1              Poslovni broj: Gž-370/2019-2

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž-370/2019-2

 

 

R E P U B L I K A H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Andrei Boras-Ivanišević, u pravnoj stvari tužitelja N. K. iz S., OIB: …, zastupanog po punomoćniku R. B., odvjetniku u Z., protiv tuženika Z. h. d.o.o. iz Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku T. R., odvjetniku u Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem: Pn-127/15-38 od 24. listopada 2018, 27. studenog 2020.,

 

 

r i j e š i o j e

 

Ukida se presuda u dijelu točke I. kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja te odlučeno o troškovima postupka ( III. izreke) i u tom dijelu predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupka i odlučivanje.

 

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku Z. h. d.o.o. iz Z., OIB: …, isplatiti tužitelju N. K. iz S., OIB: …, iznos od 14.116,00 kn, sa zateznom kamatom i po stupi pobliže navedenoj pod točkom I. izreke.

 

U odluci pod točkom II. izreke odbijen je tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 4.284,00 kn dok je u odluci pod točkom III. izreke naloženo tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 1.823,83 kn, u roku od 15 dana.

 

Pravovremeno izjavljenom žalbom tuženik pobija navedenu presudu u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev te odlučeno o troškovima postupka iz svih žalbenih razloga iz članka 353 stavka 1. točke 1.-3 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP) s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači shodno navodima žalbe, podredno ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

 

Na žalbu nije odgovoreno.

 

Žalba je osnovana.

 

Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete kao posljedice ozljeđivanja prilikom pada na stepenicama stambene zgrada anagrafske oznake u S., u kojoj živi temeljem ugovora o najmu stana s G. Z. kao vlasnikom predmetnog stana.

 

Prvostupanjski sud je po provedenom dokaznom postupku djelomično prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja držeći utvrđenim kako je tužitelj odnosno prigode zadobio ozljede uslijed pada na napukloj stepenici na stepeništu predmetne stambene zgrade, pozivajući se na primjenu odredaba članka 85. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15, dalje u tekstu: ZV) o upravljanju suvlasničkom stvari, prema kojoj cijelom nekretninom na kojoj je na jednom ili više suvlasničkih dijelova osnovano vlasništvo određenog posebnog dijela upravljaju suvlasnici po općim pravilima o upravljanju suvlasničkom stvari, smatrajući kako se u konkretnom slučaju radi o solidarnoj obvezi tuženika kao jednog od suvlasnika predmetne zgrade koji su dužni održavati zgradu.

 

Visinu pak pretrpljene štete sud prvog stupnja je utvrdio osnovom provedenog dokaza medicinskim vještačenjem po vještacima medicinske struke priznajući tužitelju neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti, pozivom na odredbu članka 19. stavka 2. i članka 1100., u svezi članka 1046. („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje u tekstu: ZOO), te imovinsku sukladno odredbi članka 1095. stavka 1. ZOO-a.

 

Ispitujući pobijanu presudu u okviru odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a odlučeno je kao u izreci iz razloga kako slijedi.

 

Tužitelj smatra da u ovoj konkretnoj situaciji predmetne stepenica predstavlja opasnu stvar, pa da sukladno odredbi članka 164. ZOO-a, tuženik kao suvlasnik predmetne zgrade odgovara za štetu nastalu tužitelju

 

Sud prvog stupnja je pravilno zaključio da oštećena stepenica predstavlja opasnu stvar, budući da ugrožava sve koji se kreću stepeništem zgrade, te da bi za štetu koju je tužitelj pretrpio padom na oštećenoj stepenici bili odgovorni imatelji opasne stvari -vlasnici, odnosno suvlasnici te zgrade, a sukladno članka 1063. stavka 1. ZOO.

 

Naime, već sama starost stepeništa koje je bi bilo neadekvatno održavano te zahtijevalo popravak, moglo bi predstavljati opasnu stvar jer ugrožava sve koji se kreću istim, te bi vlasnici bili odgovorni tužitelju za nastalu štetu (članak 1064. ZOO-a).

 

U konkretnom slučaju se radi o odgovornosti vlasnika opasne stvari odnosno odgovornosti za štetu proisteklu na zajedničkim dijelovima predmetne stambene zgrade za koju odgovornost snose vlasnici u smislu odredbe članka 1064. ZOO-a bez obzira na krivnju i koje se mogu osloboditi pod pretpostavkama propisanim odredbom članka 1067. ZOO-a.

 

Pri tome je, međutim, za ukazati i na obvezu korištenja rukohvata prilikom korištenja stepenica, što je u konkretnom slučaju očito izostalo jer sam tužitelj u svom iskazu objašnjava kako je odnosne prigode nosio vrećice u obje ruke, što sud prvog stupnja nije cijenio prilikom utvrđivanja postojanja doprinosa na strani tužitelja, a na što je žalitelj ukazivao tijekom postupka (članak 1067. stavak 3. ZOO-a).

 

Naime, ograda u stubištima te visina ograde određena je posebnim državnim standardima, trebala bi osigurati praktičnost i sigurnost tijekom kretanja, što posljedično ukazuje na dužnost korištenja rukohvata prilikom penjanja stepenicama u stubištu zgrade.

