- 1 -              III Kr 69/2020-3

 

 

 

 

 

Broj: III Kr 69/2020-3

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

P R E S U D A

 

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća te Dražena Tripala i Žarka Dundovića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenog A. S., zbog kaznenog djela iz članka 158. stavka 1. Kaznenog zakona (,,Narodne novine“ broj 125/11. i 144/12. - dalje: KZ/11.), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici od 15. ožujka 2019. broj Kzd-15/2019-4 i presuda Županijskog suda u Splitu od 8. kolovoza 2019. broj Kžzd-42/2019-7, u sjednici održanoj 27. studenog 2020.

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

 

Odbija se kao neosnovan zahtjev osuđenog A. S. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude.

 

 

 

Obrazloženje

 

 

Pravomoćnom presudom koju čine presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici od 15. ožujka 2019. broj Kzd-15/2019-4 i presuda Županijskog suda u Splitu od 8. kolovoza 2019. broj Kžzd-42/2019-7 A. S. osuđen je zbog počinjenja kaznenog djela spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina iz članka 158. stavka 1. KZ/11. na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine, te mu je, na temelju članka 57. KZ/11., izrečena djelomična uvjetna osuda kojom je određeno da se od kazne na koju je osuđen izvršava kazna od jedne godine, a da se dio kazne od jedne godine neće izvršiti ukoliko u roku od pet godina od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo, pri čemu se vrijeme provedeno na izdržavanju kazne ne uračunava u vrijeme provjeravanja.

 

Protiv te presude osuđeni A. S. je po branitelju, odvjetniku V. B., podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude zbog ,,povreda kaznenog zakona i kršenja temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom RH“. Predlaže Vrhovnom sudu Republike Hrvatske da ,,ukine nezakonitu presudu Općinskog sud au Velikoj Gorici broj : Kzd-15/2019-4 od 15.03.2019. i presudu žalbenog Županijskog suda u Splitu broj: Kžzd-42/2019-7 od 8.08.2019. i predmet vrati radi ponovnog suđenja“. Ujedno, predlaže donošenje rješenja o odgodi izvršenja pobijane pravomoćne presude do odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske u povodu zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude.

 

Postupajući u skladu s člankom 518. stavkom 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.), prvostupanjski je sud dostavio primjerak zahtjeva sa spisom Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, koje je pisanim podneskom od 14. kolovoza 2019. broj KR-I-DO-148/2019 podnijelo odgovor s izraženim mišljenjem da je podneseni zahtjev neosnovan, a taj odgovor dostavljen je na znanje osuđeniku i branitelju osuđenika.

 

Zahtjev nije osnovan.

 

Osuđeni A. S. u zahtjevu navodi da ga podnosi na temelju odredbe članka 515. stavka 1. i članka 517. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ZKP/08. i to zbog ,,povreda kaznenog zakona na štetu osuđenika prema odredbi članka 469. st. 1. toč. 1. ZKP-a, povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st.1. toč. 1. ZKP-a i povreda prava okrivljenika na obranu u istrazi, na raspravi i u žalbenom postupku“.

 

U odnosu na zahtjevom istaknutu povredu kaznenog zakona na štetu osuđenika, podnositelj zahtjeva upire da u provedenom kaznenom postupku, osim iskaza svjedoka po čuvenju i dvojbenog iskaza oštećenice, nije proveden niti jedan relevantan dokaz o spolnom općenju osuđenika s oštećenicom prije njezine navršene petnaeste godine, slijedom čega da nije nedvojbeno utvrđeno da je počinio kazneno djelo iz članka 158. stavka 1. KZ/11.

 

Tako koncipiranom i obrazloženom navodnom povredom kaznenog zakona osuđenik zapravo pobija pravilnost činjeničnog stanja utvrđenog pravomoćnom presudom, a to nije osnova iz članka 517. ZKP/08. zbog kojeg se ovaj izvanredni pravni lijek može podnijeti.

 

Nadalje, zahtjevom istaknutu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 1. ZKP/08., osuđenik nalazi u nepropisnom sastavu suda jer je prvostupanjsku presudu umjesto tročlanog vijeća donio sudac pojedinac. Međutim, pored toga što iz zapisnika s rasprave provedene 12. ožujka 2019. jasno proizlazi da su se stranke prije početka rasprave, u skladu s odredbom članka 19.b stavka 4. ZKP/08., suglasile da raspravu u predmetnom kaznenom postupku provede predsjednik vijeća kao sudac pojedinac, treba naglasiti da osuđenik ovu povredu nije isticao u žalbi protiv prvostupanjske presude. Stoga, s obzirom na to da se povrede iz članka 517. stavka 1. točaka 2. i 3. ZKP/08., u skladu s odredbom članka 517. stavka 2. ZKP/08., mogu isticati samo ako su bile istaknute u žalbi protiv prvostupanjske presude ili su počinjene u drugostupanjskom postupku, a to ovdje nije slučaj, zahtjevom istaknuta povreda procesnog zakona ne može biti predmetom ispitivanja ovog izvanrednog pravnog lijeka.

