- 1 -              I Kž-Us 110/2020-4

 

 

 

 

 

Broj: I Kž-Us 110/2020-4

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ane Garačić kao predsjednice vijeća te dr. sc. Zdenka Konjića i Perice Rosandića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivone Horvatić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog M. D. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 328. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17. i 118/18. - dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbi okrivljenog A. S. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 23. rujna 2020. broj Kov-Us-iz-40/2020 (Kov-Us-17/2020), u sjednici održanoj 23. studenog 2020.,

 

r i j e š i o   j e :

 

Žalba okrivljenog A. S. odbija se kao neosnovana.

 

Obrazloženje

 

Pobijanim rješenjem, na temelju članka 557.a stavka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.) produljena je privremena mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi određena rješenjem suca istrage Županijskog suda u Zagrebu od 7. svibnja 2020. broj Kir-t-Us-257/20. kojom je naloženo:

 

- Č. O. B., d. d., ..., u B., Češka Republika da okrivljenom A. S. ili trećoj osobi na temelju njegove punomoći ili naloga, uskrati iz sefa, odnosno sigurnosnog sandučića broj ... isplatu i raspolaganje novčanim sredstvima koja se nalaze tamo položena u visini od 130.000 EUR i 2.400.000 CZK (čeških kruna);

 

- Č. O. B., d. d., ..., u P., Češka Republika da okrivljenom A. S. ili trećoj osobi na temelju njegove punomoći ili naloga, uskrati iz sefa, odnosno sigurnosnog sandučića broj .... isplatu i raspolaganje novčanim sredstvima koja se nalaze tamo položena u visini od 60.000 EUR-a;

 

- Policiji Češke Republike P. ..., P., Češka Republika da okrivljenom A. S. ili trećoj osobi na temelju njegove punomoći ili naloga, uskrati isplatu zaplijenjenih novčanih sredstava pronađenih u trezoru otvorenom u prostorijama Policije Češke Republike 21. lipnja 2019., a zaplijenjenom prilikom pretrage stana i drugih prostorija na adresi prebivališta okrivljenog A. S., u V. ..., S. ..., u visini od 400 EUR i 22.000 CZK (čeških kruna).

 

Pod točkom II:/ je navedeno da će, na temelju članka 557.e stavka 3. ZKP/08., sud svaka tri mjeseca ispitati postoje li zakonski uvjeti za daljnju primjenu privremenih mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi te će donijeti rješenje o njihovom produljenju ili ukidanju.

 

Pod točkom III./ je određeno da određene privremene mjere, na temelju članka 557.e stavka 2. ZKP/08., do potvrđivanja optužnice ili podnošenja prijedloga mogu trajati najdulje dvije godine, a nakon toga najdulje šezdeset dana od dana dostave državnom odvjetniku obavijesti o pravomoćnosti odluke kojom je oduzeta imovinska korist.

 

Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni A. S. po branitelju, odvjetniku S. M., bez izričitog navođenja žalbene osnove, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, podredno da se to rješenje preinači.

 

Prije održavanja sjednice vijeća spis je, sukladno članku 495. u vezi članka 474. stavka 1. ZKP/08., dostavljen Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske koji ga je vratio uz dopis KŽ-DO-1389/2020. od 16. studenog 2020.

 

Žalba nije osnovana.

 

Optuženik osporava činjenicu da bi cjelokupni zaplijenjeni iznos predstavljao imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom. Navedeno argumentira činjenicom da piloti inače ostvaruju iznadprosječna primanja, da je više od deset godina pilot na privatnim zrakoplovima i da njegov posao podrazumijeva stalnu raspoloživost za potrebe letova po cijelom svijetu zbog čega ostvaruje plaću koja dodatno nadmašuje uobičajena visoka primanja u njegovom poslu. U odnosu na porijeklo svoje imovine koja je predmet privremene mjere, navodi da ista potječe od dugogodišnjeg rada, što se može jednostavno provjeriti. Također tvrdi da je životno logično da osoba s poslom i prihodima poput njega posjeduje životnu ušteđevinu nađenu na bankovnim računima iz izreke. Dalje obrazlaže da od 2015. stječe prihode više od 50.000 € godišnje, uz što ostvaruje i dodatne prihode te zaključuje da je od 2015. do 2019. zakonito stekao znatno veći iznos od iznosa ustegnutog privremenom mjerom. Istaknuo je da su vlasti Republike Češke istraživale njegovu imovinu i da nisu našle nepravilnosti. Uz žalbu je priložio ugovor o pružanju usluga na češkom jeziku te ispravu o prihodima na engleskom jeziku.

