1              Poslovni broj Gž-2746/2019-2

 

             

     Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-2746/2019-2

 

 

 

U     I M E    R E P U B L I K E    H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

 

              Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Snježani Androš, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj stvari I-predlagatelja V.L. iz R., OIB: ..., II-predlagateljice Z.M. iz V., OIB: ... i III-predlagateljice N.T. iz R., OIB: ..., svi zastupani po punomoćniku F.M. odvjetniku iz R., protiv I-protustranake J.M., OIB: ... i II-protustgranke V.M., OIB: ..., oboje iz V., te oboje zastupanih po punomoćnici J.H., odvjetnici iz R., radi osnivanja nužnog prolaza, odlučujući o žalbi protustranaka protiv rješenja Općinskog suda u R., Stalna služba u O. od 9. kolovoza 2019. broj R1-784/2015-44, dana 23. studenog 2020.,

 

 

r i j e š i o     j e    

 

 

              Žalba predlagatelja odbija se kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u R., Stalna služba u O. od 9. kolovoza 2019. broj R1-784/2015-44.

 

              Protustrankama se ne priznaje trošak odgovora na žalbu.

 

 

Obrazloženje

 

 

              Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

 

"I – Odbija se prijedlog koji glasi:

 

      „1. Osniva se nužni prolaz kao služnost prava staze i kolnika u korist povlasnih nekretnina u zemljišnim knjigama Općinskog suda u R. označenih kao k.č. br. 2414, z.k. ul. 462, k.o. M. i k.č. br. 2417, z.k. ul. 3236, k.o. M., a na teret poslužne nekretnine u zemljišnim knjigama Općinskog suda u R. označene kao k.č. br. 2413/1, z.k. ul. 619, k.o. M. i to na sjeverozapadnom dijelu u širini od 3,25 m ukupne površine 20 m2, opisano na skici lica mjesta i mjerenja 2 (prilog broj 4) od ovlaštenog sudskog vještaka geodetske struke R.S. u vještačkom nalazu od 16. prosinca 2016. g., označeno oznakama G-F-D-C-B-G i šrafirano plavom bojom, iz sudskog spisa Općinskog suda u R., Stalne službe u O. posl. br. R1-784/2015, koji vještački nalaz je sastavni dio ovog rješenja, slijedom čega su predlagatelji temeljem ovog rješenja ovlašteni zatražiti i ishoditi u zemljišnim knjigama Općinskog suda u R. upis opisanog prava služnosti, po pravomoćnosti ovog rješenja.

 

        2. Predlagatelji su dužni protustrankama na ime osnivanja nužnog prolaza kao služnosti prava staze i kolnika na poslužnoj nekretnini iz točke I izreke ovog rješenja isplatiti novčanu naknadu u iznosu od 6.583,93 kn, u roku od 15 dana.“

 

 

II  - Predlagatelji su dužni protustrankama isplatiti trošak u iznosu od 4.640,62 kn, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe."

 

              Ovo rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobijaju u cijelosti predlagatelji zbog žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 125/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 – dalje ZPP), s prijedlogom da se preinači i usvoji prijedlog, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

              U odgovoru na žalbu protustranke su porekle osnovanost žalbenih navoda i predložile da se žalba kao neosnovana odbije i istima dosudi trošak odgovora na žalbu.

 

              Žalba nije osnovana.

 

              Ispitujući rješenje suda prvog stupnja ovaj sud nije uočio bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koje pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a).

 

              Predmet ovog postupka je osnivanje nužnog prolaza kao služnosti prava staze i kolnika u korist povlasnih nekretnina kčbr. 2414 i 2417 k.o. M. u vlasništvu predlagatelja, a na teret poslužne nekretnine kčbr. 2413/1 k.o. M. u vlasništvu protustranaka.