 

S druge strane vlasnici se ne mogu osloboditi odgovornosti činjenicom što su dužnost održavanja zgrade ugovorom prenijeli na upravitelja. Naime, sukladno članku 385. stavku 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje u tekstu: ZV), upravitelj zgrade ima sve ovlasti upravitelja nekretninom, propisano odredbama ove glave Zakona. Upravitelj upravlja nekretninom u ime i za račun suvlasnika u granicama ovlasti utvrđenih ugovorom (članak 93. i članak 378. stavak 3. ZV-a). Odredbom članka 379. stavka 1. ZV-a propisane su upraviteljeve dužnosti i ovlasti, a odredbom st. 3. tog članka, je propisano da upravitelj koji postupa suprotno obvezama iz stavka 1. dužan je naknaditi štetu suvlasnicima koja nastane radi njegove nemarnosti ili propusta, pa neosnovano žalitelj prigovara da on odgovara na temelju te odredbe i za štetu koja nastane trećim osobama, zbog propuštanja upravitelja da održava zajedničke dijelove nekretnine.

 

No, osnovani su navodi žalbe da su vlasnici posebnih dijelova za štetu nastalu na zajedničkim dijelovima nekretnine, što u smislu članka 67. stavka 6. ZV-a predstavlja stepenište zgrade sagrađene na predmetnoj nekretnine, nužni ali i jedinstveni suparničari u smislu članka 201. ZPP-a, jer se spor može riješiti samo na isti način i u odnosu na sve upisane suvlasnike predmetne nekretnine.

 

Sukladno odredbi članka 90 stavka 1 i 4 ZV -a, po ocjeni ovoga suda za štetu nastalu zbog neodržavanja zajedničkih dijelova tužitelju pripada pravo na naknadu iz sredstava pričuve. Naime, prema odredbi članka 90 stavka 1. ZV, pričuva je namjenski vezana zajednička imovina svih koji su suvlasnici nekretnine, namijenjena za pokriće troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova. Temeljem navedene odredbe pričuva je zajedničko nepodijeljeno vlasništvo svih suvlasnika zgrade po udjelima koji nisu određeni, ali su odredivi (članak 57. ZV-a), a za troškove i terete koji se odnose na zajedničku stvar, zajedničari odgovaraju solidarno.

 

U konkretnom slučaju radi se o nužnim i jedinstvenim suparničarima koje postoji kada se prema zakonu ili zbog prirode materijalno-pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima. Razlikuju se dvije vrste nužnog suparničarstva: jedinstveno i nužno suparničarstvo u užem smislu Jedinstveno suparničarstvo postoji u onim situacijama u kojima se sporni odnos može riješiti samo na jedinstven način prema svim suparničarima. Odluka koju sud donosi svojom pravosnažnošću djeluje i prema subjektima spornog materijalno-pravnog odnosa koji nisu učestvovali u parnici. Međutim, nužno suparničarstvo u užem smislu postoji u onim situacijama u kojima se sporni odnos ne samo da mora riješiti na isti način prema svim subjektima spornog odnosa, nego u parnici nužno moraju učestvovati svi učesnici spornog odnosa.

 

Utoliko s pravom žalitelj ukazuje na nepotpunu pasivnu legitimaciju u odnosu na tužbeni zahtjev tužitelja budući tužitelj nije ovlašten zahtijevati naknadu štete u odnosu na jednog od upisanih vlasnika posebnih dijelova predmetne zgrade za štetu nastalu stanjem na zajedničkim dijelovima nekretnine jer pasivno legitimirani u postupku naknade štete trećim osobama nastale na zajedničkim dijelovima nekretnine odgovaraju svi suvlasnici kao nužni i jedinstveni suparničari.

 

U navedenom sud je bio dužan pozvati tužitelja na uređenje tužbe sukladno odredbi članka 109. stavka 1. ZPP-a točnim označavanjem svih vlasnika, odnosno suvlasnika predmetne nekretnine jer je pretpostavka za traženjem konkretne pravne zaštite uredna tužba, što je u konkretnom slučaju izostalo.

 

I u odnosu na posljedice zadobivene u predmetnom štetnom događaju činjenično stanje u postupku je ostalo nepotpuno utvrđeno na što s pravom žalitelj ukazuje u žalbenim navodima.

 

Naime, iz kazivanja tužitelja te dostavljene medicinske dokumentacije proizlazi kako je tužitelj nakon pada u predmetnoj zgradi od … ponovno zadobio ozljedu iste ruke 21.1.2012. prilikom prosvjeda na Trgu ... na kojem je bio i organizator i u kojem je sudjelovao pa je u navedenim okolnostima sud bio dužan utvrditi posljedice koje su proizašle iz predmetnog štetnog događaja u odnosu na kasnije ozljede.

 

Zbog pogrešnog pravnog stava sud nije utvrđivao navedene činjenice odlučene za ocjenu osnovanosti zahtjeva pa je utoliko je i činjenično stanje odlučno za ocjenu osnovanosti zahtjeva tužitelja u postupku ostalo nepotpuno utvrđeno jer prvostupanjski sud nije pravilno I potpuno utvrdio činjenično stanje bitno za predmet spora u smislu odredbi članka 355. i 356. ZPP-a.

 

Stoga je uvažavanjem žalbe tuženika pobijanu presudu suda prvog stupnja na temelju odredbe članka 369. stavka 1. i članka 370. ZPP-a valjalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.

 

U nastavku postupka sud će sukladno iznesenim primjedbama i uputama utvrditi relevantno činjenično stanje odlučno za ocjenu osnovanosti zahtjeva tužiteljem, u okviru dokaznih prijedloga stranaka te će valjanom ocjenom svih izvedenih dokaza kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a, uz pravilnu primjenu materijalnog prava, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu tužitelja s time da će prethodno postupiti sukladno odredbi članka 109 stavka 1 ZPP-a te tužitelja pozvati na uređenje tužbe kako je to naprijed izloženo.

 

U Splitu 27. studenog 2020.