
od 08.srpnja 2013.godine (list 13-14 spisa); rješenja ministarstva od 01.srpnja

2012.godine (list 15 spisa).

Temeljem odredbe članka 44.stavka 1. KU-a za državne službenike i namještenike
(''NN'' 89/12), a koja odredba odgovora onome što je propisano odredbi članka 38.stavka 1. KU-
a za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17) je propisano da je osnovna plaća umnožak
koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i
osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku godinu radnog staža.

Temeljem odredbe članka 44.stavka 1. KU-a osnovna plaća službenika i namještenika
uvećat će se za svaki sat prekovremenog rada za 50%.

Temeljem odredbe članka 44.stavka 10. KU-a,a koja odgovara onome što je propisano
odredbom članka 38.stavka 10. KU-a je propisano da se prekovremenim radom kad je rad
službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve, dvije druge, dvije treće i dva dana
slobodna) ili turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada
duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

Vještak D. K. je u svom nalazu i mišljenju utvrdio uvidom u evidencije o
radnom vremenu i obračunske listiće plaća da su tužiteljici dodaci za rad subotom, nedjeljom,
blagdanom i noću sukladno navedenim materijalnim odredbama KU-a za državne službenike i
namještenike plaćeni pa da u tom smislu postoji samo obveza tuženika s osnove plaćanja
prekovremenih sati iznad mjesečnog fonda radnih sati. Iz očitovanja vještaka K. povodom
primjedbi na njegov nalaz i mišljenje proizlazi da je vještak izračunao broj ostvarenih
prekovremenih sati u pojedinom mjesecu kao razliku između broja odrađenih sati i mjesečnog
fonda radnih sati, a što je prikazao u koloni 10. Tablice 1 sve sukladno odredbi članka 44.stavka

8

Pr-676/2018

10. KU-a te da je navedeni obračun vršen i sukladno Tumačenju broj 2/35 sa 6. sjednice
Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a za državne službenike i
namještenike. Prema tom Tumačenju (list 198 spisa), redovni mjesečni fond radnih sati su sati
koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a koji se dobije na način da se
broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih
zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži sa 8. Prema ovom tumačenju redovni mjesečni fond
radnih sati služi samo za utvrđivanje broja prekovremenih sati rada za službenike i namještenike
koji rade u turnusu (12-24, 12-48) i u smjenama (dvije prve, dvije druge, dvije treće i dva dana
slobodno). Kako nije dvojbeno da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila u turnusu vještak
Krklec je pravilno dao izračun prekovremenih radnih sati sukladno odredbi članka 44.stavka 10.
KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 89/12), a koja je odredba istovjetna odredbi
članka 38.stavka 10. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/17), te navedenom
Tumačenju Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a za državne
službenike i namještenike. U tom smislu, a pravilnom primjenom navedenih materijalnih odredbi
vještak Krklec je izračunao da tužiteljicu pripada s osnova neisplaćenih prekovremenih radnih
sati u utuženom periodu od 20.03.2013.godine do 05.04.2018.godine ukupan iznos od 3.377,03
Kuna ili po mjesecima kako je prikazao u koloni broj 15. Tablice 1. svog vještva.

Kako je tužbeni zahtjev postavljen u skladu s osnovnim nalazom i mišljenjem vještaka
D. K. koje ovaj sud smatra jasnim, potpunim i u skladu s dokumentacijom
priloženom spisu te koje je izrađeno u skladu s odredbama čl. 44. stavkom. 10. KU/13 i čl.

38.stavkom 10. KU/17, te navedenim Tumačenjem 2/35 Zajedničke komisije za tumačenje
Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike koje propisuju što se smatra
prekovremenim radom ukoliko je rad službenika i namještenika organiziran u turnusu tužbeni
zahtjev kojim tužiteljica potražuje ukupan iznos od 3.377,03 Kuna prihvaćen je u cijelosti kao
osnovan te je odlučeno kao u izreci presude.