 

              U provedenom prvostupanjskom postupku utvrđeno je:

 

              - da je predlagatelj V.L. vlasnik nekretnine kčbr. 2414 pašnjak površine 2015 m2 zk.ul. 462 k.o. M., dok su predlagateljice Z.M. i N.T. suvlasnice kčbr. 2417 pašnjak površine 1641 m2 zk.ul. 3236 i kčbr. 2418/1 zk.ul. 517 k.o. M.,

 

              - da su protustranke J. i V.M. upisani kao suvlasnici kčbr. 2413/1 kuća, dvorište i pašnjak 882 m2 zk.ul. 619 k.o. M.,

 

              - da je u korist nekretnina predlagatelja kčbr. 2414, 2415 i 2417 kao povlasnog dobra osnovano pravo služnosti prolaza pješice i motornim vozilom na dijelu nekretnine kčbr. 2422/3 zk.ul. 1866 k.o. M. u vlasništvu S. i M.J. kao poslužnog dobra, te je omogućen pristup sa predmetnih čestica na lokalnu prometnicu,

 

              - da se kčbr. 2414 i 2417 nalaze u neizgrađenom dijelu građevinskog područja, a kčbr. 2413/1 u zoni izgrađenog dijela građevinskog područja,

 

              - da je očevidom na licu mjesta i na temelju nalaza i mišljenja vještaka građevinske i geodetske struke utvrđeno da kčbr. 2413/1 k.o. M. predstavlja građevno dvorište, da se na istoj čestici nalazi višeetažni objekt s okućnicom, koja je ograđena dijelom betonskim zidom, dijelom stupovima sa željezom i dijelom posloženim materijalom, a unutar dvorišta nalazi se cvijetnjak, stablo jabuke i kruške,

 

              - da je protustranka izgradio zid, postavio lanac prema cesti i prema česticama predlagatelja prije 2014. godine,

 

              - da predlagatelji imaju mogućnost putne veze s javnim putem (Petrolejska cesta) preko kčbr. 2418/1, koja je u vlasništvu II i III-predlagateljice, a prema nalazu mjerničkog vještaka da postoji mogućnost izvedbe prilaza i preko kčbr. 2419/1, koja nekretnina je u vlasništvu trećih osoba,

 

              - da prema nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke predlagatelji u građevinskom smislu ne trpe štetu zbog nepostojanja nužnog prolaza, jer su predmetne čestice u vlasništvu predlagatelja neizgrađeno građevinsko zemljište, a i imaju pravo služnosti preko susjedne čestice.

 

              Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja prvostupanjski sud zaključuje da prijedlog predlagatelja nije osnovan, jer se ne može osnovati nužni prolaz kroz ograđena kućna dvorišta i jer nisu kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke za osnivanje nužnog prolaza sve sukladno odredbi čl. 224. st. 1. i st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 - dalje: ZV).

 

              Ovakovo pravno shvaćanje prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

 

              Pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja žalbenim navodima predlagatelja nije dovedena u sumnju.

 

              Odredbom čl. 191. ZV-a nužni prolaz je služnost puta koju je osnovao sud na zahtjevu vlasnika nekretnine do koje nema nikakve ili nema prikladne veze s javnim putom.

 

              Kroz ograđena dvorišta nije moguće osnovati nužni prolaz (čl. 224. st. 2. ZV-a).

 

              Prvostupanjski sud je jasno definirao da kčbr. 2413/1 na teret koje predlagatelji predlažu osnivanje nužnog prolaza kao poslužne nekretnine predstavlja ograđeno kućno dvorište. Utvrđenje prvostupanjskog suda temelji se na neposrednom opažanju očevidom na licu mjesta, kao i na nalazu i mišljenju vještaka građevinske i geodetske struke u koje utvrđenje nema razloga posumnjati niti ovaj drugostupanjski sud jer je prvostupanjski sud dao jasne i uvjerljive razloge. Utvrđeno je da se na predmetnoj čestici nalazi višeetažni objekt sa uređenom okućnicom (cvjetnjak i stabla jabuke i kruške), a okućnica je ograđena dijelom betonskim zidom, dijelom stupovima sa građevinskim željezom i dijelom posloženim materijalom (kamen; lanac). Također je utvrđeno da su protustranke zatvarale svoje dvorište i onemogućavale prolaz (zidovi, ograde, lanac) prije 2014. godine, no na žalbene prigovore valja odgovoriti da nije od odlučnog značaja vrijeme kada je dvorište ograđeno, jer se nužni prolaz smatra osnovanim tek pravomoćnošću konstitutivne odluke suda.