 

Ovi žalbeni navodi za sada ne dovode u pitanje utemeljenost pobijanog rješenja. Naime, optužnica s dokazima u spisu potkrepljuje relevantnu vjerojatnost da je osmero okrivljenika u sastavu zločinačkog udruženja iz članka 329. stavka 1. KZ/11. ostvarilo nepripadnu materijalnu dobit u ukupnom iznosu od 23.010.200,00 € (oko 172.500.000 kn) koju su među sobom podijelili u neutvrđenim iznosima. Kod takvog stanja stvari, a imajući u vidu značajnu ulogu žalitelja u događaju koji je predmet postupka i opisan u optužnom aktu, osnovano je pretpostaviti da je okrivljeni A. S. ostvario protupravnu imovinsku najmanje u iznosu koji je u korelaciji s novcem od 190.400 € i 2.422.000 CZK (nešto više od 2.000.000 kn) pronađenim u bankovnim sefovima kojima je raspolagao i u stanu okrivljenika, a koji novac je predmet privremene mjere. Stoga su neprihvatljivi žalbeni navodi okrivljenika da se radi o konstrukcijama i spekulacijama, iako je točno da je sud na jednom mjestu (zadnji odjeljak rješenja) naveo da se radi o 23.010.200 kn (umjesto €), no to je očita omaška u pisanju koja ne utječe na razumljivost i zakonitost pobijanog rješenja. Također, žalitelj nije u pravu navodeći da sud nije vodio računa o razmjeru između blokirane imovine i inkriminirane imovinske koristi budući da je tom zahtjevu nesumnjivo udovoljeno, i to uzimajući u obzir najpovoljniju varijantu za okrivljenika.

 

Nadalje, iz sadržaja žalbe proizlazi pogrešna pretpostavka da mora postojati identitet između konkretnog novca blokiranog privremenom mjerom i novca za koji postoji osnovana sumnja da je stečen kaznenim djelom. To stoga što privremena mjera nema cilj osiguranje oduzimanja predmeta direktno povezanog kaznenim djelom (koji se oduzima u okviru instituta oduzimanja predmeta iz članka 79. KZ/11.), već se privremenom mjerom u ovoj situaciji osigurava naplata buduće tražbine Republike Hrvatske pod pretpostavkom da se nakon provedenog kaznenog postupka pravomoćno utvrdi kaznena odgovornost okrivljenika i odluči o oduzimanju imovinske koristi stečene kaznenim djelom u korist Republike Hrvatske.

 

Netočno žalba dalje pretpostavlja da se prijedlog tužitelja odnosi na prošireno oduzimanje imovinske koristi (iz članka 78. KZ/11.), budući da je u optužnici (strana 10. optužnice, odnosno poleđina lista 4829. spisa) izričito navedeno da se taj prijedlog temelji na "članku 77. stavku 1. KZ/11. u vezi članka 560. stavaka 1. i 2. ZKP/08.", a isto je vidljivo i iz sadržaja prijedloga te njegovog obrazloženja.

 

Suprotno žalitelju, u pobijanom rješenju nije bilo potrebno obrazložiti činjenicu da će bez određivanja privremene mjere naplata eventualne imovinske koristi biti znatno otežana,  jer se, sukladno odredbi članka 557.b stavka 1. ZKP/08., u postupku osiguranja privremenom mjerom pretpostavlja postojanje opasnosti da tražbina Republike Hrvatske glede oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom neće moći biti ostvarena ili da će njezino ostvarenje biti otežano ako privremena mjera ne bude određena. Dakle, postojanje te teškoće je, prema citiranoj odredbi ZKP/08., neoboriva zakonska presumpcija, zbog čega je predlagatelj osiguranja ni ne mora dokazivati, dok protivnik osiguranja ne može osporavati njezino postojanje.

 

Ispitivanjem pobijanog rješenja sukladno odredbi članka 494. stavku 4. ZKP/08. koja propisuje da će sud ispitujući žalbu, po službenoj dužnosti paziti je li rješenje donijelo ovlašteno tijelo, postoji li povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ovog Zakona te je li povrijeđen kazneni zakon na štetu optuženika, nisu nađene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

 

Prema tome, pravilno je i na zakonu osnovano prvostupanjski sud utvrdio da su ispunjeni svi zakonom predviđeni uvjeti za primjenu članka 557.a ZKP/08. za produljenje citirane privremene mjere radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi.

 

Budući da žalbenim navodima nije dovedena u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 23. studenog 2020.