Tužiteljici je na dosuđeni iznos valjalo priznati zateznu kamatu primjenom odredbe čl.

29.stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br.: 35/05., 41/08., 125/11.,
78/15. i 29/18., dalje ZOO). Navedena zakonska zatezna teče od dospijeća svakog pojedinačnog
mjesečnog iznosa navedenog u koloni 15. Tablice 1. nalaza i mišljenja vještaka D. K.,
a u kojoj je tablici navedena rekapitulacija obračunatih iznosa. Navedene zakonske zatezne
kamate teku od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa petnaestog dana u idućem mjesecu za
prethodni mjesec pa do isplate, a prema članku 84. stavku 3. ZR/09, odnosno 92. stavku 3.
ZR/14. Neosnovan je dio zahtjeva tužiteljice za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak, a koje su sadržane u dosuđenom bruto iznosu zatražene
razlike naknade plaće jer isti do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu pa se na te iznose
zatezne kamate ne obračunavaju, sve sukladno odredbi čl. 45. Zakona o porezu na dohodak (NN
177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 43/13, 120/13, 125/13 i 148/13) i čl. 61. Pravilnika o porezu
na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i
160/13) slijedom čega je za ovaj dio tužbenog zahtjeva odbijen, a kako je i odlučeno u točki II/
izreke ove presude.

Zbog svega navedenog, ocjenom svih dokaza u ovom postupku, a sukladno odredbi
članka 8. ZPP-a, djelomično je usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučeno kao u točkama I/ i
II/ izreke ove presude.

Što se tiče troškova ovog parničnog postupka, a obzirom da tužiteljica nije uspjela samo
sa neznatnim dijelom tužbenog zahtjeva i to dijelom koji se odnosi na kamate za iznos prireza i
poreza na dohodak, a zbog toga dijela nisu nastali posebni troškovi ovaj sud je odlučio da

9

Pr-676/2018

tuženik sukladno odredbi članka 154.stavka 3. ZPP-a naknadi tužiteljici u cijelosti parnične
troškove. U navedenom smislu tužiteljicu kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o
nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika pripadaju trošak sastava zahtjeva za mirno
rješenje spora u iznosu od 50 bodova; trošak sastava podneska od 24.04.2019.godine u iznosu od
50 bodova; trošak sastava podneska od 09.06.2019.godine u iznosu od 50 bodova, trošak sastava
podneska od 29.08.2019.godine u iznosu od 50 bodova, trošak sastava podneska od

09.10.2019.godine u iznosu od 50 bodova, trošak sastava podneska od 27.04.2020.godine u
iznosu od 50 bodova; trošak sastava podneska od 02.10.2020.godine u iznosu od 50 bodova;
trošak zastupanja na ročištu od 03.06.2019.godine u iznosu od 50 bodova; zastupanja na ročištu
od 02.prosinca 2019. u iznosu od 25 bodova (Tbr. 9 točka 2. OT-a); zastupanja na ročištu od

21.01.2020.godine u iznosu od 25 bodova (Tbr. 9 točka 2.OT-a); zastupanja na ročištu od

05.10.2020.godine u iznosu od 50 bodova, zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od
25 bodova, a što ukupno iznosi 525 bodova, te što s obzirom na vrijednost boda od 10,00 Kuna
ukupno iznosi 5.250,00 Kuna, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 1.312,50 bodova
ukupno iznosi 6.562,50 Kuna, te što uz trošak vještačenja u iznosu od 3.000,00 Kuna ukupno
iznosi 9.562,50 Kuna, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužitelju zajedno sa zatraženom
zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate te koja se
zakonska zatezna kamata obračunava sukladno odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 78/15),
a kako je i odlučeno u točki III/ izreke ove presude.

U Splitu, 30.studenog 2020.godine

S u d a c:

Eneja Stejskal Kanazir,v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka
pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski
sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno
obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena
onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno
obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena
danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- tužiteljici-po punomoćniku
- tuženiku – po ODO-Split