 

              Stoga ovaj sud prihvaća stav prvostupanjskog suda da se osnivanje nužnog prolaza zahtijeva kroz ograđeno kućno dvorište, pa se iz tog razloga ne može osnovati preko nekretnine protustranaka (čl. 224. st. 2. ZV-a).

 

              No sve i da ne postoji zakonsko ograničenje za osnivanje nužnog prolaza, odnosno da se ne radi o kućnom dvorištu, kako to tvrde predlagatelji, za osnivanje nužnog prolaza moraju biti kumulativno ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 224. st. 1. ZV-a, a to su:

 

              - da zahtjev mora biti podnesen od strane vlasnika nekretnine,

 

              - da do povlasne nekretnine nema nikakve ili nema prikladne prometne veze s javnim putem,

 

              - da je korist od osnivanja nužnog prolaza za gospodarenje tom (povlasnom) nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini.

 

              Nije sporno da su predlagatelji vlasnici povlasnih nekretnina, a protustranke vlasnici poslužne nekretnine i da čestice u vlasništvu predlagatelja nisu direktno povezane sa javnim putem.

 

              No utvrđeno je da predlagatelji imaju osnovano pravo služnosti prolaza pješice i provoza motornim vozilom preko dijela kčbr. 2422/3 k.o M., kao i da i imaju pristup na javni put preko čestice u suvlasništvu II i III-predlagateljice (kčbr. 2418/1), kao i preko čestice u vlasništvu drugih osoba (kčbr. 2419/1).

 

              Nadalje, u građevinskom smislu na strani predlagatelja ne postoji korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje njihovim nekretninama, koja bi bila veća od štete na poslužnoj nekretnini. Ovo stoga što se predmetne čestice u vlasništvu predlagatelja nalaze unutar neizgrađenog građevinskog zemljišta, te ne trpe štetu zbog nepostojanja nužnog prolaza, dok u isto vrijeme imaju pravo služnosti preko susjedne čestice.

 

              Stoga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da nisu ispunjeni zakonski uvjeti iz čl. 224. st. 1. ZV-a za osnivanje nužnog prolaza.

 

              Žalbeni navodi predlagatelja glede odluka drugih sudova u istovrsnim predmetima nisu razmatrani, jer sud poznaje pravo a sudska praksa je samo poredan izvor prava, a nastavno valja ukazati da se i ne radi činjenično o identičnim situacijama kao u konkretnom slučaju.

 

              Ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, pa je valjalo odbiti žalbu predlagatelja i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

 

              Odluka o troškovima pravilna je i zakonita, jer se u izvanparničnom postupku na odgovarajući način primjenjuju odredbe ZPP-a, sve sukladno paragrafu čl. 21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Službeni list od 1. kolovoza 1934. broj 175 – XLV) koji se primjenjuju temeljem odredbe čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1991. ("Narodne novine" broj 73/91). Osnovno je načelo u izvanparničnom postupku da svaki sudionik snosi svoje troškove.

 

              No prema paragrafu 20. st. 4. sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti drugoj da naknadi trošak, podrazumijevajući i troškove pravnog zastupnika koji je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom.

 

              Stoga protustranke imaju pravo na naknadu troškova koje su imali u ovom postupku koji su prouzrokovani neosnovanim prijedlogom predlagatelja. Troškovi su pravilno odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15).

 

              Protustrankama se ne priznaje trošak odgovora na žalbu jer ista radnja nije bila potrebna (čl. 155. ZPP-a).

 

              Temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.

 

 

U Osijeku 23. studenog 2020.

 

     Sutkinja

Snježana Androš, v.r.