- 1 -

 

Broj:Jž-634/2020

 

                                         

 

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

 

R J E Š E NJ E

 

              Visoki prekršajni sud  Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca:

Siniše Senjanovića predsjednika vijeća, te Renate Popović i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenog I.J. i dr. zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17), rješavajući o žalbi drugookrivljene L.J., podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Gospiću od 11. studenoga 2019., broj: 2. Pp J-468/2019, na sjednici vijeća održanoj dana 26. studenoga 2020.

 

 

  r i j e š i o  j e:

             

I              Povodom žalbe drugookrivljene L.J., a po službenoj dužnosti ukida se prvostupanjska presuda u cijelosti i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

 

II              Uslijed odluke pod I žalba drugookrivlje L.J. je bespredmetna.

 

 

O b  r  a  z  l  o  ž  e  n  j  e

 

              Presudom Općinskog suda u Gospiću od 11. studenoga 2019., broj: 2. Pp J-468/2019, prvookrivljeni I.J. i drugookrivljena L.J.proglašeni su krivima zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci, te im je izrečena uvjetna osuda na kaznu zatvora u trajanju od 30 dana svakom, s tim da se kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenici u roku od 6 mjeseci ne počine jedan ili više prekršaja za koji im je izrečena kazna zatvora.

 

Nadalje, okrivljenici su dužni platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 150,00 kuna svaki.

 

Protiv prvostupanjske presude drugookrivljena L.J. je pravodobno podnijela žalbu zbog svih zakonom predviđenih razloga. Ističe da je u konkretnom predmetu žrtva jer ju je pretukao njezin zet i da se stoga protiv nje kao okrivljenice ne može voditi ovaj prekršajni postupak, zbog zabrane suđenja dva puta o istom.

 

Žaliteljica predlaže da ju se oslobodi optužbe.

 

Žalba je bespredmetna.

             

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te je po službenoj dužnosti utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 10. Prekršajnog zakona, jer se presuda temelji na nezakonitom dokazu.

 

Naime, kako to proizlazi iz obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski je sud odluku o krivnji okrivljenika donio, između ostalog na temelju njihovih obrana (list 24-25 spisa), iako je prvostupanjski sud propustio valjano upozoriti okrivljenike o pravu na branitelja.

 

Odredbom članka 172. stavka 2. i 4. Prekršajnog zakona propisano je:

(2) Kada se okrivljenik prvi put ispituje zbog prekršaja za koji je alternativno propisana kazna zatvora ili kada je u smislu članka 134. ovoga Zakona uhićen i doveden pred sud, sudac ga je dužan upozoriti o pravu na branitelja. Ako se okrivljenik očituje da želi branitelja, zastat će se s ispitivanjem najviše do dva sata u kojem vremenu će se na odgovarajući način omogućiti okrivljeniku da si uzme branitelja ili da ga izabere s liste dežurnih odvjetnika. Ako u tom vremenu okrivljenik ne uzme branitelja ili branitelj kojeg je uzeo ili izabrao u tom vremenu ne dođe, sud može ispitati okrivljenika i bez nazočnosti branitelja. Očitovanje okrivljenika o branitelju unijeti će se u zapisnik.

(4) Ako je postupljeno protivno stavku 2. i 3. ovoga članka, na iskazu okrivljenika ne može se utemeljiti osuđujuća presuda.

 

Kako međutim, iz zapisnika o glavnoj raspravi od 7. studenoga 2019., , ne proizlazi da su prvookrivljeni I.J. i drugookrivljena L.J. dali očitovanje o tome hoće li se braniti sa ili bez branitelja,  na takvom se iskazu se ne može utemeljiti osuđujuća presuda.

 

              Člankom 90. Prekršajnog zakona propisano je da se sudske odluke ne mogu utemeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit način (nezakonitim dokazima), a da su nezakoniti dokazi oni koji su pribavljeni kršenjem Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava, između ostalog, obrane.

 

Slijedom navedenog, kako prvostupanjski sud temelji svoju odluku o krivnji i na obrani okrivljenika iako je postupljeno protivno članku 172. stavku 2. Prekršajnog zakona kako to proizlazi iz stanja spisa, a na kojem se osuđujuća presuda ne smije temeljiti,  trebalo je po službenoj dužnosti ukinuti pobijanu presuda  i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.

 

Kako je u povodu žalbe drugookrivljene L.J. utvrđeno da razlozi zbog kojih pobijanu presudu treba preinačiti postoje i u odnosu na prvookrivljenog I.J., to je primjenom načela beneficium cohaesionis na temelju članka 202. stavka 6. Prekršajnog zakona, po službenoj dužnosti, kao da takva žalba postoji, pobijana presuda preinačena  u cjelini, i u odnosu na prvookrivljenog Ivana Jamičića.  

 

              U ponovnom postupku prvostupanjski će sud, cijeneći razloge ovog rješenja, posebnim rješenjem izdvojiti iz spisa nezakonite dokaze, ponovno nakon valjanih upozorenja ispitati okrivljenike, provesti će već provedene dokaze na zakoniti način, po potrebi će provesti i druge dokaze, a nakon toga ocjenom svih u postupku zakonito izvedenih dokaza i svih odlučnih činjenica, donijeti novu, zakonitu valjano obrazloženu odluku.

 

 

                                   U Zagrebu, 26. studenoga 2020.

 

 

ZAPISNIČARKA :                                                                   PREDSJEDNIK VIJEĆA:

                                                                                                            

Koraljka Polak Medaković, v. r.                                                      Siniša Senjanović, v.r.

 

 

Rješenje se dostavlja  Općinskom sudu u Gospiću u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, nadležni centar za socijalnu skrb i tužitelja.