Baza je ažurirana 03.03.2026. zaključno sa NN 149/25 EU 2024/2679
- 1 -
Broj: Jž-681/2020
Republika Hrvatska |
|
|
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske |
Broj: Jž-681/2020 |
|
Zagreb |
|
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja ovog suda Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Anđe Ćorluka kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog D.R. kojeg brani M.L., odvjetnica u Z., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17) odlučujući o žalbi okrivljenog, podnesenoj putem braniteljice protiv presude Općinskog suda u Kutini, Stalna služba u Novskoj, broj: 14. Pp J-42/2020-31 od 6. ožujka 2020., na sjednici vijeća održanoj 30. studenog 2020.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okrivljenog D.R. te ukida pobijana presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
Prvostupanjskom presudom okrivljeni D.R. proglašen je krivim zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci pobijane presude te je okrivljeniku temeljem istog propisa, izrečena novčana kazna u iznosu od 1.000,00 kuna, time da ukoliko okrivljenik u roku od mjesec dana od pravomoćnosti presude, plati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cjelini.
Istom presudom je određeno da je okrivljeni D.R. dužan naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 150,00 kuna te trošak svjedoka u iznosu od 100,00 kuna, što ukupno iznosi 250,00 kuna troškova.
Protiv te presude okrivljeni D.R. je pravodobno putem braniteljice podnio žalbu iz svih žalbenih razloga, navodeći da prvostupanjski sud u ponovljenom postupku nije postupio po uputama višeg suda i razriješio bitnu okolnost - je li okrivljenik, i sam koristeći kuću, a koju koristi i njegova bivša supruga, zatvorio dovod vode i struje te ispustio vodu, što inače čini vikendom kada bivša supruga odlazi kod svoje majke, kao niti to da li te radnje čine zakonsko obilježje prekršaja ili je to bivša supruga mogla sama otkloniti povratkom u kuću te je li sve otklonjeno od strane samog okrivljenika, zatim da zbog toga što je kuća u isključivom vlasništvu okrivljenika, navedene radnje okrivljenika ne mogu se okvalificirati kao prekršaj ekonomskog nasilja u obitelji. U žalbi ističe i da je sud temeljio presudu na temelju fotografija koje je bivša supruga okrivljenika, žrtva, ispitana kao svjedokinja, dostavila u spis, iako ona kao žrtva nema pravo predlagati dokaze jer nije nastupila u postupku kao oštećenica pa se na tim dokazima ne može temeljiti presuda. Zbog iznesenog predlaže preinačiti presudu i osloboditi okrivljenog od optužbe, a podredno, ukinuti pobijanu presudu i vratiti predmet na ponovno suđenje i odluku.
Žalba je osnovana.
Rješavajući o žalbi, ovaj sud je ispitao pobijanu presudu u smislu navoda žalbe i odredbe čl. 202. st. 1. PZ-a te utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 10. i toč. 11. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18, dalje u tekstu: PZ), a na koje povrede ukazuje žalitelj.
Ispravno žalitelj ističe da iz radnji opisanih u činjeničnom opisu prekršaja navedenih u izreci nije jasno koje zakonsko obilježje prekršaja nasilja u obitelji je okrivljenik ostvario svojim ponašanjem. Naime u samoj izreci je navedeno da je okrivljenik „…bivšoj supruzi u zajedničkoj obiteljskoj kući u kojoj oboje povremeno borave zatvorio dovod vode i struje te ispustio vodu iz sistema za grijanje u kući, čime joj je uskratio sredstva za održavanje kućanstva i normalnog života“, dok je u zakonskom opisu navedeno da je time počinio ekonomsko nasilje u obitelji „zabranjujući i onemogućavajući korištenje zajedničke imovine“. Međutim, opisano ponašanje po stavu ovog suda, ne predstavlja „uskraćivanje sredstava za održavanje kućanstva i normalnog života“ u smislu čl. 10. toč. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, budući da se pod „sredstvima“ smatraju financijska sredstva i slični prihodi koji služe za održavanje zajedničkog kućanstva. Obzirom da je u obrazloženju presude naveden zaključak suda da je okrivljenik opisanim ponašanjem bivšu suprugu „vidno onemogućavao u korištenju zajedničke imovine“, dakle, drugačije činjenično utvrđenje nego što je to u izreci, time je izreka proturječna i sama sebi i razlozima presude te je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. PZ-a.
Ispravno žalitelj ističe i da je prvostupanjska presuda temeljena na dokazima na kojem se ne može temeljiti, odnosno, na fotografijama koje je bivša supruga, žrtva nasilja, predala u spis, budući da ona kao žrtva nasilja, koja nema procesnu poziciju oštećenice, nije na to imala pravo. Naime, odredba čl. 82. st. 3. PZ-a, upućuje na svrsishodnu supsidijarnu primjenu Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka i Rješenje USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17.; dalje ZKP/08), ako PZ ne sadrži odredbe o pojedinim pitanjima postupka. Budući da odredbe PZ-a ne poznaju procesnu ulogu žrtve, trebalo je svrhovito primijeniti odredbe ZKP/08. Odredba čl. 43. st. 1. toč. 8. ZKP/08 propisuje pravo žrtve na sudjelovanju u postupku kao oštećenika. Međutim, st. 4. i 6. istog čl., obvezuje sud da o tome obavijesti žrtvu na njoj razumljiv način, a u zapisnik unese njenu izjavu želi li sudjelovati u postupku u svojstvu oštećenika. Prema čl. 51. st. 1. toč. 4. ZKP/08, oštećenik ima pravo predlagati dokaze. Slijedom iznesenog, a budući da žrtva nasilja I.K.R. nije obaviještena o tome može da može sudjelovati u postupku kao oštećenica, u konkretnom postupku žrtva nije imala pravo predlagati dokaze, odnosno, dostaviti u spis fotografije u koje je prvostupanjski sud izvršio uvid i analizirao ih, te sukladno čl. 90. st. 2. PZ-a, sud nije mogao temeljiti presudu na dokazu pribavljenom povredom odredaba prekršajnog postupka, čime je počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 10 PZ-a.
Obzirom na navedeno, trebalo je ukinuti pobijanu presudu i dostaviti predmet na ponovno suđenje u kojem će sud prvog stupnja provesti sve već provedene dokaze (izuzev onih na čiju je nezakonitost ukazano ovim rješenjem), po potrebi i druge, otkloniti istaknute bitne povrede prekršajnog postupka te pravilnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
Slijedom iznesenog, temeljem čl. 206. st. 1. PZ-a, odlučeno je kao u izreci.
Zagrebu, 30. studenog 2020.
Zapisničarka: Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r. Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Kutini, Stalna služba u Novskoj u 6 otpravaka: za spis, okrivljenika, braniteljicu, žrtvu i tužitelja.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.