 

Povredu prava okrivljenika na obranu ,,u istrazi, na raspravi i u žalbenom postupku“ u skladu s odredbom članka 517. stavka 1. točkom 3. ZKP/08. podnositelj zahtjeva nalazi u tome što su osuđenik i njegov branitelj onemogućeni u njihovom pravu na postavljanje pitanja oštećenici. Naime, osuđenik smatra da je, s obzirom na to da je oštećenica ispitana samo na istražnom ročištu kada je osuđeniku, koji tada nije angažirao branitelja te je izabrao da se brani sam, uskraćeno pravo na postavljanje pitanja oštećenici, a taj je iskaz oštećenice pročitan na raspravi te je reproducirana snimka njezinog ispitivanja, prvostupanjski sud na taj način grubo povrijedio odredbu članka 450. stavaka 1. i 2. ZKP/08. kojom je propisano da sud presudu temelji samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na raspravi.

 

Međutim, drugostupanjski se sud u obrazloženju svoje odluke vrlo detaljno očitovao na takve prigovore osuđenika iznesene u žalbi podnesenoj protiv prvostupanjske presude navodeći da se pregledom audio-video snimke ispitivanja oštećenice provedenog u cijelosti u skladu s odredbom članka 292. stavaka 1. ZKP/08. te odredbom članka 115. stavkom 2 . Zakona o sudovima za mladež (,,Narodne novine“ broj 84/11., 143/12., 148/13. i 56/15.) jasno čuje da je istražna sutkinja upitala osuđenika ima li pitanja za oštećenicu, na što je on odgovorio da nema, slijedom čega, imajući na umu i to da osuđenik kao ni njegov branitelj na raspravi nisu predlagali neposredno ispitivanje oštećenice, nije došlo do povrede prava na obranu na raspravi, a niti u žalbenom postupku.

 

U odnosu na daljnje tvrdnje podnositelja zahtjeva da je povreda prava na obranu ostvarena i time što osuđenik nije pozvan na sjednicu optužnog vijeća 2. veljače 2016. kada se odlučivalo o potvrđivanju optužnice, iz kojeg razloga nije dao odgovor na optužnicu niti mu je postavljen branitelj po službenoj dužnosti, treba naglasiti da se povreda okrivljenika na obranu iz članka 517. stavka 1. točke 3. ZKP/08. može isticati samo ako je ostvarena na raspravi ili u žalbenom postupku, te je, u skladu s odredbom članka 517. stavka 2. ZKP/08., bila istaknuta u žalbi protiv prvostupanjske presude ili počinjena u drugostupanjskom postupku. Budući da se ovdje ne radi o takvim situacijama, zahtjev osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude niti u ovom dijelu nije osnovan.

 

Osuđenik zahtjevom upire i na ,,ostale povrede u postupku od strane sudova na štetu osuđenika, a koje ukazuju na pristrano i nepošteno suđenje“. Tako ističe da iz drugostupanjske presude Županijskog suda u Splitu nije razvidno na temelju čije odluke je u žalbenom postupku tom sudu, u smislu odredbe članka 27. ZKP/08., prenesena teritorijalna nadležnost Županijskog suda u Velikoj Gorici. Međutim, osuđeniku se ukazuje da je člankom 3. stavkom 1. Zakona o područjima i sjedištima sudova (,,Narodne novine“ broj 67/18.) propisano da se za odlučivanje o žalbama protiv presuda svih općinskih sudova u kaznenim predmetima određuje svaki županijski sud, osim ako posebnim zakonom nije drukčije propisano, dok je odredbom članka 5. istog Zakona određeno da će se predmeti iz članaka 3. i 4. tog Zakona županijskim sudovima dodjeljivati u rad elektroničkom nasumičnom dodjelom, primjenom odgovarajućeg algoritma, sukladno odredbama pravilnika kojim se uređuje rad u informacijskom sustavu u uporabi na sudu, a očigledno je da je, upravo primjenom ovih pravila, određena i drugostupanjska nadležnost Županijskog suda u Splitu.

 

Vezano uz ostale tvrdnje iz zahtjeva kojima osuđenik ističe da njegovi osobni podaci navedeni u izreci prvostupanjske presude ne odgovaraju podacima iz optužnice, treba napomenuti da, iako je u navedenom osuđenik u pravu, time nije doveden u sumnju identitet osuđenika pa podnositelj zahtjeva može, u skladu s odredbom članka 462. ZKP/08., u tom pravcu od prvostupanjskog suda zahtijevati ispravak pravomoćne presude.

 

 

 

 

Slijedom svega navedenog, na temelju članka 519. u vezi s člankom 512. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

Zagreb, 27. studenog 2020.

 

 

Predsjednica vijeća:

Vesna Vrbetić, v. r.