Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Broj: Kž-282/2018

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sonje Brešković Balent kao predsjednice vijeća te Vladimira Vinje i Mirjane Rigljan kao članova vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog Z. B., zbog kaznenog djela utaje poreza ili carine i dr., iz članka 256. stavak 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17 – u daljnjem tekstu: KZ/11) i dr., odlučujući o žalbi koju je Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 25. siječnja 2018. broj: Ko-1638/2013, u sjednici vijeća koja je bila održana 27. ožujka 2018.

 

r i j e š i o   j e

 

              Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se rješenje suda prvoga stupnja.

 

Obrazloženje

 

              Općinski kazneni sud u Zagrebu donio je uvodno naznačeno prvostupanjsko rješenje kojim je s jedne strane, pozivom na odredbe članka 380. stavak 1. točka 2. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17 – u daljnjem tekstu: ZKP/08) i članka 452. točka 6. istog Zakona, obustavio kazneni postupak protiv okrivljenog Z. B., a koji se postupak vodi po optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu od 6. kolovoza 2013. broj: K-DO-210/2009. zbog kaznenih djela utaje poreza ili carine i dr., iz članka 256. stavak 1. KZ/11 i dr.

 

Osim toga, odlučeno je da oštećenik – ODO GUO Zagreb – svoj imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici te da troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

 

Prva se odluka bazira na odredbi članka 158. stavak 3. ZKP/08, a druga na onoj iz članka 149. stavak 1. toga Zakona.

              Protiv ovog rješenja žali se Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu.

 

U žalbi se ne navodi izrijekom zbog koje se žalbene osnove žalba podnosi, ali je iz smisla i navoda te žalbe moguće zaključiti da se radi o žalbenoj osnovi pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Žalitelj predlaže da se prvostupanjsko rješenje ukine.

 

              Prije održavanja sjednice vijeća ovog suda drugog stupnja spis predmeta bio je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, kako to nalaže odredba članka 474. stavak 1. ZKP/08.

 

              Žalba je osnovana.

 

              Ispravno se tvrdi u žalbi državnog odvjetnika kako je prvostupanjski sud na pogrešan način primijenio one zakonske odredbe na koje se poziva u izreci svojeg rješenja (u točki 1.), odn. kad zaključuje da se konkretna situacija u kojoj se je taj sud našao može podvesti pod razloge za obustavu kaznenog postupka protiv okrivljenika.

 

              Postupovni zakon koji se primjenjuje u ovom slučaju (ZKP/08) ne predviđa niti u jednoj svojoj odredbi mogućnost da sud presudom odbije optužbu ili pak da rješenjem (izvan rasprave) obustavi postupak koji se vodi protiv okrivljenika koji je nakon počinjenja djela obolio (odn. postao procesno nesposoban).

 

              Zakonski izričaj "druge okolnosti koje isključuju kazneni progon" iz odredbe članka 452. točka 6. ZKP/08, tj. odredbe u kojoj se navode razlozi za donošenje odbijajuće presude u postupku, ne obuhvaća u sebi situaciju u kojoj se je našao prvostupanjski sud.

 

Činjenica što je u konkretnom slučaju okrivljeni Brnčić obolio nakon počinjenja djela za koje se optužuje, ne predstavlja "druge okolnosti" iz upravo citiranog zakonskog propisa, budući da se iz dikcije onoga što je predviđeno u točki 6. članka 452. ZKP/08 jasno zaključuje da se tu, kao što je to pravilno naveo žalitelj u svojoj žalbi, radi o sasvim drugim okolnostima (i to isključivo pravne naravi) koje bi u smislu tog zakonskog propisa isključivale kazneni progon.

 

              Na ovakvom stajalištu su i postojeće odluke naših sudova te se mora sud prvoga stupnja upozoriti na to da je naša sudska praksa suglasna u stavu da se zbog dugotrajne, trajne i ozbiljne bolesti okrivljene osobe postupak protiv nje ne može obustaviti, odn. ne može se donijeti odbijajuća presuda u postupku.

 

              Pitanje radi li se o ireverzibilnoj bolesti u okrivljenika ili pak o takvom stanju u kojem je moguće očekivati remisiju, pitanje je na koje može odgovoriti isključivo stručna osoba, dakle sudski vještak medicinske odn. psihijatrijske struke.

 

Stoga sudu prvoga stupnja preostaje u ovoj situaciji jedino da u razumnim vremenskim intervalima zatraži stručno mišljenje liječnika – vještaka, pa da prema tome kasnije donese odgovarajuće odluke o daljnjem tijeku postupka.

 

              Zaključno, budući da je utvrđeno da je argumentacijom iznesenom u svojoj žalbi državni odvjetnik s uspjehom doveo u pitanje zakonsku utemeljenost razloga na kojima počiva prvostupanjska odluka, bilo je potrebno rješenje suda prvoga stupnja prihvaćanjem navedene žalbe u smislu odredbe članka 494. stavak 3. točka 3. ZKP/08 ukinuti, kao što je to učinjeno izrekom ove drugostupanjske odluke.

 

U Zagrebu 27. ožujka 2018.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu